VELIKANI NIKADA NE UMIRU
Autor: Božidar Proročić
Objavljeno: 30. Nov 2020. 15:11:38


Husein Bašić (1938 - 2007) bio je jedan od najplodnjih stvaralaca iz redova Bošnjaka u Crnoj Gori. Književni opus Huseina Bašića (poezija, romani novelistika, publicistika, istraživački i antologičarski rad na sakupljanju i prezentovanju bošnjačkog lirskog i epskog stvaralaštva, svrstava ga u red neumornih pregalalaca za vrijeme njegovog časnog života. Bio je prvi pokretač i urednik časopisa ,,Almanah” koji i dan danas čuva tradiciju, istoriju, kulturu, jezik i foklor Bošnjaka u Crnoj Gori. Noseći u sebi jaku crtu rodnog Plava (Brezojevica) koji je bio česta inspiracija u svim njegovim djelima zapravo u samom centru svijeta Huseina Bašića je čovjek prije i iznad svega. Njergova posvećenost književnosti i kulturi tokom više od četrdeset godina stvaralačkog rada ogleda se kroz deset romana, jedanaest knjiga poezije, tri knjige priča i novela, kao i više antologija iz usmene književnosti Bošnjaka. Dobitnik je brojnih nagrada za svoje stvaralaštvo između ostalih ,,Trinajestojulske”, nagrade ,,Isak Samokovlija” kao i nagarde Bošnjačkog nacionalnog vijeća koje je dodijelilo, 11. maja 2005. godine, Huseinu Bašiću najveću nacionalnu nagradu sandžačkih Bošnjaka „Povelju Kulina bana.” Husein Bašič je duboko u sebi nosio svu bol Bošnjačkog naroda kroz različite istorijske periode i razdoblja u konstantnoj borbi za očuvanje identiteta Bošnjaka u svim segmentima društva kojem je i sam pripadao i najviše je tu bol prezentovao u svojim romanima.

Velikani nikada ne umiru oni vječito žive u svojim romanima proživljavajući svu sudbinu čovjeka. No i pored okruglih stolova o Huseinu Bašiću i Centra za kulturu u Plavu koji nosi njegovo ime, veoma brzo zabotavljamo ko je zaista on bio i koliko je dao sebe kulturi i književnosti. Zuvdija Hodžić je o Huseinu Bašiću na okruglom stolu posvećenom njemu u čast istakao sljedeće: ,,Siguran sam da sam najbolji znalac Bašićevog opusa i ličnosti. Iz istog smo zavičaja, rasli u istim ambijentalno-socijalnim uslovima, vaspitavani na istoj etici i duhovnom naslјeđu, a prelaskom iz Plava u Titograd, moja i njegova porodica stanovale su u istoj kući. A onda smo jedan do drugog podigli porodične kuće. Od tada do njegove smrti, tri decenije gotovo svakodnevno smo bili zajedno. Bili smo slični i različiti, najviše bliski. Uvijek sam bio svjestan snage njegovog talenta i veličine njegovog književnog djela. Nažalost, i svjedok tragičnih i nemilih događaja koji su ga pratili, koje je filosofski prihvatao i podnosio, ali i duboko i emotivno proživljavao. Njegova ćutnja bila je rјečitija od svakog govora.”

Najbolji primjer toga koliko istaknuti autori znače u književnosti i kulturi je i sljedeća informacija koja je ostala nažalost nezapažena u našim medijima. Bašićev roman ,,Crnoturci-San i Jazija” nedavno je preveden na makedonski jezik. U izdanju izdavačke kuće „Slovo“ iz Skoplja, u čuvenoj ediciji „100 slovenskih romana“, projektu trinaest slovenskih zemalja koje sarađuju u okviru Foruma slovenskih kultura, objavljen je roman „Crnoturci-San i Jazija“ Huseina Bašića. Ovaj roman je na spisku odabranih crnogorskih romana za pomenuto izdanje. Do sada je u okviru ovog projekta objavljeno petnaest romana iz slovenskih zemalja u Makedoniji, a istovremeno je u slovenskim zemljama objavljeno desetak makedonskih romana, članova Foruma slovenskih kultura. Huseiin Bašić, bošnjački i crnogorski romanopisac priča priču o nikšićkim i podgoričkim muslimanima nakon što su ovi gradovi došli pod vlast knjaza Nikole i pripojeni su Crnoj Gori krajem devetnaestog vijeka Tretirajući jednu od stalnih tema svjetske književnosti - izgnanstvo i egzodus - roman „Crnoturci-San i Jazija“ donosi moderne, inovativne aspekte, obilježene od strane kritike kao: istorijski, moderni, psihološki, nadrealistički, fantazmagorični i drugi. Otuda, autor Bašić, svjedočeći na temu „muhadžirstva“, odnosno emigracije muslimana iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tema koja se rijetko obrađuje u balkanskim književnostima), svjedoči o novom aspektu višestranog univerzalnog izgnanstva.“ Vijest o ovoj knjizi objavljena je u gotovo svim medijima u Makedoniji, pored ostalih objavila ju je i makedonska nacionalna novinska agencija MIA. Kod nas je nažalost ostala nezapažena.

Ovo je potvrda da Husein Bašić iako nije fizički među nama da njegove knjige žive i živjeće među mnogobrojnim narodima, kulturama, i da će biti najljepši kulturni reprezent njegove bogate zaostavštine. ,,Crnoturci-San i Jazija“ su i podstrek svim budućim mladim generacijama koje žele da im stvaralaštvo Huseina Bašića bude podstrek da i sami počnu da piši i da čuvaju svoje kulturno nasljeđe. Velikan pisane riječi Husein Bašić će sa svojim stvaralaštvom biti predmet izučavanja i proučavanja mnogih ozbiljnih kritičara, esejista i filologa ali i sve stručna i naučne javnosti.