Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban”
30 GODINA OD KADA SU GRAĐANI ODLUČILI DA ŽELE ŽIVJETI U NEZAVISNOJ DRŽAVI BOSNI I HERCEGOVINI
Autor: Facetv.ba
Objavljeno: 01. Mar 2022. 12:03:02
O značaju obilježavanja ovog praznika i referendumu provedenom 29. februara i 1. marta za Face.ba govorio predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić

Bosna i Hercegovina danas slavi Dan nezavisnosti kada su se građani na referendum izjasnili o tome da li žele napustiti tadašnju državu i od republike u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) postati nezavisna zemlja.

Na referendum za nezavisnost, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je 64 posto građana od kojih se 99 posto izjasnilo da želi izaći iz Jugoslavije.

Građani su glasali odgovarajući na jedno pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je slijedila liniju onoga što je tražila međunarodna zajednica. Naime, međunarodna zajednica, kad je došlo do jugoslovenske krize i kada se vidjelo da neće biti drugog rješenja nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna 1991. godine proglasile nezavisnost. I međunarodna zajednica nije bila voljna da prihvati tu nezavisnost i tražila je da se ta nezavisnost Slovenije i Hrvatske zamrzne na tri mjeseca što je i urađeno. Ali kada je i nakon toga došlo do sukoba između Srba i Hrvata na prostoru Hrvatske, to jeste do građanskog rata jer je Jugoslavija još uvijek postojala, međunarodna zajednica tada počela da se okreće drugom pravcu, - kazao je predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić za Face.ba.

Kada se vidjelo da Jugoslavija ulazi u jedan krvavi raspad, međunarodna zajednica je krenula da pomaže i formirala je međunarodnu konferenciju u Haagu koja je počela raditi 7. septembra 1991. godine. Na čelu je bio Lord Karington i ta međunarodna konferencija je stvorila arbitražnu komisiju koja je bila sastavljena od pet sudija ustavnih sudova najjačih zemalja Evrope, a na čelu je bio Robert Banditer, francuski predsjednik ustavnog suda, po njemu se kasnije i zvala Banditerova komisija i ona je trebala da pomogne međunarodnoj komisiji. Mišljenja te komisiji, iako nisu presuđujuća, trebala da pomognu u cijeloj toj situaciji.

Na jednoj od sesija međunardne konferencije za bivšu Jugoslaviju je data mogućnost svim predstavnicima pojedinih jugoslovenskih republika da se izjasne o svom statusu i svi su osim Srbije izjasnili su se za nezavisnost svoje republike.

Arbitražna komisija je dala 15 mišljenja, a za Bosnu i Hercegovinu i sprovedeni referendum je najzačajnije bilo četvro mišljenje.

Ono je bilo objavljeno 11. januara 1991. godine. Tada je arbitražna komisija objavila da Bosna i Hercegovina ne ispunjava uslov za međunarodno priznanje, ali ako bi se volja građana izražena na referendumu odredila u pravcu da bi građani Bosne htjeli da imaju suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, onda bi međunarodna zajednica, promijenila svoje mišljenje, to jeste da i priznala BiH. I u tom smislu referendum je dobio poseban značaj.

Da li je na referendumu preglasana volja srpskog naroda?

Taj dan se praktično ne slavi na prostoru manjeg bh. entiteta RS. Oni smatraju da je na referendumu preglasana volja srpskog naroda, ali to se ne poklapa sa brojkama referenduma. Jer procenat građana koji su izašli na referendum ukazuje na to da je na referendum izašlo oko 40 posto Srba.

-Želim poslati važnu poruku Srbima u Bosni i Hercegovini. Moraju znati da, kada je u pitanju Jugoslavija, Jugoslovensku krizu ni na koji način nisu prouzrokovali Bošnjaci, nije prouzrokovala Bosna i Hercegovina. Problem jugoslovenske krize je bio problem sukoba između dvije koncepcije: jedne koja je bila pod vodstvom Slobodana Miloševića, koja je tražila redefiniranje Jugoslavije na način da se reducijraju ustavne ingerencije republika i pokrajina. I druge, koju su slijedile Slovenija i Hrvatska i koja je bila suprotna od Miloševićevih ideja.

Bosna je davala podršku Jugoslaviji, jer Bosna svoju državnost nije obnovila ni pod Osmanlijama, ni u Austro-Ugarskoj, ni u Kraljevini SHS. Obnovila je u avnojevskoj Jugoslaviji i bila je emotivno vezana za Jugoslaviju. Bošnjački narod također je bio vezan za Jugoslaviju, ostvario se u punom aspektu. Mislim da nikada narodi u BiH nisu skladnije i bolje živjeli, nego u vrijeme Josipa Broza Tita. Ali šta se desilo. Nakon ovakve politike i zaoštravanja odnosa zmeđu Srba i Hrvata u Bosni pod vodstvom Tuđmana i Miloševića, te kada je došlo do proglađenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, BiH se našla na raskršću. A to je da li će da krene putem nezavisnosti ili će ostati u skraćenoj Jugoslaviji.

U takvoj situaciji bilo je teško izabrati put. Ono što se tada odlučilo, a moram reći da je SDA generisala tu odluku, te se odlučili za put ka nezavisnosti, kazao je prof. dr. Suad Kurtćehajić.

Zemlje članice Evropske zajednice 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale su Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.

Ipak, 1. mart se i ove godine obilježava samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine – Federaciji, dok iz RS-a poručuju kako to nije državni praznik, jer predstavnici RS nikada nisu pristali na njega.

Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine postala je članicom Ujedinjenih naroda, a ispred sjedišta u Njujorku postavljena je njenadržavna zastava. Ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti počeo je četverogodišnji rat u BiH koji je odnio brojne živote građana.
Bosna i Hercegovina je do danas uspostavila diplomatske odnose s 180 država.

Ljudi u Bosni trebaju da se okrenu Bosni i Hercegovini kao svojoj državi

-Moramo naći modus zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Treba se otkloniti ono što je stalno nametano kao mantra Srbima u Bosni da se Bošnjaci u Bosni i Hercegovini ka oi Slovenci u Sloveniji i Hrvati u Hrvatskoj generisali raspad Jugoslavije. To su teme o kojima moramo objektivno govoriti i sagledati i moramo naći razumijevanje koje smo imali do jugoslovenske krize i onda bi Bosna imala veliki prosperitet.

Ljudi u Bosni trebaju da se okrenu Bosni i Hercegovini kao svojoj državi jer ovo je država njihovih predaka. Kad se stvori jedna vrsta koncenzusa u BiH i kad se vidi da svi idemo ka istom cilju, da funkcionišemo sa ljubavlju prema BiH otvorit će se i proces novih integracija na Balkanu, kazao je za Face.ba Kurtćehajić.

Bosna i Hercegovina kroz posljednjih 30 godina prošla kroz brojne krize, nesporazume, neslaganja, rat. Ali je opstala, razvijala se i napredovala. I dalje se suočavamo sa problemima, ali građani ne odustaju, izlaze na proteste, jasno govore o svojim stavovima i bore se za svoju državu. Svoju Bosnu i Hercegovinu!

Sretan vam 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine! (Pripremila: Irmana Mujezin, face.ba)