RAST NEZAPOSLENOSTI ZBOG KORONE
Autor: Zijad Bećirević
Objavljeno: 05. Apr 2020. 20:04:14


ZIJAD BEĆIREVIĆ: Jedna od ključnih pitanja za ekonomiju i ekonomiste u ovakvim prilikama je da li će i koliko dugo ugrožena preduzeća moći preživjeti obustavu rada, zadržati i preusmjeriti radnike, što bi im bilo od velikog značaja da se podignu i oporave. Još uvijek neka velika i mala preduzeća za svoje radnike plaćaju zdravstveno osiguranje i održavaju kontakt sa otpuštenim radnicima, ali ako pandemija potraje i produži tokom ljeta, neće imati za to dovoljno novca i moraće bankrotirati.
Od 8. Decembra 2019. godine, kada je počela epidemija Coviod -19, sve više zaposlenih iz dana u dan iz sata u sat gubi zaposlenje. U zadnje dvije sedmice, po podacima Svjetskog vijeća za putovanje i turizam (WTTC), svakog dana ukine se skoro milion radnih mjesta. Prema najnovijoj procjeni UN radi pandemije Covid-19 u svijetu će bez posla ostati preko 24 miliona ljudi.

Po predviđanjima Agencije za rad - International Labor Organization (ILO) bez posla će u svijetu ostati 13 miliona radnika ili 24,7 miliona po lošijem scenariju, a zbog pogoršanja uslova života u siromaštvu će se naći 35 miliona ljudi više nego što ih je bilo prije Corona pandemije. Zbog gubitka radnih mjesta radnici će izgubiti između 860 milijardi i 3,4 triliona dolara, što će ih gurnuti na liniju ili ispod linije siromaštva.

U finansijskoj krizi 2008-2009.godine, koju mnogi dobro pamte, bez posla je ostalo 22 miliona radnika.

Prema saopštenju UNCTAD - Agencije za trgovinu UN, usporavanje globalne ekonomije na ispod 2% BDP uslovljeno sa Covid-19 u ovoj godini koštaće 1 trilion dolara. Tome dijelom servisira i kolaps cijena nafte, koji se upravo događa.

Pademija se i dalje širi i ubija

Pandemijom Covid-19 već je zahvaćeno 205 zemalja, a zaražene 1,153.142 osobe. Od juče je 36.499 novih slučajeva. Umrlo je 61.657, izliječeno 240.194, a u kritičnom stanju je još 39.979 osoba. Najteže stanje je u SAD gdje je bolesnih 290.920 (novih slučajeva 13.759), umrlo je 7.844 (danas novih 440), izliječeno 14.368, a u teškom stanju još 6.199. Iza SAD slijede:
Španija sa 124.736 oboljelih (5.537 novih), 11.744 umrlo, 78.773 se oporavilo, a 6.416 je u teškom stanju,
Italija sa 119.827 oboljelih, 14.681 umrlo, 19.758 izliječeno, 4.068 u teškom stanju
Njemačka 92.150 oboljelo (991 novi slučajevi), 1.330 umrlo, 26.400 izliječeno. 3.936 kritično,
Francuska 82.165 oboljelo, 6.507 umrlo, 14.008 izliječeno, a 6.662 kritično,
Kina 81.639 oboljelo (novih 19), 3.326 umrlo, 76.755 izliječeno, 331 kritično,
Iran 55.743 oboljelo (novih 2.560), 3.452 umrlo, 19.736 izliječeno i 4.103 kritično,
UK (Ujedinjeno kraljevstvo) 41.903 oboljelo (novih 3.735), 4.313 umrlo, 135 ozdravilo i 163 kritično, itd, itd.

Stanje oboljelih, umrlih, izliječenih mijenja se iz sata u sat. Po nekim pesimističkim predviđanjima u SAD se može očekivati i do 250.000 mrtvih. Samo u New Yorku je 103.000 zaraženih, a umrlo je 3.000.

Krah prijeti turizmu i uslužnim djelatnostima

Zbog Covida-19 globalno svjetsko tržište u uslužnim djelatnostima, putovanju i turizmu u ovoj godini izgubiće 75,2 milona poslova, od toga: region Azija - Pacifik 48,7 miliona, Evropa 10,1 miliona, Sjeverna Amerika 6,8, Afrika 4,4, Latinska Amerika 2,7, Bliski istok 1,8, Karibi 0,7 miliona poslova. Gubitak radnih mjesta u uslužnim djelatnostima, putovanju i turizmu lančano će zahvatiti i druge sektore privređivanja.

Centralne banke širom svijeta snižavaju kamatne stope, kao dio hitnih mjera za podršku i potsticaj svjetskoj ekonomiji, a vlade država uvode finansijske pakete da umanje destruktivan uticaj korona virusa na preduzeća i radnike. Jer ovo nije više globalna zdravstvena, već velika i posljedična ekonomska kriza, koja će zahvatiti cijeli svijet. Ovo je kriza bez presedana, koja je već stotine hiljada otpuštenih radnika gurnula u očaj i prisila ih da traže i čekaju obećanu pomoć.

Jedna od ključnih pitanja za ekonomiju i ekonomiste u ovakvim prilikama je da li će i koliko dugo ugrožena preduzeća moći preživjeti obustavu rada, zadržati i preusmjeriti radnike, što bi im bilo od velikog značaja da se podignu i oporave. Još uvijek neka velika i mala preduzeća za svoje radnike plaćaju zdravstveno osiguranje i održavaju kontakt sa otpuštenim radnicima, ali ako pandemija potraje i produži tokom ljeta, neće imati za to dovoljno novca i moraće bankrotirati.

Američke države pod udarom Corone

Prema saopštenju američkog Ministarstva rada u posljednje dvije sedmice marta 10 miliona Amerikanaca zatražilo je pomoć zbog gubitka zaposlenja, čime je stopa nezaposlenosti sa dugogodišnjeg nivoa 3,5% skočila na 4,4%. Ako se nastavi ovakav trend stopa nezaposlenosti mogla bi već ovog mjeseca dostići 15%. Za vrijeme velike recesije 1930.godine iznosila je 10%. To nam dovoljno ukazuje na ozbiljnost situacije. Pri tome ne treba zaboraviti da je američka ekonomija zadnjih 10 godina povećala broj radnih mjesta za 22,8 miliona ( čak i u februaru broj radnih mjesta povećan za 273.000 radnih mjesta). Uprkos tome, nakon 10 godina novog zapošljavanja, poslodavci su morali već u prvim mjesecima krize Covid-19 ukinuti 700.000 radnih mjesta.

Nakon indolentnog shvatanja, ovih dana najveći broj Amerikanaca živi u strahu ne samo od pandemije, već od gubitka radnih mjesta, jer su po nalogu vlasti zatvoreni mnogi barovi, restorani, kina, teretane, a zatvaraju se preduzeća i sve veći broj fabrika i pogona. Neki lanci brze hrane, koji zapošljavaju hiljade radnika, su zatvoreni ili pružaju usluge samo na šalteru.

Pod udarom Coronavirusa svih 50 američkih država već bilježi pad zaposlenosti, a naročito Nevada i Florida, koje najviše ovise o turizmu. U težoj situaciji su one američke države koje su više zahvaćene pandemijom, ali će krizu osjetiti i sve druge, jer će se umanjiti potražnja za njihovim proizvodima, naročito proizvodima automobilske i druge industrije. Najteži pad zaposlenosti očekuje se u Nevadi 9.8% (zbog zatvaranja kasina i hotela), Floridi 7,9%, Pennsylvaniji 7,5%, J. Karolini 7.3%, Michiganu 7,2%... dok će osjetno niži pad zaposlenosti imati države kao Nebraska 3,8%, Iowa 4,4%, Alaska 4,7%, W. Virginia 4,8%... Deseci tisuća radnika na Floridi, koji su bli zaposleni u uslužnom sektoru, sa niskom satnicom od 9 do 12 dolara, svaki dan ostaju bez posla. Oko 400.000 njih je već podnijelo zahtjev za naknadu zbog nezaposlenosti.

Oporavak ekonomije od trećeg kvartala ove godine


Corona će imati veliki uticaj na globallnu ekonomiju i promijeniti život na zemlji. Svi u svijetu sa zebnjom očekuju svjetlo u tunelu. Da li ćemo ga vidjeti krajem aprila, sredinom maja, ili pak koji mjesec kasnije? Mnogo toga ovisi o tome koliko ćemo i na koji način ostati zajedno, kako dosljedno izvršavati uputstva i preporuke zdravstvenih stručnjaka i štabova za borbu protiv pandemije i koliko sebe uskladiti i prilagoditi novim uslovima života.
Vlade država, po modelu “potrošite sada , kako ne biste kasnije propali”, u ovom kriznom vremenu treba da odriješe kesu, kako bi spriječile privredni slom koji bi mogao biti štetniji od onog koji će se nekima dogoditi tokom ove godine. Svjesni toga, mnogi su pripremili finansijske pakete i odriješili kesu, da troše.

Prema procjeni Američke agencije za kreditni rejting svjetska ekonomija će ove godine biti u padu 0,5%, ali će se postepeno oporaviti i u 2021.g. rasti po sopi 3,2%. Oporavak se može očekivati od trećeg kvartala ove godine i intenzivnije nastaviti u narednoj godini. I ekonomisti Goldman Sachsa predviđaju da će se ekonomija smanjiti ove godine 34% ( što je teže nego u vrijem Drugog svjetskog rata), ali bi oporavak mogao početi u trećem tromjesečju po stopi 19%, i nastaviti u narednom periodu.

Više je nego izvjesno da će Kina smanjiti takse i uvesti “ekspanzijske mjere” za povećanje potrošnje. Ostaje pitanje da li će američke vlasti reagovati i na drugi način, osim jednostavnim smanjivanjem poreza i kamatnih stopa? Očito neće! Kriza ozbiljno prijeti nekim evropskim zemljama. Evropska ekonomija je bila loša i do kraja 2019.godine i bilo je skoro sigurno da će se u narednom periodu suočiti sa recesijom. Neće biti pošteđene krize ni nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju, čija se ekonomija pokreće prodajom sirovina. Zbog jakog dolara sa prijetnjom se susreću izvoznici robe i visoko zadužene zemlje, kao i zemlje bogate s robom. A sve ovo su samo neka iskušenja koja čekaju zemlje kada izađu iz pandemijske krize.

“Iako je prijetnja Covid-19 postala više nego ozbiljna i stvarna, svijet nije na milost i nemilost virusu” , jer ovo je prva pandemija u istoriji koja se mogla kontrolisati, rekao je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) g. Teodros Adhanom.

Kad se virus obuzda, stavi pod kontrolu, zaustavi umiranje, a već smo na putu da se to ostvari, život će se vratiti u kolotečinu i početi obnavljati, a obnovom života obnoviće se i ekonomija.

Dok se to ne dogodi, ostaje nam da slušamo i provodimo upute medicinskih stručnjaka i štabova za borbu protiv pandemije i čuvamo sebe i druge. S moje strane nadam se i živim u uvjerenju da će pandemija biti okončana do 23. maja, sa krajem muslimanskog ramazana, i da ćemo pobjedu nad Covid-19 svi zajedno proslaviti u danima ramazanskog bajrama, koji počinje 24. Maja ove godine.