U multimedijalnoj sali sarajevske Općine Novi Grad, večeras, 22. septembra 2025. godine, premijerno je prikazan dokumentarni film "Lukava strategija – Mišolovka", autora Seje Bajraktarevića.
Premijeri su prisustvovali brojni zvaničnici, veterani Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, patriote i drugi gosti.


Prema riječima autora, film donosi do sada nikada ispričanu priču iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995. godine, kada je okupatorska omča oko Sarajeva prijetila da zauvijek ugasi život u glavnom gradu naše domovine.

– Možda će se neko zapitati otkud i zašto baš sada ovaj film, rekao je Sejo Bajraktarević. Otvaramo temu o grupi odvažnih i hrabrih patriota, o vremenu kada je Sarajevo bilo na ivici gladi i potpunog sloma odbrane, 1992. i 1993. godine. Govorimo o događajima koje mnogi nisu imali gdje čuti, a trebali su. Upravo zbog tog „trebali su“, danas govorimo o njima – o junacima iz sjene, čija su djela zaboravljena kada su prestale nevolje koje su nas pratile.


Pored autora i potpisnika ovih redova, prisutnima su se obratili i Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo; Zaim Backović, jedan od aktera filma i filmski autor Dino Mustafć, konsultant na filmu.

Istakli su potrebu da se ovakvim i sličnim projektima, kroz memoriju sjećanja, čuva istina o hereojskim danima iz odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine kako ti dani nebi bili zaboravljeni kao neki od aktera ovog filma.

-Ovaj historijski važan dokumentarni film oslikava teške godine opsade Sarajeva i napore branioca koji su ga početkom rata, kad je bio iscrpljen, bez municije, bez hrane, bez nade, branili i uspjeli odbraniti, istakao je Omer Osmanović.


- Dok branioci troše posljednje metke, oficiri i ljudi zaduženi za odbranu uzaludno kucaju na vrata nadležnih institucija, kaže Zaim Backović. Odgovora nema. Pomoći nema. No, nema ni predaje. Hrabri i odvažni ljudi dali su sve oe sebe, da i po cijenu vlastite žrtve, učine ono što se nekada činilo nemoguće, da od dijela onih ljudi koji su pucali na grad kupe potrebna materijalno tehnička sredstva za njegovu odbranu.
Građani Sarajeva iz svojih domova donosili su novac, zlato, porodične amanete, prstenje i dukate. Prikuplja se kapital koji unutar opkoljenog grada ništa ne vrijedi – ali vani može značiti život. I tada na scenu stupaju najhrabriji. Ljudi koji rizikuju ne samo ugled, već i goli život. Pod lažnim imenima, u lažnim ulogama, izlaze iz grada na neprijateljsku teritoriju, znajući da bi svaki pogrešan korak mogao biti posljednji. Oni postaju krijumčari vlastitog spasa. Oružje i druga materijalno-tehnička sredstva počinju da stižu u grad.


-A kada je rat stao – nastala je tišina, istakao je Dino Mustafić. Ti ljudi nestaju u sjenama iz kojih su i došli. Nije bilo medalja. Nije bilo zahvalnica. Niti knjiga, niti spomen-ploča. Samo šutnja i nelagodna uspomena. Otuda je velika hrabrost Seje Bajraktarevića, da uprkos pomankanju sredstava, uradi i potpiše ovaj film. Istinu treba čuvati od zaborava.

Gledajući sudbinu aktera fima ostaje pitanje: Jesmo li, kao društvo, zaboravili te ljude? Je li Sarajevo preživjelo i zbog njih, a danas ih se stidi? Ili se istina o opstanku skriva upravo u nelagodnoj tišini jer je nekima lakše da o njima šute nego da im iskažu zahvalnost?

Treba li o njima snimati filmove i pisati knjige ili ih ostaviti u zaboravu, u onoj istoj tami iz koje su, možda, izvukli Sarajevo?

-Ako ovaj film doprinese da se o zaboravljenim događajima i herojima iz naše bliske prošlosti počne govoriti s pijetetom i uvažavanjem značit će da rad autora na ovom projektu nije bio uzaludan, kazao je Dino Mustafić.