To što Tihić tvrdi su notorne laži!
TIHIĆ SE TREBA STIDJETI SVOJIH TVRDNJI O DOBROVOLJAČKOJ
Autor: Mirela Kukan, Avaz
Objavljeno: 25. Mar 2010. 14:03:57
Izjava predsjednika SDA Sulejmana Tihića da se 2. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu dogodio zločin te saopćenje njegove stranke u kojem se kaže da je "nažalost, neosporna činjenica da je u Dobrovoljačkoj poginulo nekoliko desetina ljudi i da za to treba utvrditi i procesuirati odgovorne", razočarala je mnoge, a ne samo porodicu ratnog člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića.

Šta je motiv

Zaprepašteni su njome brojni građani i branioci Sarajeva. Avdo Hebib, predsjednik Patriotske lige, ovakve ocjene SDA - Sulejman Tihić smatra proizvoljnim i upozorava da Tihić niti bilo ko ne treba komentirati nešto što je jasno utvrdio Haški tribunal.

- Danas (jučer, op. a.) dao sam Stjepanu Kljuiću (ratni član Predsjedništva RBiH) dokument Haškog tribunala, u kojem se navodi da se protiv njega ne može voditi nikakav postupak. U Dobrovoljačkoj se desio sukob, JNA je prva zapucala. Neosporno je da nijednom zarobljenom oficiru JNA, a bilo ih je više od 100 u FIS-u, nije falila dlaka s glave. JNA je isprovocirala sukob, a ne mi. To se ne može zvati zločinom i ne trebaju nam izjave takve vrste, jer ovdje nije u pitanju samo Ganić nego cijela BiH, karakter rata i svi branioci naše države - kategoričan je Hebib.

Zaim Backović, koji se 2. maja 1992. godine nalazio u zgradi Predsjedništva, također je vrlo iznenađen izjavama Tihića i SDA, te kaže da je najbolje reći da "na takav komentar, nemam komentara".

Jedan od svjedoka dešavanja u Dobrovoljačkoj 2. maja 1992., penzionisani general Armije RBiH Hamid Bahto, pita se "šta su Tihićevi motivi".

- To što Tihić tvrdi su notorne laži, nije smio to reći. Da li se on to nekome pokušava dodvoriti? On, očito, pokušava glumiti nečijeg sudiju ili advokata. Znam zasigurno da tog 2. maja niko nije naredio da se zaustavi kolona, da se blokira izlaz, da se puca - kaže Bahto

On ne razumije

Predsjednik Udruženja "Zelene beretke" Muhamed Švrakić poručuje da je Tihićeva izjava kojom preuveličava broj žrtava u Dobrovoljačkoj "njemu na sramotu".

- Nisam gledao tu Tihićevu izjavu, ali ako je to rekao, neka ga bude stid. Nekoliko desetina žrtava jeste bilo 2. maja 1992., ali naših branilaca grada, policajaca, građana Sarajeva. Iako se Tihić predstavlja kao pravnik, on očito ne razumije vojno pravo. Taj gospodin tada nije bio ovdje i on nema pravo o tome govoriti. Haški tribunal vodio je istragu i utvrdio da tu nije bilo ratnog zločina - zaključuje Švrakić.

Narod je izašao na ulicu

- Bio sam 2. maja na licu mjesta u Dobrovoljačkoj ulici. Bilo je nekoliko mrtvih i ranjenih, ali to se desilo spontano. Narod je izašao na ulicu, bio je tu čovjek kojem je dan ranije poginuo sin, ne znam ni danas kako se on zove, znam da je bio visok i brkat, nosio pušku i zapucao vičući da mu je sin ubijen. Potom je bacio pušku i pobjegao. Tako je došlo do tog meteža, narod je bio pod granatama, ginuo, iritiran hapšenjem predsjednika Alije Izetbegovića - sjeća se Bahto.

Vojnici JNA upotrijebili su oružje nakon presretanja u Dobrovoljačkoj!

"Dnevni avaz" došao je u posjed dijela dokumenata Haškog tribunala koji se odnose na istragu vođenu o dešavanjima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. maja 1992. godine.

U tim dokumentima Haškog tribunala postoji paragraf s naslovom "Navodno ubijanje i ranjavanje vojnika JNA prije njihovog zarobljavanja", u kojem se navodi da je u Dobrovoljačkoj ulici bilo sedam žrtava.

- Postoje dokazi da su svi učesnici konvoja JNA bili naoružani. Također, postoje dokazi da su neki pripadnici JNA upotrijebili oružje nakon presretanja. Većina svjedoka kaže da nisu pucali, a drugi svjedoci nisu govorili o ovom pitanju, ali Goran Milanović kaže da pripadnici JNA jesu koristili svoje oružje nakon presretanja. On kaže da ne zna ko je pucao prvi, ali kaže da je situacija bila jako napeta i da smo "mi pucali na njih, oni su pucali na nas iz vrlo kratkog dometa". On kaže da su neki vojnici JNA ubijeni ili ranjeni tokom ove pucnjave, ali ne precizira imena vojnika - kaže se u dokumentu Haškog tribunala i nastavlja:

- Postoje dokazi da je Zdravko Tomović ubijen, a da su Enes Taso, Franjo Patačko, Josip Ivanović, Ivanka Stankov (JNA rezervista), Komlen Žarković i Dragoljub Pavlović ranjeni tokom napada. Uzimajući u obzir nalaz da je konvoj bio legitimna vojna meta, ove navodne žrtve također su legitimne vojne mete i njihova ranjavanja ili smrt ne dozvoljavaju krivično gonjenje - decidirano se navodi u haškom dokumentu.

Sva vozila bila legitimne vojne mete

- Spis koji ima Tužilaštvo ne donosi dovoljno dokaza na prvi pogled da su Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Jovan Divjak i Fikret Muslimović, Izet Bajramović ili Jovica Berović počinili bilo kakvo ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava u okviru nadležnosti Međunarodnog tribunala u pogledu bilo kojih drugih optužbi.

Dokazi jasno pokazuju da je bilo značajnih borbi između JNA i muslimansko-hrvatskih snaga 2. maja 1992. u Sarajevu. Iako mnogo svjedoka daje dokaze o tome šta se dogodilo 2. maja, nijedan nije rekao da je bilo koje vozilo JNA koje je napadnuto "bilo jasno označeno crvenim križem", iako je to osnova za optužbe lokalnih tužilačkih vlasti.

Nema dokaza da je bilo koje vozilo JNA bilo medicinsko, što bi značilo da je zaštićeno po Ženevskoj konvenciji. Svjedoci kažu da su napadnuta vozila bila ili pješadijska ili oklopna vojna vozila. U tim okolnostima sva vozila na koja se odnose dokazi i vojno osoblje u njima bili su legitimne vojne mete - navodi se u dokumentima Haškog tribunala.