Sesija Kruga 99 danas je bila posvećena Inicijativi otvoreni Balkan. Istaknuto je da Inicijativa „Otvoreni Balkan“ i regionalna stabilnost, ima posebnu važnost koliko zbog razumijevanja inicijative i njenog značenja, toliko još više u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, te neizvjesnog dosega tog utjecaja na mir i stabilnost u BiH, Crnoj Gori, Kosovu i šire. Jedan od zaključaka je da ne smije odustati od ključnih EU opredjeljenja ni po koju cijenu, a posebno nasjedanjem na zamke Inicijative Otvoreni Balkan.

- Iako se često govori o plemenitoj ideji ekonomske saradnje, povećanih investicija, slobodnog protoka kapitala, robe i ljudi, OB se nerijetko iščitava različito prema vlastitim potrebama. Sve to zapravo izaziva određenu sumnju i opravdani oprez u tumačenju sam Inicijative, ali i motive iste…To je svakako i opravdano s obzirom da nema dovoljno konkretnih informacija o samoj Inicijativi niti mjerama koje bi trebale uslijediti, nema dovoljno transparentnosti u cijelom procesu, istakla je prof. dr Amila Pilav-Velić, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Tokom sesije kritički se osvrnulo i na poruke posebnog izaslanika SAD -a za Zapadni Balkan Gabriela Escobara koji je davao vjetar u leđa Otvorenom Balkanu. Ne sporeći da su SAD prijatelj BiH u Krugu 99 preovladava mišljenje da su klišeji o reformama, vladavini prava, „odlivu mozgova“, borbi protiv korupcije, samo puko razvodnjavanje pred realpolitičkim opasnostima za mir i stabilnost.

- Ako postoji ozbiljan strateški i jasno definiran koncept onda bi se trebalo odmaknuti od medijske, propagandne razine, pa čak i svojevrsnog brendiranja same Inicijative koja se uglavnom svodi na deklarativno isticanje prednosti koje bi trebala donijeti. Dakle na jednoj strani imamo nejasno definiranu inicijativu (Otvoreni Balkan) bez budžeta i konkretnih planova, a na drugoj CEFTA sporazum i Sporazum o zajedničkom regionalnom tržištu koji je dio Berlinskog procesa i koji imaju jasno definiran Akcioni plan (2021-2024) sa značajnim budžetom i direktnom podrškom Brisela odnosno Evropske komisije, a koji koordinira RCC uključujući CEFTA sekretarijate i nadležna tijela u zemljama članicama CEFTA-e, smatra Pilav-Velić.

Zbog toga je jasno da Bosna i Hercegovina treba ostati unutar Berlinskog procesa europskih integracija. Kroz realizaciju Zajedničkog regionalnog tržišta BiH mora povući što je moguće više EU sredstava iz odobrenih 30 milijardi eura. Treba i dalje odbacivati učešće u „Otvorenom Balkanu“ jer takva inicijativa ima štetne, političke i ekonomske posljedice prema Bosni i Hercegovini koju udaljavaju od europskih integracija. A posebno u kontekstu svih opasnosti po njenu sigurnost sa kojima smo suočeni.

- Naime, uzimajući u obzir Berlinski proces i CEFTA-u kao Centralno evropski sporazum o slobodnoj trgovini Otvoreni Balkan predstavlja svojevrsni paralelizam. Ostaje nejasno kako će se Inicijativa odraziti na obim i strukturu vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje. Naime, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni najveće učešće ima razmjena s EU oko 65%, dok CEFTA učestvuje sa oko 14% udjela u ukupnom obimu razmjene. Također, u okviru CEFTA-e nerijetko se postavljaju određene trgovinske barijere koje često reflektiraju neka trenutačna politička previranja u regiji. Tako je od ukupnog broja registriranih barijera koje predstavljaju svojevrsno nepoštivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini gotovo 35% trgovinskih barijera inicirano od strane samo jedne potpisnice – tj. susjedne Srbije. Većina tih barijera se odnosila na dodatne sanitarne i fitosanitarne mjere (30%), zatim mjere kontrole cijena kroz dodatne takse (19%), tehničke barijere (13%), te neke administrativne i pravne procedure….Kada je riječ o barijerama nametnutim BiH odnosno našim izvoznicima onda su to najčešće neprihvatanje potvrda akreditovanih i nadležnih tijela u BiH pa se nerijetko nalaže dodatna analiza u privatnim laboratorijama u Srbiji što dodatno povećava troškove izvoznika za 200 eura po analizi, sprečavanje tranzita robe preko Srbije za Kosovo i vraćanje takve robe bez ikakvih objašnjenja što je direktno kršenje Sporazuma, zahtjevanje određenih certifikata za proizvode za koje to nije potrebno npr. fitosanitarnih certifikata za proizvode za koje posjedovanje tog certifikata nije ni predviđeno… U nekim slučajevima postoji 100% subvencioniranje za pojedine proizvode što je ozbiljno kršenje pravila o konkurentnosti u okviru CEFTA sporazuma. Sve je ovo u potpunoj suprotnosti s načelima i principa slobodne trgovine. Da li nas to isto očekuje u OB? Također, ne treba zanemariti činjenicu da uvoz članica CEFTA jednih drugima čini tek 11% ukupno registrovanog uvoza, dok Izvoz članica CEFTA jednih drugima čini 19% ukupno registrovanog izvoza na ovom području… Brojke su očigledno neupitne. Nama treba Otvorena EU. EU i NATO integracije su naši prioriteti, kaže Pilav – Velić.