Historijski poduhvat bošnjačkog alima - Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Prvi kompletan tefsir – Komentar Kur’ana Časnog napisan rukom našeg autora
Bilo mi je izuzetno važno da poruka Kur’ana bude jasna
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 29. Nov 2025. 15:11:40
Profesor dr. Safvet Halilović diplomirao je na prestižnom islamskom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, gdje je također završio postdiplomske i doktorske studije studije, postavši prvi Bošnjak koji je doktorirao na Odsjeku za tefsir i kur’anske nauke. Kao član povjereništva Svjetske unije islamskih učenjaka, te autor brojnih knjiga i naučnih radova, njegovo ime je odavno prepoznato u akademskim i islamskim krugovima. Neka njegova djela prevedena su na više svjetskih jezika, čime je njegovo znanje postalo dostupno širokom čitateljstvu.
Nakon više od deset godina predanog rada, profesor Halilović je napisao prvi cjeloviti tefsir Časnog Kur’ana na bosanskom jeziku. Ovo monumentalno djelo, štampano u četiri toma i obuhvatajući više od 2200 stranica, rezultat je višedecenijskog znanstvenog sazrijevanja, temeljitog istraživanja i bogatog životnog iskustva.
U razgovoru sa profesorom Halilovićem dotakli smo se značaja ovog tefsira, izazova nastanka i poruke koje nosi za savremeno društvo.
Uvaženi profesore, možete li, prije svega, naše čitatelje ukratko upoznati sa tefsirom kao naukom – njenim temeljnim zadatkom, značajem i razlozima njenog nastanka?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Tefsir je nauka koja se bavi tumačenjem Kur’ana – razumijevanjem onoga što Uzvišeni Stvoritelj želi da poruči ljudima u Svojoj posljednjoj Objavi. Kur’an je, prije svega, Uputa ljudima. Da bismo tu Uputu shvatili, moramo biti u stalnoj i bliskoj vezi s Kur’anom. On je temelj našeg akaida, našeg obredoslovlja, naše etike. Ako želimo razumjeti osnove vjere i života – gdje ćemo drugo tražiti, ako ne u Kur’anu? Kur’an je neiscrpno vrelo. Allah kroz Njega govori ljudima. Poznati mufessir Ar-Razi navodi da samo sura El-Fatiha budi više od 10.000 pitanja o kojima su islamski učenjaci raspravljali – i to nam govori o dubini i bogatstvu kur’anske poruke.
Bilo mi je izuzetno važno da poruka Kur’ana bude jasna: da se razumije šta nam Allah poručuje, te da ta poruka bude pitka, jezgrovita i svevremena. Kur’an je neuporediv s bilo kojom drugom knjigom – on je napojen snagom božanskog izvora.
Da bi se čovjek ozbiljno bavio tefsirom, neophodno je da poznaje brojne druge islamske, društvene i jezičke discipline. Ja sam se kroz studij tefsira pripremao za to, ali još od dječačkih dana osjećao sam posebnu vezu i ljubav prema Kur’anu, i to je bila moja unutarnja priprema.
Profesore, kada se prvi put kod Vas javila želja da se posvetite proučavanju tefsira i pisanju vlastitog djela?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Moj rahmetli otac, Mustafa, rođen je davne 1924. godine i živio je na selu. Babo je imao veliku želju da se njegov najmlađi sin, deseti evlad, obrazuje u okviru medrese. Preselio je na ahiret kada sam bio prva godina Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Naglo se razbolio se i tu bolest nije preživio, rahmetullahi alejhi. U tom periodu sam bio uznemiren, ali sam primijetio da me Kur’an umiruje. Njegovo preseljenje na ahiret ostavilo je snažan trag na mene i bio je jedan od ključnih razloga zašto sam započeo s učenjem Kur’ana napamet. Neka je rahmet njegovoj duši – mnogo toga potiče upravo od njega. On je, uistinu, najzaslužniji za ovaj moj put.
Razmišljanja o dubljem izučavanju Kur’ana javila su se još tokom studija na Al-Azharu. Već tada sam ušao u more literature i imao priliku da učim u okrilju poznate i priznate svjetske uleme. Kada sam temeljito naučio arapski jezik, shvatio sam kolika je dubina Kur’ana i kako se u njemu mogu pronaći odgovori na sva pitanja. Uvidio sam njegovu sveobuhvatnost.
Nakon doktoriranja na Al-Azharu 2001. godine, po povratku u Bosnu i Hercegovinu, uz moje profesorske obaveze posvetio sam se i izučavanje Sîre –životopisa posljednjeg Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To se pokazalo izuzetno blagodarno za tefsir, jer – više je nego očito – onaj ko detaljno ne poznaje život Allahova Poslanika teško može pravilno i temeljito razumjeti poruku Kur’ana.
Kasnije sam se bavio i izučavanje kur’anske antropologije s obzirom da je čovjek – insan – jedna je od središnjih tema Kur’ana. Intenzivan rad na pisanju ovog Tefsira započeo je u ramazanu 2013. godine i trajao je sve do ramazana 2024. godine. Al, priprema za ovaj projekt seže mnogo dalje – još od drugog razreda Gazi Husrev-begove medrese, kada sam počeo učiti hifz Kur’ana časnog. Dakle, moje bavljenje tefsirom proizašlo je iz ljubavi prema Kur’anu: zato je hifz bio moj prvi korak, a potom i odlazak na čuveni univerzitet Al-Azhar i, evo, sada je zaokruženo ovim djelom – Tefsirom.
Profesore, možete li podijeliti sa nama kako je tekao proces pisanja Tefsira? Koji su Vam izazovi stajali na putu i kako ste ih prevazilazili?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Pisanje ovog, kako ga je profesor Mustafa Prljača nazvao, komentatorskog prijevoda Kur’ana trajalo je jedanaest godina, a smjenjivale su se različite etape. Kur’an je zaista more mudrosti, i nakon što sam, nakon dvije godine, završio tefsir sure El-Bekare, nisam bio siguran da li da nastavim dalje. Često sam se konsultovao sa svojom braćom ulemom, provodio dane i sedmice razmišljajući i tražeći pravi put kako postupiti u različitim pitanjima i meselama. Nisam bio siguran koji nivoa pisanja da postavim za standard, koliko duboko ući u materiju, a pritom zadržati čovjeka koji svuda žuri.
Naravno, smatram bitnim spomenuti i to da sam ponekad nailazio i na unutrašnje krize, kada bi prokleti šejtan došaptavao: „Safvete, sine Mustafin, znaš li ti kakva je ulema živjela na ovim prostorima od Pruščaka do Alameka – oni nisu napisali cijeli tefsir Kur’ana, pa nisi dužan ni ti!“ I onda bi mi dođi da odustanem, ali moja supruga je imala važnu ulogu u tome da ustrajem u ovome projektu. Kada bih se obeshrabrio, ona bi me podsjetila na odgovornost koju imam prema zajednici, na moje poznavanje arapskog jezika, kontakte sa velikom svjetskom ulemom, školovanje na prestižnom univezitetu Al-Azhar, i tako bi me ohrabri da nastavim. Mislim da bez adekvatnog kućnog ambijenta i podrške porodice vjerovatno ne bih mogao nastaviti do kraja. Već 2016. godine uspostavio sam sistem rada koji sam slijedio, jer tada sam uspostavio koji nivo tefsira će biti standard za dalji rad.
Biti prvi Bošnjak koji je napisao kompletan tefsir Kur’ana svakako je izuzetna čast ali i odgovornost! Kako Vi doživljavate tu ulogu i zadatak, posebno u kontekstu vremenske dinamike i potrebe za savremenim pristupom Kur’anu?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Od dolaska islama na ove prostore, biti prvi Bošnjak, prvi musliman koji je uradio ovakav projekat – to je zaista velika stvar. “ذلك فضل الله يؤتيه من يشاء” – to je blagodat Allahova koju On daje kome hoće, i ja sam iskreno zahvalan Gospodaru što mi je to omogućio.
S obzirom na stalnu aktuelnost i neiscrpnost Kur’ana, svaka nova generacija nosi odgovornost da mu se iznova vraća – da iz njegovih ajeta iščitava svevremena značenja i poruke koje će biti prezentovani ljudima koji žive u njihovom vremenu. Te poruke nije dovoljno samo razumjeti – potrebno ih je utkati u svakodnevicu, koristiti ih kao smjernice i svjetionike u savremenom kontekstu.
Tefsiri prethodnih učenjaka zaslužuju iskreno poštovanje. Cijenimo njihova tumačenja i pronicljivost, ali ih ne možemo uzeti kao krajnju riječ. Oni su predstavljali odgovore učenih ljudi na pitanja i potrebe svoga doba, u skladu s tada dostupnim znanjem.
Zato je obaveza ljudi svake epohe da se lično potrude oko razumijevanja Kur’ana – kako bi crpili ono što ih se tiče i kako bi to znanje primijenili u suočavanju s izazovima današnjice. U protivnom, Kur’an neće moći ispuniti svoju odgojno-usmjeravajuću funkciju, a ljudi, lišeni njegovog svjetla, zalutat će i oblikovati svoje živote prema tuđim, često pogrešnim, mjerilima – što ih neminovno vodi u nesigurnost, krize i duhovnu prazninu savremenog svijeta.
Koje su bile Vaše glavne intencije i porivi pri pisanju Tefsira, kome se obraća Vaš tefsir?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Danas je sve u znaku krize – kriza mladih, kriza starih, kriza posla, kriza radnika… ali sve te krize zapravo izviru iz jedne, temeljne krize: krize čovječnosti, insanijeta. Nažalost, živimo u vrijednosno i kulturološki poremećenom sistemu u kojem je čovjek gurnut u zaborav vlastite najvažnije osobine – ljudskosti. A kada čovjek izgubi čovječnost, postaje najopasnija zvijer. Ova knjiga, ovaj tefsir, upravo teži tome da pomogne čovjeku da očuva ono najdragocjenije: insanijet, prisutnost, dostojanstvo, svoj ljudski identitet. Trudio sam se da kroz ovaj tefsir ponudim pojašnjenja jer osjećam problematiku čovjeka ovog vremena. Naša svakodnevica nosi mnogo briga i zbunjenosti, a uzrok je upravo raščovječenost savremenog čovjeka. To vodi ka neredu u zajednici.
Zato sam nastojao da Kur’an ponudim kao izvor rješenja, smiraja i unutarnjeg sklada. Jer ja sam sin ovog vremena – 15. hidžretskog stoljeća, 21. po gregorijanskom kalendaru – osjećam šta savremenog čovjeka tišti. Kur’an nudi okvir života koji omogućava da čovjek ostane čovjek. Svako skretanje s tog puta stvara neminovne probleme.
Moja želja je bila da čitalac ovog tefsira osjeti blizinu kur’anske poruke, da mu olakša život. A život – to je kušnja. Dok je za druge život samo bol, za islam ta bol nosi i slast – slast spoznaje Allaha Uzvišenog. Jer čovjek zna da je na kraju njegovog puta – Allah, i da se Njemu vraća.
Zagovornik sam središnjeg toka tumačenja Kur’ana, jer on izvire iz same srži islama. Sve što je izvan tog toka – bilo da je umanjivanje ili pretjerivanje – predstavlja skretanje s pravog puta.
Posebna je potreba današnjeg čovjeka – onog kojem arapski nije maternji jezik – da razumije Kur’an. Mora biti dodatno pažljiv i predan u traženju odgovora. Pa čak i ashabi, iako su govorili najčišćim arapskim jezikom i živjeli u kulturi gdje se visoko cijenilo pjesništvo, imali su nejasnoća, pa su pitali Poslanika, alejhisselam.
Uvaženi profesore, na samom kraju, molim Vas da uputite jednu poruku našim čitateljima – posebno mladima!
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Dragi moji Bošnjaci i Bošnjakinje, i svi vi koji razumijete naš lijepi bosanski jezik – budimo uz Kur’an. Kur’an je posljednja Božija Poruka čovječanstvu. On je milost, lijek, uputa. On je Allahovo okrilje, Njegova podrška i pomoć – na ovom i budućem svijetu.
Učimo Kur’an da bismo ga razumjeli, da bi On uputio, da bismo razmišljali o njegovim porukama i kroz njih pronašli smisao i snagu za život.
Gospodaru, ovo je moje znanje – a Ti si Onaj koji upućuje!
————————————————————————-
Na kraju vam ostavljam stihove koje sam napisala na arapskom jeziku, uz njihov prijevod, iz dubokog poštovanja prema uvaženom profesoru, a koje do sada nije imao priliku pročitati. Zahvaljujem se profesoru na izdvojenom vremenu i pozivam vas da pažljivo slušamo i primimo njegove mudre poruke!
وضعت النور في كتابك مجيداً
بفهم آيات الله فهمًا عميقًا
وضعت العلم في قلوب الطلاب
كتابة التفسير بعد أحد عشر سنة الاجتهاد
كأنك نبع الحكمة الواضحة
وكتبك ممحاة الظلام والجهالة
يا ابن مصطفى، حامل الأمانة
طوبى لمصطفى في سبيل الآخرة
U svoju si knjigu slavnu nur utkao,
Allahovim ajetima koje si duboko shvatio.
Znanje si u srca učenika usadio,
Tefsir si trudom jedanaest ljeta gradio.
Kao da si izvor mudrosti što jasno izvire,
Tvoje knjigu brišu tminu i neznanje!
O sine Mustafin, nositelju emaneta,
Blago li se Mustafi na stazama ahireta!
Priredila: Ajla Bajrović, studentica Odsjeka za arapski jezik i književnost Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici (Bosna i Hercegovina).
Prenešeno sa bloga: upotpisuajla.com
Zenica, Ḏu Al-Qʿada, 1446. H. / maj 2025. god.
Nakon više od deset godina predanog rada, profesor Halilović je napisao prvi cjeloviti tefsir Časnog Kur’ana na bosanskom jeziku. Ovo monumentalno djelo, štampano u četiri toma i obuhvatajući više od 2200 stranica, rezultat je višedecenijskog znanstvenog sazrijevanja, temeljitog istraživanja i bogatog životnog iskustva.
U razgovoru sa profesorom Halilovićem dotakli smo se značaja ovog tefsira, izazova nastanka i poruke koje nosi za savremeno društvo.
Uvaženi profesore, možete li, prije svega, naše čitatelje ukratko upoznati sa tefsirom kao naukom – njenim temeljnim zadatkom, značajem i razlozima njenog nastanka?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Tefsir je nauka koja se bavi tumačenjem Kur’ana – razumijevanjem onoga što Uzvišeni Stvoritelj želi da poruči ljudima u Svojoj posljednjoj Objavi. Kur’an je, prije svega, Uputa ljudima. Da bismo tu Uputu shvatili, moramo biti u stalnoj i bliskoj vezi s Kur’anom. On je temelj našeg akaida, našeg obredoslovlja, naše etike. Ako želimo razumjeti osnove vjere i života – gdje ćemo drugo tražiti, ako ne u Kur’anu? Kur’an je neiscrpno vrelo. Allah kroz Njega govori ljudima. Poznati mufessir Ar-Razi navodi da samo sura El-Fatiha budi više od 10.000 pitanja o kojima su islamski učenjaci raspravljali – i to nam govori o dubini i bogatstvu kur’anske poruke.
Bilo mi je izuzetno važno da poruka Kur’ana bude jasna: da se razumije šta nam Allah poručuje, te da ta poruka bude pitka, jezgrovita i svevremena. Kur’an je neuporediv s bilo kojom drugom knjigom – on je napojen snagom božanskog izvora.
Da bi se čovjek ozbiljno bavio tefsirom, neophodno je da poznaje brojne druge islamske, društvene i jezičke discipline. Ja sam se kroz studij tefsira pripremao za to, ali još od dječačkih dana osjećao sam posebnu vezu i ljubav prema Kur’anu, i to je bila moja unutarnja priprema.
 |
Profesore, kada se prvi put kod Vas javila želja da se posvetite proučavanju tefsira i pisanju vlastitog djela?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Moj rahmetli otac, Mustafa, rođen je davne 1924. godine i živio je na selu. Babo je imao veliku želju da se njegov najmlađi sin, deseti evlad, obrazuje u okviru medrese. Preselio je na ahiret kada sam bio prva godina Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Naglo se razbolio se i tu bolest nije preživio, rahmetullahi alejhi. U tom periodu sam bio uznemiren, ali sam primijetio da me Kur’an umiruje. Njegovo preseljenje na ahiret ostavilo je snažan trag na mene i bio je jedan od ključnih razloga zašto sam započeo s učenjem Kur’ana napamet. Neka je rahmet njegovoj duši – mnogo toga potiče upravo od njega. On je, uistinu, najzaslužniji za ovaj moj put.
Razmišljanja o dubljem izučavanju Kur’ana javila su se još tokom studija na Al-Azharu. Već tada sam ušao u more literature i imao priliku da učim u okrilju poznate i priznate svjetske uleme. Kada sam temeljito naučio arapski jezik, shvatio sam kolika je dubina Kur’ana i kako se u njemu mogu pronaći odgovori na sva pitanja. Uvidio sam njegovu sveobuhvatnost.
Nakon doktoriranja na Al-Azharu 2001. godine, po povratku u Bosnu i Hercegovinu, uz moje profesorske obaveze posvetio sam se i izučavanje Sîre –životopisa posljednjeg Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To se pokazalo izuzetno blagodarno za tefsir, jer – više je nego očito – onaj ko detaljno ne poznaje život Allahova Poslanika teško može pravilno i temeljito razumjeti poruku Kur’ana.
Kasnije sam se bavio i izučavanje kur’anske antropologije s obzirom da je čovjek – insan – jedna je od središnjih tema Kur’ana. Intenzivan rad na pisanju ovog Tefsira započeo je u ramazanu 2013. godine i trajao je sve do ramazana 2024. godine. Al, priprema za ovaj projekt seže mnogo dalje – još od drugog razreda Gazi Husrev-begove medrese, kada sam počeo učiti hifz Kur’ana časnog. Dakle, moje bavljenje tefsirom proizašlo je iz ljubavi prema Kur’anu: zato je hifz bio moj prvi korak, a potom i odlazak na čuveni univerzitet Al-Azhar i, evo, sada je zaokruženo ovim djelom – Tefsirom.
Profesore, možete li podijeliti sa nama kako je tekao proces pisanja Tefsira? Koji su Vam izazovi stajali na putu i kako ste ih prevazilazili?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Pisanje ovog, kako ga je profesor Mustafa Prljača nazvao, komentatorskog prijevoda Kur’ana trajalo je jedanaest godina, a smjenjivale su se različite etape. Kur’an je zaista more mudrosti, i nakon što sam, nakon dvije godine, završio tefsir sure El-Bekare, nisam bio siguran da li da nastavim dalje. Često sam se konsultovao sa svojom braćom ulemom, provodio dane i sedmice razmišljajući i tražeći pravi put kako postupiti u različitim pitanjima i meselama. Nisam bio siguran koji nivoa pisanja da postavim za standard, koliko duboko ući u materiju, a pritom zadržati čovjeka koji svuda žuri.
Naravno, smatram bitnim spomenuti i to da sam ponekad nailazio i na unutrašnje krize, kada bi prokleti šejtan došaptavao: „Safvete, sine Mustafin, znaš li ti kakva je ulema živjela na ovim prostorima od Pruščaka do Alameka – oni nisu napisali cijeli tefsir Kur’ana, pa nisi dužan ni ti!“ I onda bi mi dođi da odustanem, ali moja supruga je imala važnu ulogu u tome da ustrajem u ovome projektu. Kada bih se obeshrabrio, ona bi me podsjetila na odgovornost koju imam prema zajednici, na moje poznavanje arapskog jezika, kontakte sa velikom svjetskom ulemom, školovanje na prestižnom univezitetu Al-Azhar, i tako bi me ohrabri da nastavim. Mislim da bez adekvatnog kućnog ambijenta i podrške porodice vjerovatno ne bih mogao nastaviti do kraja. Već 2016. godine uspostavio sam sistem rada koji sam slijedio, jer tada sam uspostavio koji nivo tefsira će biti standard za dalji rad.
Biti prvi Bošnjak koji je napisao kompletan tefsir Kur’ana svakako je izuzetna čast ali i odgovornost! Kako Vi doživljavate tu ulogu i zadatak, posebno u kontekstu vremenske dinamike i potrebe za savremenim pristupom Kur’anu?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Od dolaska islama na ove prostore, biti prvi Bošnjak, prvi musliman koji je uradio ovakav projekat – to je zaista velika stvar. “ذلك فضل الله يؤتيه من يشاء” – to je blagodat Allahova koju On daje kome hoće, i ja sam iskreno zahvalan Gospodaru što mi je to omogućio.
S obzirom na stalnu aktuelnost i neiscrpnost Kur’ana, svaka nova generacija nosi odgovornost da mu se iznova vraća – da iz njegovih ajeta iščitava svevremena značenja i poruke koje će biti prezentovani ljudima koji žive u njihovom vremenu. Te poruke nije dovoljno samo razumjeti – potrebno ih je utkati u svakodnevicu, koristiti ih kao smjernice i svjetionike u savremenom kontekstu.
Tefsiri prethodnih učenjaka zaslužuju iskreno poštovanje. Cijenimo njihova tumačenja i pronicljivost, ali ih ne možemo uzeti kao krajnju riječ. Oni su predstavljali odgovore učenih ljudi na pitanja i potrebe svoga doba, u skladu s tada dostupnim znanjem.
Zato je obaveza ljudi svake epohe da se lično potrude oko razumijevanja Kur’ana – kako bi crpili ono što ih se tiče i kako bi to znanje primijenili u suočavanju s izazovima današnjice. U protivnom, Kur’an neće moći ispuniti svoju odgojno-usmjeravajuću funkciju, a ljudi, lišeni njegovog svjetla, zalutat će i oblikovati svoje živote prema tuđim, često pogrešnim, mjerilima – što ih neminovno vodi u nesigurnost, krize i duhovnu prazninu savremenog svijeta.
Koje su bile Vaše glavne intencije i porivi pri pisanju Tefsira, kome se obraća Vaš tefsir?
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Danas je sve u znaku krize – kriza mladih, kriza starih, kriza posla, kriza radnika… ali sve te krize zapravo izviru iz jedne, temeljne krize: krize čovječnosti, insanijeta. Nažalost, živimo u vrijednosno i kulturološki poremećenom sistemu u kojem je čovjek gurnut u zaborav vlastite najvažnije osobine – ljudskosti. A kada čovjek izgubi čovječnost, postaje najopasnija zvijer. Ova knjiga, ovaj tefsir, upravo teži tome da pomogne čovjeku da očuva ono najdragocjenije: insanijet, prisutnost, dostojanstvo, svoj ljudski identitet. Trudio sam se da kroz ovaj tefsir ponudim pojašnjenja jer osjećam problematiku čovjeka ovog vremena. Naša svakodnevica nosi mnogo briga i zbunjenosti, a uzrok je upravo raščovječenost savremenog čovjeka. To vodi ka neredu u zajednici.
Zato sam nastojao da Kur’an ponudim kao izvor rješenja, smiraja i unutarnjeg sklada. Jer ja sam sin ovog vremena – 15. hidžretskog stoljeća, 21. po gregorijanskom kalendaru – osjećam šta savremenog čovjeka tišti. Kur’an nudi okvir života koji omogućava da čovjek ostane čovjek. Svako skretanje s tog puta stvara neminovne probleme.
Moja želja je bila da čitalac ovog tefsira osjeti blizinu kur’anske poruke, da mu olakša život. A život – to je kušnja. Dok je za druge život samo bol, za islam ta bol nosi i slast – slast spoznaje Allaha Uzvišenog. Jer čovjek zna da je na kraju njegovog puta – Allah, i da se Njemu vraća.
Zagovornik sam središnjeg toka tumačenja Kur’ana, jer on izvire iz same srži islama. Sve što je izvan tog toka – bilo da je umanjivanje ili pretjerivanje – predstavlja skretanje s pravog puta.
Posebna je potreba današnjeg čovjeka – onog kojem arapski nije maternji jezik – da razumije Kur’an. Mora biti dodatno pažljiv i predan u traženju odgovora. Pa čak i ashabi, iako su govorili najčišćim arapskim jezikom i živjeli u kulturi gdje se visoko cijenilo pjesništvo, imali su nejasnoća, pa su pitali Poslanika, alejhisselam.
Uvaženi profesore, na samom kraju, molim Vas da uputite jednu poruku našim čitateljima – posebno mladima!
Hafiz prof. dr. Safvet Halilović: Dragi moji Bošnjaci i Bošnjakinje, i svi vi koji razumijete naš lijepi bosanski jezik – budimo uz Kur’an. Kur’an je posljednja Božija Poruka čovječanstvu. On je milost, lijek, uputa. On je Allahovo okrilje, Njegova podrška i pomoć – na ovom i budućem svijetu.
Učimo Kur’an da bismo ga razumjeli, da bi On uputio, da bismo razmišljali o njegovim porukama i kroz njih pronašli smisao i snagu za život.
Gospodaru, ovo je moje znanje – a Ti si Onaj koji upućuje!
————————————————————————-
Na kraju vam ostavljam stihove koje sam napisala na arapskom jeziku, uz njihov prijevod, iz dubokog poštovanja prema uvaženom profesoru, a koje do sada nije imao priliku pročitati. Zahvaljujem se profesoru na izdvojenom vremenu i pozivam vas da pažljivo slušamo i primimo njegove mudre poruke!
وضعت النور في كتابك مجيداً
بفهم آيات الله فهمًا عميقًا
وضعت العلم في قلوب الطلاب
كتابة التفسير بعد أحد عشر سنة الاجتهاد
كأنك نبع الحكمة الواضحة
وكتبك ممحاة الظلام والجهالة
يا ابن مصطفى، حامل الأمانة
طوبى لمصطفى في سبيل الآخرة
U svoju si knjigu slavnu nur utkao,
Allahovim ajetima koje si duboko shvatio.
Znanje si u srca učenika usadio,
Tefsir si trudom jedanaest ljeta gradio.
Kao da si izvor mudrosti što jasno izvire,
Tvoje knjigu brišu tminu i neznanje!
O sine Mustafin, nositelju emaneta,
Blago li se Mustafi na stazama ahireta!
Priredila: Ajla Bajrović, studentica Odsjeka za arapski jezik i književnost Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici (Bosna i Hercegovina).
Prenešeno sa bloga: upotpisuajla.com
Zenica, Ḏu Al-Qʿada, 1446. H. / maj 2025. god.