RASKIDANJE / NIŠTAVOST DEJTONSKOG SPORAZUMA REAKTIVIRA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU
Autor: Akademik dr. Suad Kurtćehajić
Objavljeno: 31. Jul 2022. 13:07:17
Raskidanje ili ništavost Dejtonskog sporazuma reaktivira prethodno pravno stanje a to je Republika Bosna i Hercegovina, to bi trebao znati advokat Luka Mišetić.

Američki advokat hrvatskih korijena Luka Mišetić iznio je tezu da susjedne države Republika Hrvatska i Republika Srbija (ova posljednja kao pravna nasljednica Savezne Republike Jugoslavije) imaju pravo kao njegove potpisnice raskinuti Dejtonski mirovni sporazum i pri tome vjerovatno ima u vidu odredbe koje govore o prestanku i suspenziji ugovora sadržane u članu 60. Bečke konvencije o pravima međunarodnih ugovora gdje u stavu 2. stoji da bitna povreda mnogostranog ugovora ovlašćuje ostale strane da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cjelosti ili djelimice ili da ga dokinu.

Eventualni raskid ugovora na koji se poziva advokat Mišetić potrebna suglasnost i Republike Hrvatske i Republike Srbije ali da u tom slučaju ne nestaje Bosna i Hercegovina već samo njeno uređenje nastalo Dejtonskim mirovnim sporazumom, s tim da se automatski reaktivira pravno stanje koje je prethodilo ovom sporazumu a to je Republika Bosna i Hercegovina sa svojom ustavnošću koja je važila do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Mišetić polazi od stanovišta da se postojećim izbornim zakonom i neinplementacijom presude u predmetu Ljubić donesene od strane Ustavnog suda BiH bitno krše temeljna prava Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine u pogledu izbora Delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te da ukoliko ne dođe do promjena u izbornom zakonu da je stvoren pravni osnov raskida Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Naravno advokat Mišetić svjesno zaobilazi važnije presude koje bi trebale imati prednost a koje također nisu implemntirane donesene su od strane Suda za ljudska prava u Strazburu: Sejdić-Finci, Iljas Pilav, Aida Zornić i Svetozar Pudarić. Ove presude ne pominju konstitutivnost već i na francuskom i na engleskom jeziku govore o konstituentnosti koji bi mogli prevesti kao dio cjeline. Te presude su donesene da bi se eliminarala diskriminacija i konstrukcione greške ustanovljene Ustavom BiH.

Eventualni raskid ugovora na koji se poziva advokat Mišetić potrebna suglasnost i Republike Hrvatske i Republike Srbije ali da u tom slučaju ne nestaje Bosna i Hercegovina već samo njeno uređenje nastalo Dejtonskim mirovnim sporazumom, s tim da se automatski reaktivira pravno stanje koje je prethodilo ovom sporazumu a to je Republika Bosna i Hercegovina sa svojom ustavnošću koja je važila do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Imajući u vidu da to automatski poništava entitetski ustroj Bosne i Hercegovine teško je povjerovati da bi Srbija krenula tim putem jer entiteti postoje samo temeljem Dejtonskog sporazuma i nikako drugačije.

Međunarodna zajednica bi u pretpostavljenoj situaciji da do raskida međunarodnog ugovora ipak dođe morala da interveniše da se izbjegnu eventualni sukobi zbog reaktivacije prethodnog pravnog stanja odnosno Republike Bosne i Hercegovine sa svojom ustavnošću koja je važila do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Smirivanju tenzija bi u tom slučaju omogućila najava i sazivanje nove međunarodne konferencije koja bi Bosnu i Hercegovinu organizirala na način koji bi bio primjereniji evropskim ustavnim vrijednostima a što bi predstavljalo neku sredinu između Republike Bosne i Hercegovine i Dejtonske Bosne i Hercegovine. Time bi Bosna i Hercegovina kao organizaciono jača i funkcionalnija država puno lakše ispunila sve uslove za ulazak u EU i NATO pakt.