POVODOM PRVOG JULA - DANA KANADE - SRETAN ROĐENDAN KANADA
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 30. Jun 2018. 12:06:26


Prilikom posjete Kanadskom parlamentu posjetili smo spomenik Mirovnih misija i pomirenja u Otavi. Prijatno smo bili iznenađeni srdačnim dočekom sa bosanskohercegovačkim i kanadskim zastavama, te sa predstavnicima Ministarstva za veterane Vlade Kanade i bivšim članovima kanadskog mirovnog kontigenta u Bosni i Hercegovini.

Kanadske mirovne snage sa kontigentom od 4000 vojnika boravile su u svim mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992 do marta 2010. godine. Zahvalili smo se Vladi Kanadi na tome. Među 400 pripadnika UNPROFOR-a koji su od srpskih agresorskih vojnih i policijskih snaga zločinački uzeti kao taoci bilo je i Kanađana. Podsjetili smo naše domaćine da je to znak da fašizam nije bio pobjeđen u Evropi u Drugom svijetskom ratu. Kriza sa taocima osokolila je pripadnike vojnih i policijskih formacija manjeg bosanskohercegovačkog entiteta i Srbije da u narednom periodu intenziviraju napade na Srebrenicu i Žepu i ostvare planove iz Direktive br. 7, kao i djelimično iz “strateških ciljeva srpskog naroda” koja se odnosi na eliminisanje rijeke Drine kao granice između srpskih država. U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini su stizale snage za brze intervencije koje su trebale služiti kao pomoć pripadnicima UNPROFOR-a, ukoliko dođe do zračnih udara NATO-a. No, pravilo “dvostrukog ključa”, prema kojem je generalni sekretar UN trebao pozvati NATO na intervenciju, njihovo nedjelovanje i nesprečavanje genocida u Srebrenici, ohrabrujuća pisma specijalnog izaslanika Generalnog sekretara UN-a Yasushija Akashija ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, sastanci Janvier – ratni zločinac Mladić povodom oslobađanja talaca, njihovi tajni dogovori, kao i Janvierovi javni otpori vojnoj intervenciji imali su za posljedicu činjenje genocida i u Srebrenici, te se konstatacija zločinca Radovana Karadžića - “Mi smo sretni što imamo UN s kojima sređujemo sve ove poslove”, pokazala kao precizno tačna.

Spomenuli smo i kanadskog generala Lewis MacKenzie. Bio je komandant UNPROFOR-a za Bosnu i Hercegovinu, februar-septembar 1992, prosrpski orijentisan, zastupao je tezu o “zaraćenim stranama” i, s tim u vezi, kako su “sve strane u ratu krive za zločine”, pri čemu je bezočno i besramno izmišljao da su “svi u Bosni i Hercegovini međusobno pobili toliko mnogo majki i djece svojih suparnika”; umanjivao je razmjere zločina, kako on kaže, zvjerstava u Republici Bosni i Hercegovini, čime je negirao zločin genocida i na taj način i sam učestvovao u tom zločinu, učestvovao u silovanju Bošnjakinja. Sramna je šutnja političkih establišmenata Kanade, UN i Bosne i Hercegovine o ovom kanadskom generalu koji je ponizio Kanadu, UN, Bosnu i Hercegovinu i posebno žrtve agresije i genocida. Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike i drugim organizacijama je u više navrata tražio sudsko procesuiranje generala. UN su to na žalost odbile pravdajuću se imunitetom za generala. Politički i sudski establišment države Bosne i Hercegovine je ostao nijem na naša traženja. Država Kanada takođe. Zato vrijeme kompletno 19. poglavlje knjige „Izgledao sam dobro zbog vojnika“ pod nazivom „Optuženik za silovanje, opet“ Lewis McKenzie posvečuje aktivnostima Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike. Za slućaj Lewis McKenzie jedino interesovanje pokazala je istaknuta kanadska novinarka CBC Carol Off, te u posljednje vrijeme istraživački novinari Radio Canada - CBC sa kojima Institut za istraživanje genocida Kanada sarađuje.

Žrtve genocida ipak nisu zaboravljene u Kanadi. Vlada Kanade počela je zvanično priznavati genocid u Bosni i Hercegovini nakon što je 2010. godine Parlament usvojio Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida. Kanadska vlada u kontinuitetu na poseban način ispoljava senzibilitet i pijetet prema žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini. To potvrđuje dvije rezolucije Kanadskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, stalna izložbena postavka o genocidu u Srebrenici u Kanadskom muzeju za ljudska prava, jednoj od najuglednijih svjetskih muzejskih ustanova, izučavanje genocida u Bosni i Hercegovini u kanadskim školama, otkrivanje spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, prvom takvom komemorativnom spomen obilježju u Sjevernoj Americi, podjeli Cvijeta Srebrenice, simbola genocida, svim članovima Kanadskog parlamenta i proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u gradovima Hamilton i Windsor. Zahvalni smo Vladi Kanade što je priznala bosanski jezik i nacionalni ime Bošnjak, što obilježava Dan državnosti i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Sretan ti rođendan Kanada.
Profesor Emir Ramić