Zbog kontraverznih izjava pojedinaca koje su objavili neki bh. mediji, o Danu bijelih traka i sjećanju na prijedorske Bošnjake nad kojima je srpsko-crnogorski agresor izvršio genocid, prenosimo stav jednog od preživjelih žrtava genocida.
Naime, Refik Hodžić sramnom izjavom uvrijedio je i ponizio žrtve genocida u Prijedoru, ali i grada Sarajeva koji je 1400 dana krvario. Hodžić je izjavio: “Ako građani Sarajeva uistinu žele pomoći porodicama ubijene djece a nisu u prilici da se pridruže u protestnoj šetnji na Dan bijelih traka u samom Prijedoru, ne moraju tog dana nositi bijelu traku ni vješati plahtu na prozor. Umjesto toga, neka pošalju e‑mail ili nazovu telefonom ured gradonačelnika Skake i zahtijevaju da Grad finansira izgradnju spomenika žrtvama Kazana. Tako će najviše pomoći nama u Prijedoru, a, bogami, i sebi.”

Edin Ramulić, član inicijative "Jer me se tiče!" u razgovoru za portal Klix.ba je između ostaloga izjavio: Mi u Prijedoru smo pokušavali i imamo te pomake zahvaljujući našem ljudskom, a ne nacionalnom pristupu. Organizacija događaja nije problem, ali oni su nas izblamirali kroz manipulaciju revizije tužbe.

Da Ramulić sa ovakvim izjavama iznosi neistine i da se dodvorava veliko-srpskim političarima u Prijedoru koji sprječavaju sve što je po pitanju sjećanja na žrtve genocida, a dokaz je da sve ove godine sprječavaju sagrađivanje spomen obilježja za 102. bošnjačke djece koja su najbritalnije ubijena.
Dalje, Ramulić ističe: "Svi treba da obilježavaju svoja stradanja i to nam je ideja, a ne da se pretvori u nešto što je 'bošnjačka stvar'. Obilježavanje Dana bijelih traka ni u Prijedoru nije bošnjačka stvar, jer imamo ubijene djece i drugih nacionalnosti i suludo je ići s takvim nacionalnim idejama", poručio je ovaj šarlatan koji se godnama lakta među žrtve genocida a više je nego očito da je kao i Hodiću ubiranje financijske koristi od bošnjačkih krvopija u Prijedoru koji ponižavaju bošnjačke žrtve, ali i nekih međunarodnih institucija kojima takva priča itekako godi.



Preživjela žrtva srpskih logora u Prijedoru, Mirsad Duratović, koji je predsjednik logoraša "Prijedor '92" jedan od ključnih aktivista pokretanja inicijativa za sjećanje na prijedorrske žrtve genocida, te inicijative obiolježavanja 31. maja - Dana bijelih traka. Ujedno on je vijećnik u Skupštini Prijedora.

- Dan bijelih traka je prvenstveno dan sjećanja na bijele trake i 31.maj 1992.godine. Ovom selekcijom su pripadnici grupe (nesrbi) obilježeni za ubistva, zatvaranja u logore, silovanja, maltretiranja i progone, a njihova imovina za pljačku i razaranje. Označena je grupa za istrebljenje. Grupa je označena na osnovu svoje nacionalne i vjerske pripadnosti i ni zbog čega drugoga, napisao je na svom Facebook profilu Mirsad Duratović, predsjednik Logoraša "Prijedor '92".

Duratović dalje ističe: - I ove godine poseban akcenat dajemo na ubistva 102 djece i nastojanju njihovih roditelja da se u Prijedoru spomenikom podsjeti na ovaj zločin, sačuva sjećanje na prekinuta djetinjstva i ostavi opomena budućim generacijama da se zločini više nikada ne ponove.

POČETAK OBILJEŽAVANJA DANA BIJELIH TRAKA U PRIJEDORU: Duratović se sjeća pokretača obilježavanja dana 31. maja i incijative Bijelih traka, te ističe i pojašnjava:



- Za sve tzv. "pokretače", "inicijatore" i "stajače"...
U Prijedoru je početkom 2012.godine formiran Odbor za obilježavanje 20-te godišnjice genocida u Prijedoru. Sačinjavali su ga predstavnici osam nevladinih organizacija koje okupljaju civilne žrtve genocida s područja opštine Prijedor. Među njima su Udruženja Prijedorčanki „Izvor“, Udruženja logoraša „Prijedor92“, Udruženja logoraša „Kozarac“, Udruženja žena „Srcem do mira“- Kozarac, Udruženje žena „Mostovi prijateljstva“-Rizvanovići, Udruženje građana „Optimisti 2004“- Kozarac, Udruženje građana „Behar“ te Udruga za povratak u dolinu rijeke Sane „Hrvatski dom“ – Ljubija. Namjera Odbora je od početka bila da svojim djelovanjem u Bosni i Hercegovini i inostranstvu skrene pažnju domaćoj i međunarodnoj javnosti na ratne zločine iz 1992.godine u Prijedoru.

Jedan od datuma u programu obilježavanja je bio i 31.maj 1992. godine, dan kada je nelegalna i nasilno preuzeta vlast bosanskih Srba u Prijedoru izdala naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da se obilježi bijelom trakom na ruci a svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima. Taj prijedlog je došao od tadašnjeg sekretara udruženja logoraša „Prijedor 92“ Sudbina Musića. Prvi put je nas nekoliko izašlo na glavni gradski trg u Prijedoru sa bijelim trakama oko ruku. Fotografije prikazuju naš početak, zaključio je Duratović.