
Ko je Zohran Mamdani?
Autor: Avdo Metjahić Objavljeno: 07. Nov 2025. 15:11:07
Mamdani je američki političar i demokratski socijalista rođen 18. oktobra 1991. u Kampali, Uganda. Njegovi roditelji su istaknuti intelektualci: majka Mira Nair je rediteljka, a otac Mahmood Mamdani profesor antropologije na Univerzitetu Columbia. S porodicom se preselio u Južnu Afriku, a od sedme godine živi u New Yorku. Obrazovao se u Bronx High School of Science i diplomirao afričke studije na Bowdoin Collegeu u Maineu 2014. godine. Prije političke karijere radio je kao savjetnik za stambeno pravo, pomažući ugroženim vlasnicima u sprječavanju iseljenja. Politički se aktivirao kroz organizovanje i rad kao kampanjski menadžer za druge kandidate prije nego što je sam izabran u Skupštinu države Njujork 2020. predstavljajući Astoriju u Kvinsu, gdje je izabran u tri mandata. Mamdani je u izbornoj kampanji za gradonačelnika Njujorka trijumfovao nad bivšim guvernerom Andrewa Cuoma i republikanskim kandidatom, zagovarajući progresivne političke ciljeve poput zamrzavanja kirija, besplatnog gradskog prevoza, univerzalne dječje zaštite, gradskih prodavnica prehrambenih namirnica, veće minimalne plate i reforma javne sigurnosti. Predstavlja novu generaciju mladih, progresivnih i multikulturalnih lidera u velikim američkim gradovima, fokusiran na ekonomske nejednakosti i socijalnu pravdu. On je prvi musliman i najmlađi gradonačelnik Njujorka u posljednjih sto godina, čime je napravio historijski iskorak u politici tog grada. Zohrana Mamdanija su pretežno glasali mladi, obrazovani birači, imigrantske zajednice, radnička klasa te višeetnički i višejezični segmenti stanovništva, posebno oni koji su osećali pritisak rastućih troškova života i siromaštva. Pojava Andrewa Cuoma na izborima za gradonačelnika New Yorka naišla je na kritike i percepciju da je on predstavnik "stare garde" političara koji su naučili da opstaju kroz manipulacije i iskorištavanje vlasti. Cuomo je ranije bio guverner New Yorka, ali je podnio ostavku 2021. godine nakon optužbi za seksualno uznemiravanje od strane više žena i skandala oko skrivanja stvarnog broja smrti u domovima za stare tokom pandemije COVID-19. Iako je negirao najteže optužbe, pritisak javnosti i političkih lidera je doveo do njegovog povlačenja sa funkcije. Njegova odluka da se kandiduje za gradonačelnika poslije svega, mnogi su protumačili kao pokušaj političkog preživljavanja i vraćanja na scenu, što je dodatno potvrdilo stav o njegovoj spremnosti da se koristi političkim manipulacijama i da živi "na grbači naroda". Mamdani je imao podršku značajnog dijela židovske zajednice u New Yorku, naročito iz progresivnih i anti-zionističkih grupa, kao što su organizacije Arc Jewish Voice for Peace i Jews for Racial and Economic Justice, koje su otvoreno podržavale njegovu kandidaturu. Takođe je imao podršku nekih uticajnih židovskih političkih figura, poput gradskog kontrolora Brada Landera i kongresmena Jerrolda Nadlera, koji su javno podržali Mamdanija. Postoji i primjer podrške unutar ortodoksne Satmar Hasidske zajednice, gdje je jedan uticajni vođa rabbib Moshe Indig javno podržao Mamdanija, iako je to izazvalo podjelu u zajednici. Sjedinjene Države se smatraju jednom od prvih i najuticajnijih demokratskih država na svijetu, sa dugom tradicijom slobodnih izbora i demokratskih institucija. Međutim, reakcija Donalda Trumpa na izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka pokazuje kako političke kontroverze i neslaganja mogu uticati na demokratiju. Trump je kritikovao izbor Mamdanija, nazivajući ga "komunistom" i izražavajući zabrinutost oko budućnosti grada pod njegovim vođstvom, što je bilo praćeno i uvredama prema biračima koji su podržali Mamdanija, uključujući i židovsku zajednicu. Njegovo ponašanje može izgledati kao suprotno demokratskim principima jer umesto prihvatanja volje birača i poštovanja rezultata izbora, koristi retoriku koja deli društvo i promoviše polarizaciju. Ovo je ilustracija načina na koji pojedini političari mogu koristiti svoj uticaj i retoriku da ospore političke protivnike i izbore, što potencijalno dovodi do narušavanja demokratije kroz podsticanje neslaganja i nepoštovanja izborne volje. Demokratija nije samo prisustvo izbora, već i prihvatanje rezultata, poštovanje različitosti mišljenja i mirna smjeena vlasti. Reakcija poput Trumpove pokazuje izazove sa kojima se demokratski sistemi suočavaju u eri duboke polarizacije i političke netrpeljivosti. Najbolji odgovor na ovakve situacije je aktivno učešće građana, kritičko razm Pravne granice predsedničke slobode govora u politici, kao i slobode izražavanja uopšte, regulisane su tako da balansiraju između prava na slobodu izražavanja i zaštite drugih prava i javnog interesa. Ovo pravo nije apsolutno i može biti ograničeno zakonima koji su neophodni u demokratskom društvu. U okviru demokratskih sistema, kao što je onaj u SAD ili zemljama u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sloboda govora može biti ograničena radi: • Zaštite nacionalne sigurnosti i javnog reda, • Sprječavanja nasilja, nereda ili zločina, • Zaštite zdravlja, morala, ugleda ili prava drugih ljudi, • Zaštite poverljivih informacija, • Očuvanja nepristrasnosti sudske vlasti. Posebno su zabranjene zloupotrebe slobode govora, kao što su govor mržnje, diskriminacija i podsticanje nasilja. Političari, uključujući predsjednika, imaju pravo izražavanja, ali njihovi govori ne smiju ugroziti prava drugih niti širenjem mržnje narušavati društveni mir i jednakost. U demokratskom društvu, sloboda govora uključuje i pravo na kritiku i neslaganje, ali granice se postavljaju kada ta kritika prelazi u govor koji može uzrokovati štetu ili ugroziti prava drugih učesnika u društvenom životu. Ukratko, predsjednička sloboda govora u politici podrazumeva mogućnost slobodnog izražavanja mišljenja i stavova, ali je zakonski ograničena kako bi se spriječile zloupotrebe i očuvala osnovna prava i sigurnost svih građana. |