Plav, smješten između planina i jezera, jedan je od najznačajnijih kulturnih centara na sjeveru Crne Gore. Kroz decenije, ovaj grad je iznjedrio i čuvao bogato nasljeđe književnosti, umjetnosti i tradicije, postavši prepoznat kao mjesto đe se susreću različite kulture i stvaralačke energije. Upravo iz te tradicije proistekli su Plavski književni susreti i Likovna kolonija, manifestacije koje svake jeseni okupljaju autore iz Crne Gore, regiona i šire, pretvarajući Plav u raskršće riječi i boje.

Posle Ratkovićevih večeri poezije, najstarija i najznačajnija manifestacija ovakvog tipa u Crnoj Gori jesu upravo Plavski književni susreti, koji ove godine ulaze u svoje XLVIII izdanje. U istom duhu, više od dvije decenije Plav njeguje i likovno stvaralaštvo kroz XXIII Likovnu koloniju. Pod zajedničkom temom „Na izvoru riječi i boje“, ove dvije manifestacije, objedinjene u jednu cjelinu, biće održane od 2. do 6. oktobra 2025. godine u Plavu. Tokom pet dana, ljubitelji književnosti i umjetnosti imaće priliku da uživaju u bogatom programu: susretima sa piscima, izložbama slika, promocijama knjiga i poetskim večerima.

Plav će tih dana postati centar književnog i likovnog dijaloga regiona, đe će se povezati tradicija i savremeno stvaralaštvo. Poseban značaj manifestacija leži u očuvanju lokalnog kulturnog identiteta i promociji multikulturalnosti, jer okupljaju autore i umjetnike različitih jezika, poetika i senzibiliteta. Učešće afirmisanih, ali i mladih stvaralaca, potvrđuje kontinuitet i otvorenost prema budućim generacijama. Ovaj jubilej i značaj manifestacije razlog su za razgovor sa Vladimirom-Vladom Kneževićem, direktorom Centra za kulturu „Husein Bašić“ Plav, jednim od najagilnijih direktora na sjeveru Crne Gore, koji zajedno sa svojim timom neumorno radi na tome da Plav bude prepoznat kao prostor susreta umjetnosti, tradicije i modernog kulturnog izraza.


Plavski književni susreti ove godine ulaze u svoje XLVIII izdanje. Kako Vi vidite značaj kontinuiteta ove manifestacije i njeno mjesto u kulturnom životu Crne Gore i regiona?
Knežević: Plavski književni susreti su, poslije Ratkovićevih večeri poezije, najstarija i najznačajnija književna manifestacija u Crnoj Gori, i upravo ta činjenica govori o njihovom značaju. Kada imate kontinuitet od gotovo pola vijeka, onda to nije samo kulturni segment koji se organizuje da bi ispunio kulturni kalendar jedne sredine to postaje institucija sama po sebi. XLVIII izdanje pokazuje da se Plav upisao u kulturnu prizmu Crne Gore i regiona kao grad koji njeguje i čuva umjetničke vrijednosti. Ovi susreti nijesu samo prilika da publika upozna nove autore i knjige, nego i dokaz da se kultura u jednom manjem, planinskom gradu koji postoji vjekovima može razvijati i biti primjer drugima. Naša snaga je u dosljednosti, u tome što su ovi susreti opstali i u teškim vremenima i što su svake godine donosili novu energiju, okupljali različite generacije pisaca i ostavljali trag koji se bilježi, pamti i ne zaboravlja. Zato danas možemo sa ponosom reći da Plavski književni susreti pripadaju ne samo Plavu, već čitavoj Crnoj Gori i regionu.

Ove godine tema manifestacije glasi „Na izvoru riječi i boje“. Na koji način je povezana književna i likovna umjetnost u okviru programa i šta ona simbolično znači za Plav?
Knežević: Tema „Na izvoru riječi i boje“ odabrana je sa željom da naglasi prirodno prožimanje dvije umjetnosti književne i likovne. Plav je grad koji se nalazi između planina i jezera, u prostoru koji inspiriše i riječ i sliku. Riječ je oblik duha, boja je oblik vida, a zajedno one čine cjelinu koja najbolje oslikava kulturni identitet ovog kraja. U okviru programa manifestacije, ova povezanost se ogleda u tome što književne večeri i promocije prate izložbe i rad likovne kolonije. Tako publika u isto vrijeme ima priliku da čuje poetske i prozne glasove autora, ali i da osjeti snagu vizuelnog stvaralaštva umjetnika iz regiona. Za Plav, ova tema simbolično znači povratak njegovim izvorima bogatoj tradiciji usmene riječi, narodnog stvaralaštva, kao i prirodnoj ljepoti koja je uvijek bila inspiracija slikarima i piscima. Na taj način, mi želimo da pokažemo da umjetnost nije izolovana, već da se nadopunjuje i da je upravo u toj sinergiji njena najveća snaga.

Zuvdija Hodzic i Slobo Marunovic na Plavskoj kulturnoj jeseni

Likovna kolonija, koja ove godine doživljava XXIII izdanje, postala je nezaobilazan segment manifestacije. Koliko je ona važna za promociju Plava kao prostora inspiracije i dijaloga umjetnika?
Knežević: Likovna kolonija, koja traje već XXIII godine, postala je jedna od prepoznatljivih kulturnih tačaka Plava. Važna je iz nekoliko razloga. Najprije, ona okuplja slikare i likovne umjetnike iz različitih zemalja regiona, pa i šire, i time Plav pretvara u mjesto susreta i razmjene iskustava. Kada umjetnici slikaju na otvorenom, na obalama Plavskog jezera, u etno selu ili pod planinskim vrhovima, oni svojim platnima prenose posebnu atmosferu ovoga kraja. Njihova djela kasnije žive u galerijama i kolekcijama, noseći ime Plava đe god da se izlažu. Osim toga, kolonija doprinosi promociji Plava kao turističke i kulturne destinacije. Posjetioci mogu uživati u stvaranju na licu mjesta, a lokalna zajednica dobija priliku da direktno komunicira sa umjetnicima. Zbog svega toga, Likovna kolonija povezana je kao arabeska sa književnim susretima, ali i kao ravnopravan stub Plavske kulturne jeseni i dokaz da Plav zaista jeste prostor inspiracije i dijaloga.

U programu učestvuje veliki broj književnika i slikara iz Crne Gore, regiona i dijaspore. Kako ovakvi susreti doprinose multikulturalnom duhu Plava i širem kulturnom povezivanju?
Knežević: Multikulturalnost je jedno od najvećih bogatstava Plava i čitavog ovog prostora. Naši susreti to jasno potvrđuju, jer svake godine okupljamo autore koji dolaze iz različitih država, govore različitim jezicima, pripadaju različitim poetikama i kulturama ali se u Plavu susreću u jedinstvenom kulturnom ambijentu. Upravo ta različitost je ono što nas obogaćuje. Kada na jednoj sceni imate pjesnike iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, ali i naše autore iz dijaspore, vi šaljete jasnu poruku da kultura ne poznaje granice. Za Plav to znači njegovanje duha tolerancije i otvorenosti, a za Crnu Goru dodatno potvrđivanje njenog identiteta kao multikulturnog društva. Naši susreti postaju mostovi preko kojih umjetnici i publika grade nova prijateljstva, a Plav se time ponosi i sa pravom pripada regionalnim kulturnim centrima. To je doprinos ne samo umjetnosti, već i širem društvenom povezivanju.

Dr Senadin Pupović na 47. Plavskoj kulturnoj jeseni

Poseban segment manifestacije čine programi namijenjeni djeci i mladima. Koliko je važno uključivanje mlađih generacija i na koji način Centar za kulturu podstiče njihovu kreativnost?
Knežević: Uključivanje mladih je jedan od veoma važnih ciljeva Centra za kulturu. Ako želimo da manifestacija traje još narednih pedeset godina, moramo danas uključiti đecu i mlade, jer su oni nosioci budućnosti. Zbog toga imamo programe poput „Mali pjesnici, veliki snovi“, đe učenici osnovnih i srednjih škola imaju priliku da pišu, čitaju i uče od afirmisanih autora. Kroz radionice u školama, biblioteci, pa i u etno selu, mi podstičemo njihovu kreativnost i želimo da im pokažemo da umjetnost nije nešto što je daleko i nedostižno, već da je to prostor u kojem i oni mogu ravnopravno učestvovati. Učešće mladih u ovakvim programima stvara osjećaj ponosa i zadovoljstva jer oni postaju dio jedne velike kulturne priče. Za nas je to ulaganje u budućnost, jer ako mladi zavole knjigu, sliku, kulturu, oni će sjutra biti publika, ali i sami stvaraoci.

Organizacija ovako složene manifestacije zahtijeva značajne resurse, timski rad i podršku. Možete li nam otkriti nešto više o partnerstvima i logistici koji omogućavaju da manifestacija raste i traje skoro pola vijeka?
Knežević: Organizacija manifestacije poput Plavskih književnih susreta i Likovne kolonije podrazumijeva ozbiljan timski rad i dobru podršku partnera. Centar za kulturu „Husein Bašić“ Plav je nosilac programa, ali bez pomoći lokalne samouprave i Opštine Plav ne bismo mogli sve ovo realizovati. Takođe, veliku podršku imamo od Ministarstva kulture Crne Gore kao i od drugih kulturnih centara iz regiona Rožaja, Berana i drugih gradova. Pored institucionalne podrške, važnu ulogu imaju i privatni sponzori, lokalni ugostitelji i pojedinci koji prepoznaju značaj ovih manifestacija. Na logističkom planu, to znači obezbijediti smještaj i ishranu za učesnike, tehničku opremu, umjetnički materijal za koloniju, prostore za radionice i promocije, transport i naravno, promociju putem plakata, društvenih mreža i medija. Sve to zahtijeva predan rad našeg tima od koordinacije književnog i likovnog programa, preko logistike i tehnike, do medijske vidljivosti. Zbog toga često kažem da je naš tim jednako važan kao i sami autori, jer bez njihovog rada Plavska kulturna jesen ne bi mogla da traje skoro pola vijeka.

Detalji sa prošlogodišnje 47. Plavske kulturne jeseni, umjetnički stvralac Sulejman-Beća Kujević

Na kraju, kakva su Vaša očekivanja od ovogodišnje manifestacije i šta biste željeli da posjetioci i učesnici ponesu kao najjači utisak iz Plava?
Knežević: Moja najveća želja i očekivanje je da ovogodišnja manifestacija pokaže snagu umjetnosti da spaja ljude i prostore. Želio bih da učesnici bilo da su to pisci, slikari ili publika osjete Plav kao prostor inspiracije, topline i otvorenosti. Da ponesu sjećanje na susrete koji će ih nadahnjivati, na riječi i boje koje su nastale pod plavskim nebom, i da požele da se vrate. Želim da manifestacija ostavi trag i u lokalnoj zajednici, da građani Plava budu ponosni što njihov grad ima ovako bogatu kulturnu jesen, i da mladi prepoznaju da i oni imaju svoje mjesto u toj priči. Na kraju, moj najveći utisak bio bi da Plav, iako mali grad, može da bude veliki kulturni centar mjesto đe se susreću riječ i boja, tradicija i savremenost, lokalno i regionalno. Ako to postignemo, onda smo ostvarili pravu misiju XLVIII Plavskih književnih susreta i XXIII Likovne kolonije.