Organizacioni odbor kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije na svojoj sjednici održanj 01. juna 2017. godine donio je odluku da se Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo u 2017. godini dodijeli prof. dr. Enesu Pelidiji.

Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo, koja se dodjeljuje u okviru kulturno-vjerske manifestacije „Dani Hasana Kaimije 2017“, bit će dodijeljena dr. Enesu Pelidiji. Ovu informaciju novinarima je u ponedjeljak 5. juna 2017. na press konferenciji održanoj u Tuzli, saopćio Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski. On je naglasio da će nagrada biti dodijeljena u petak 9. juna 2017. godine u Zvorniku, na svečanosti otvaranja manifestacije.
-Kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ je jedna od najznačajnijih koje se organizuju u povratničkim mjestima. Posebno nas raduje da se pojavio veliki interes za manifestaciju i izvan Zvornika. Zvornik je grad bogate povijesti kojem mnogo dugujemo, a ovom manifestacijom mi želimo afirmirati univerzalne vrijednosti, - kazao je muftija Fazlović.
U petak 9. juna 2017. bit će dodijeljene još dvije nagrade: za najbolje djelo iz oblasti nauke, objavljeno 2015. i 2016. godine, te specijalna nagrada „Hasan Kaimija“ u povodu 15 godina održavanja ove manifestacije. Dr. Sead-ef Seljubac saopćio je da će nagrada za najbolje djelo pripasti dr. Halidu Buliću za djelo „Teme iz lingvističke bosnistike“, objavljeno u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost Tuzla, a Mustafa-ef. Muharemović, predsjednik Medžlisa IZ Zvornik, saopćio je da će specijalna nagrada „Hasan Kaimija“ pripasti dr. Ibrahimu Pašiću.
Podsjetimo, kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ održava se u Zvorniku od 25. maja do 18. juna 2017. godine po 15. put. Dio sadržaja će biti realiziran u Sapni, Bratuncu i Tuzli, javlja BMG Bosanska medijska grupa.

JEDAN OD NAJUGLEDNIJIH I NAJČESTITIJIH BOŠNJAČKIH INTELEKTUALACA ZASLUŽENO JE ZA SVOJ NAUČNI I ISTRAŽIVAČKI RAD DOBIO POVELJU "HASAN KAIMIJA" ZA ŽIVOTNO DJELO: PROF. DR. ENES PELIDIJA

Prof. dr. Enes Pelidija rođen je 2. X 1949. godine u Pljevljima (Sandžak). Nakon završene osnovne i srednje škole (gimnazije), školske 1969/70. godine upisao je Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek historija. Studij je završio u junu 1973. godine. U septembru iste godine zaposlio se u Srednjoškolskom centru u Zavidovićima. Sljedeće, 1974. godine primljen je u Institut za historiju u Sarajevu na mjesto asistenta za osmanski period. Od 1. IX 1974. do 1. I 1995. godine bio je u stalnom radnom odnosu u ovoj ustanovi sa prekidom 1976/ 77. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka.
Po dolasku na Institut za historiju, upisao se na postdiplomski studij na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Magistarski rad «Pokušaj Porte da raseli Crnogorce početkom XVIII stoljeća« odbranio je 12. III 1979. godine, a doktorsku disertaciju «Bosanski ejalet od Karlovačkod do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718 ) « 27. VI 1986. godine.
U zvanje naučnog saradnika izabran je 1. I 1987. godine. Dužnost sekretara Društva historičara Bosne i Hercegovine obavljao je od 1986. i 1987. godine. Školske 1989./90, 1990./91 i 1991./92. godine bio je gostujući profesor na katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru na predmetu «Povijest naroda SFRJ u novom vijeku (osmanski period od početka XVI do kraja XVIII stoljeća)«.
Juna 1991. godine Znanstveno – nastavno vijeće zajedničkih postdiplomskih studija humanističkih i društvenih znanosti, Interuniverzitetskog centra za postdiplomske studije u Dubrovniku, koje je u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, izabralo ga je za predavača i voditelja magistarskih radova pri ovom Centru.



U Institutu za historiju u Sarajevu biran je u zvanje asistenta, višeg asistenta i naučnog saradnika, te višeg naučnog saradnika 28. III 1992. godine. Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo ga je u zvanje vanrednog profesora za predmet «Historija naroda Jugoslavije – period turske vladavine« . Iste godine mu je povjerena nastava i iz predmeta «Historija naroda Bosne i Hercegovine – turski period«. Na raspisani konkurs od 15. IV 1994 . godine prijavio se za predmet «Istorija jugoslovenskih naroda – doba osmanske vladavine« . Od strane komisije predložen je i biran u zvanje vanrednog profesora na Nastavno – naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 14 . XII 1994. godine. U međuvremenu ga je Odsjek za historiju predložio, a Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo u zvanje redovnog profesora. Ovu odluku je Senat Univerziteta potvrdio 20. 11. 2002. godine. Od školske 2002/3. godine ovaj predmet je preimenovan u naziv «Jugoistočna Evropa u sastavu Osmanskog carstva do konca XVIII stoljeća«.
Nakon obnavljanja rada postdiplomsokog studija na odsijeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2000./2001. godine, profesor je na predmetima «Historija Osmanskog carstva sa osnovama civilizacije « i « Historija Bosne od 15. do kraja 18. stoljeća«. Povremeno drži predavanja i studentima postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Sa brojnim referatima je učestvovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Autor je više studija, monografija, udžbenika od osnovne škole do Univerziteta, te brojnih radova od kojih su neki štampani na engleskom, francuskom, turskom, perzijskom i drugim jezicima. Više objavljenih djela citirano je u brojnim domaćim i inozemnim stručnim radovima najpoznatijih historičara Osmanskog carstva.
Uvažavajući ukupni doprinos, koji je svojim neumornim i predanim radom dao u proučavanju povijesnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini i cijeneći njegov obimni naučni opus, prioritetno historiografskog karaktera, te njegovo nesebično zalaganje za očuvanje historijskog pamćenja kontinuiteta trajanja Bosne i Bošnjaka na ovim prostorima, Organizacioni odbor vjersko-kulturne manifestacije Dani Hasana Kaimije donio je odluku da nagradu Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo u 2017. godini dodijeli prof. dr. Enesu Pelidiji.