Hazbija KALAČ, predsjednik SPP u Crnoj Gori MNOGO JE NERVOZE, ALI ĆE BITI VLADE
Autor: Vijesti.me Objavljeno: 05. Oct 2020. 16:10:57
Očekujete li da uskoro bude formirana vlada i da neće biti većih nesuglasica sa koalicionim partnerima? Uprkos velikim programskim razlikama i nekim nerealnim postizbornim očekivanjima, što, svjedoci smo, stvara ozbiljne prepreke za finiširanje izborne volje građana, vjerujem ipak da će vlada biti konstituisana. Potrebno je u kontekstu ovog pitanja ipak pomenuti da se izborna volja građana tumači isključivo po parametru za ili protiv DPS-a, što smatram suviše pojednostavljenim, jer ako se društvo želi pokrenuti u stvarne promjene, a ne samo puku promjenu vlasti, to ne smije biti jedini parametar promjena. Koalicija “Crno na bijelo” je lider društvenih promjena, a ne obični mehanizam za smjenu jedne, a dovođenja druge državne administracije. To mnogi nisu shvatili zato imamo mnogo nervoze u postizbornom procesu formiranja vlasti. U političkom smislu, na terenu prepoznajem dvije polarizovane sile koje predstavljaju različito gledanje na budućnost Crne Gore i odnosa koji se trebaju graditi za sačuvanje demokratije mirnim putem. Prva je, “aktivna demokratska dinamika” koja je predstavnik pozitivnih promjena, kako na svim nivoima teoretskog projekta, tako i u svim slojevima društva. Druga je, “kanonizirana demokratska dinamika”, koja je predstavnik zamrznutih demokratskih resursa i koja se zalaže na držanje situacije u starim koritima kretanja društva. Izborna poruka liste “Crno na bijelo”, podsjetiću, bila je ”promjene” a ja sam je čitao i prije i poslije izbora kao “aktivna demokratska dinamika” za koju je potrebno liderstvo u pravcu otvaranja društva prema stvarnim građanskim vrijednostima. Da li Vam je ponuđeno mjesto u budućoj vladi? Kao članica koalicije “Crno na bijelo”, ali i kao predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, vjerujemo da nam pripada mjesto u novoj vladi i svakako ćemo biti spremni ponuditi odgovarajuća personalna rješenja. Nemamo dilemu da je Crnoj Gori potrebna vlada koja će sublimirati najviše vrijednosti svih njenih naroda i svakako njenu većinsku građansku orijentaciju. SPP će znati da odgovori na izazov pred kojom se promjenom dugogodišnje vlasti našla Crna Gora, jer smo riješeni da nosimo emanet promjena na pravdi i pomirenju naroda i da svakako poziciju bošnjačkog naroda u Crnoj Gori postavimo u kontekst aktivnog sudionika društvenih promjena. Šta će biti glavni izazovi za buduću vladu? Nova vlada nosi veliku odgovornost i preuzima veliki teret. Prvi i najveći izazov je kako izvesti društvo i državu iz teškog socijalno-ekonomskog stanja, ali odgovornost je velika i u njenoj tranzicionoj ulozi da društvo koje još živi u matricama komunizma izvede u demokratsko građansko društvo. Društvo sa ovako dubokim podjelama, sa ubijenom osjetljivošću na brojne moralne devijacije, treba spašavati na način da se društvena svijest i energija usmjerava prema vrijednostima slobode, jednakosti, bratstva, ali na principima pravde, bez koje nema promjena. Zašto ste odlučili da uđete u koaliciju sa GP URA, odnosno budete dio građanske platforme „Crno na bijelo“? SPP se programskom deklaracijom predstavila kao politički faktor koji se ne miri sa ustaljenim društvenim standardima da je postojeća politička infrastruktura nepromjenjiva datost kojoj se prema apologetama prethodne vlasti trebalo samo “mudro” prilagoditi i ugrabiti dio kolača. Naše opoziciono iskustvo i poznavanje aktuelnih subjekata sa opozicione političke scene, skoro pa prirodnim putem dovelo nas je do platforme “Crno na bijelo”. Na toj adresi smo pronašli dva suštinska faktora koji su garancija za uspjeh svake politike, a to je program primjeren potrebama građana i ljude koji su se javno deklarisali i pokazali odlučnost da će sprovoditi taj program. Procijenili smo da u postojećoj političkoj ponudi nema boljeg odgovora na aktuelni politički izazov u Crnoj Gori - promjena vlasti i evroatlantski spoljnopolitički kurs, i vladavina prava i sveobuhvatne reforme bez kojih nema promjena. I danas smo istog uvjerenja, tim više što su to naše uvjerenje u značajnom broju potvrdili i građani na minulim izborima. Ništa tu nema čudnog, jer i naš politički ideal je građansko društvo. Što smo na većem nivou građanske svijesti, to su potrebe za afirmativnom akcijom kao mehanizmom zaštite prava tzv. manjinskih naroda manje. To znači da je najkraći i najučinkovitiji put ostvarenja programskih ciljeva jedne partije koja se deklarisala za zaštitu i afirmaciju prava jednog manjinskog naroda, upravo razvoj građanske političke kulture i građanske svijesti. Ključni mehanizam u čitavoj ovoj priči oko kompatibilnosti građanske kulture sa kulturnim, jezičkim i vjerskim posebnostima stoji u razvijenosti slobode na principima pravde. Evropa je sistemski posvećena slobodi građanina, zato smo, pored ostalog tom društvenom modelu i okrenuti. Sve ovo je upućivalo na postojanje obostranog interesa za formiranje ove koalicije. Da li ste zadovoljni kako je Bošnjačka stranka zastupala interese bošnjačkog naroda i da li je učinila dovoljno za razvoj sjevernih opština? Potreba da što objektivnije govorim o konkurentskom političkom subjektu, obavezuje me da kažem da je BS uspjela podići nivo stvarne zastupljenosti pripadnika bošnjačkog naroda u državnim institucijama, i bez imalo pretjerivanja, to je jedini vidljivi rezultat ove političke grupacije. Ali ni ovaj rezultat ne ostavlja prostora za neko posebno zadovoljstvo jer se njihovo cjelokupno djelovanje, pa i na ovom pitanju zasnivalo na kopiranju korupcijskih mehanizama od partnera u vlasti, čak su u korupciji bili toliko inovativni da im i partneri mogu zavidjeti. Cijena bolje zastupljenosti Bošnjaka u državnoj administraciji plaćena je visoko, od de facto legalizacije korupcije i nepotizma u procesu zapošljavanja, preko sistemske centralizacije koja je potpuno suprotna proklamovanom ravnomjernom regionalnom razvoju. I upravo na tom pitanju koje je Bošnjačkoj stranci bilo dato u odgovornost desio se potpuni fijasko. Činjenica da polovina od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori radi u Podgorici dovoljno za sebe govori, ali ako znamo da je u Rožajama ukupan broj korisnika socijalne pomoći, nezaposlenih i penzionera četiri puta veći od broja zaposlenih, da je u Plavu i Gusinju od zaposlenih više pojedinačno i nezaposlenih i penzionera i korisnika socijalne pomoći, da u svim sjevernim opštinama socijalne kategorije stanovništva su brojnije od zaposlenih, onda je savršeno jasno o kakvom ravnomjernom regionalnom razvoju je ovdje riječ. BS je koristila mehanizme vlasti za predstavljanje bošnjačkog naroda u Crnoj Gori po sopstvenoj vrijednosnoj mjeri, što je daleko od istine. Bošnjaci su, iako porobljavani u namjeri da se predstave kao izmišljena nacija, narod duge istorije sa slobodarskim duhom i izgrađenom kulturom suživota, i ništa što ga dovodi u podređen položaj nije mu svojstveno, kao što mu nije svojstveno da samo poslušno prati a ne kreira društvene promjene. U čemu se politika Vaše stranke razlikuje od politike koju vodi Bošnjačka stranka? Postoji visok stepen programskih sličnosti, ali pitanje se odnosi na razlike. Razlike su u koncepcijskom shvatanju političkog sistema, organizacije društva, integracija, kao i samog pojma demokratije. Na svim ovim pitanjima, pokazalo se, BS vodi politiku praćenja, a ne vođenja. To im je donijelo kratkoročni uspjeh, a pojedincima iz vrha partije brzo lično bogaćenje, što je proizvelo duboki sistemski poremaćaj za koji će trebati mnogo vremena da se ispravi. Formulu političkog partnerstva patentirali su na snishodljivoj i uvijek interesu partnera-lidera podređenoj politici, čak i kada je to direktno suprotstavljeno i na štetu naroda od kojeg su u određenom dijelu dobili mandat predstavljanja. Primjera je mnogo, ali evo, pada mi na pamet jedan podatak da za tri izborna perioda kako su u vlasti, uprkos odriješenoj kesi Vlade da rade sa dijasporom, do danas u Rožajama, Plavu, Bijelom Polju, ili bilo kojem mjestu gdje dominantno žive Bošnjaci, nisu uspjeli dovesti niti jednog investitora iz dijaspore da investira makar u jedan kiosk. Očigledno je da je ta “investicija” u dijasporu, podržana od strane njihovog partnera, bila pripremljena za nešto drugo, a ni slučajno za povratak iseljenih i nikako ne za investiranje iseljenih u mjestima iz kojih su se morali iseliti. BS je pokazala veliko umijeće na specijalnim zadacima slične prirode. SPP je potpuno transparentna na svim ovim pitanja iz vrlo jednostavnog razloga. Politika koja ima selektivnu primjenu zakona, te skrivene namjere i skrivene radnje u cilju osiromašenja jednog naroda kako bi ga natjerala da se iseljava, definitivno je po onom zakonu “učin - doček” pogubna politika za cijelu državu. Odgovorna politika mora jednom za sva vremena shvatiti da se selektivnost zakona i pravde ne isplati i da je to kamen oko vrata za cijelo društvo. Naš princip jeste da moramo biti potpuno transparentni, jasno ukazati na svaku društvenu anomaliju, moramo biti spremni da zaštitimo pravo svakog naroda i svakog pojedinca, i to će biti najbolja garancija zaštite prava manjinskih naroda, posebno onog od kojeg dobijamo podršku za predstavljanje. Da li Vi „strahujete od povratka 90-ih“ kao predsjednik države i DPS-a? Izborna kampanja kada je i Srebrenica vještački gurnuta u fokus, ukazivala je na mogućnost aktiviranja, ako zatreba, starih dobro uvježbanih saradnika za podizanje fašističkih pokliča rata. To se, kao što smo vidjeli i desilo u Pljevljima, a prema brojnim indicijama, trebalo je da se proširi i na cijelu Crnu Goru, posebno na gradove Sandžačkog regiona, gdje dominantno žive Bošnjaci. Epilog planova nosioca haosa, ko god da je to bio, i onih iz devedesetih, i ovih danas, uvijek se završava prema onom da ljudi snuju, a Bog određuje, a na nama je da se borimo za mir, da radimo i da preporučujemo ono što je dobro za sve ljude, kako god da se identitetski određuju i osjećaju. Devedesete godine mogu donijeti oni koji još žive u prošlosti i koji su svoje umove zavezali za stara korita, koji nikako da izađu iz pogubne paradigme “mi ili oni – do sudnjega dana”. Ne znam šta će biti sutra, ali sam potpuno siguran da mi danas gradimo stabilnu budućnost Crne Gore našim društveno odgovornim odnosom prema promjenama koje su u toku, ili nestabilnost ili možda nestanak Crne Gore, neodgovornim, sebičnim ili uskopartijskim interesima. (Biljana Matijašević, Vijesti.me) |