TRI BOSANSKA PRAVCA DJELOVANJA NAKON PRESUDE MLADIĆU
Autor: Akademik dr. Suad Kurtćehajić
Objavljeno: 11. Jun 2021. 03:06:34


AKADEMIK DR. SUAD KURTĆEHAJIĆ: I treći pravac djelovanja je ići na savjetodavno mišljenje Internacionalnog suda pravde u Hagu preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što može da pokrene bilo koja zemlja članica UN, sa jasno formulisanim pitanjem: “Da li je postojanje RS protivno međunarodnom pravu nakon presude od 26. 02. 2007. godine da su institucije (vojska i policija) RS izvršile genocid u i oko Srebrenice čime je Republika Srpska učinjena direktno odgovornom”.
Nakon okončanog sudskog postupka Radovanu Karadžiću kao političkom i Ratku Mladiću kao vojnom lideru Republike Srpske, te izrečene presude na doživotni zatvor u oba slučaja, te nakon što je gotovo cijeli politički i vojni vrh Republike Srpske presuđen na dugogodišnje kazne a neki i na doživotnu kaznu zatvora, smatram da u ovom momentu za Bosnu i Hercegovinu imamo tri pravca djelovanja.ć

Najlakši je u Strazburu pred Sudom za ljudska prava tražiti ukidanje naziva Srpska iz imena manjeg bh. entiteta jer se kosi sa čl. 2. stav 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, zato što se nametanjem naziva po jednom narodu diskriminiraju drugi ravnopravni narodi. Dobijanje te presude bi bilo na fonu već dobijenih presuda u slučajevima Sejdić - Finci, Ilijas Pilav i Aida Zornić.

Drugi pravac je tražiti jačanje pozicije države BiH kroz odredbu o dodatnim nadležnostima i korištenjem njenih mogućnosti od strane Visokog predstavnika kao konačnog tumača civilnog dijela Dejtonskog sporazuma posebno u dijelu čl. 3. st. 5. koji predviđa da će pored taksativno navedenih nadležnosti u čl. 3. st. 1. Bosna i Hercegovina preuzeti i sva ona pitanja koja su potrebna da se očuva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno pravni subjektivitet.

I treći pravac djelovanja je ići na savjetodavno mišljenje Internacionalnog suda pravde u Hagu preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što može da pokrene bilo koja zemlja članica UN, sa jasno formulisanim pitanjem: “Da li je postojanje RS protivno međunarodnom pravu nakon presude od 26. 02. 2007. godine da su institucije (vojska i policija) RS izvršile genocid u i oko Srebrenice čime je Republika Srpska učinjena direktno odgovornom”.

Sva tri navedena pravca djelovanja mogu biti istovremeno pokrenuta.