Schreiner: Bosanska muslimanska zajednica je posebna jer je uvijek živjela u evropskom kontekstu
Autor: MINA
Objavljeno: 17. Dec 2025. 15:12:47
ZENICA, 17. DECEMBAR 2025. (MINA) - Profesor Stefan Schreiner sa Univerziteta u Tübingenu održao je danas u Zenici predavanje o razvoju bošnjačke dijaspore u Njemačkoj i ulozi Islamske zajednice, ističući da bosansko iskustvo suživota i očuvanja identiteta predstavlja jedinstven model u savremenoj Evropi.
Predavanju je prisustvilo oko 70 imama, a organizirano je u okviru serijala "Evropa danas", koje realizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Skup su, u kraćim obraćanjima, otvorili muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević, direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe i predstavnik Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jugo, nakon čega je uslijedilo opširno predavanje profesora Schreinera.
Profesor Schreiner je posebno istakao da su pitanja suživota i međureligijskog razumijevanja temeljna za sve religije u savremenoj Evropi.
– Kad govorimo o islamu u Njemačkoj, zaboravlja se da on ima dugu historiju i da njegovo prisustvo seže u 18. stoljeće. Zanimljivo je da su muslimani koji su tada živjeli u Pruskoj bili nazivani Bošnjacima bez obzira na porijeklo, što pokazuje kako je bošnjačka zajednica oduvijek predstavljala zajednicu različitosti, – rekao je profesor Schreiner.
Podsjetio je da su prve džamije u Njemačkoj izgrađene početkom 20. stoljeća i da je Islamska zajednica u Njemačkoj već 1930. bila povezana s međunarodnim centrima, ali da se islam i dalje najčešće posmatra iz perspektive migracija.
Upozorio je da se time zanemaruje kompleksnost savremenog njemačkog društva.
– Danas u Njemačkoj djeluje 64 religijske zajednice, i sve, uključujući najveće, nalaze se u statusu manjine. To je situacija koja se u njemačkoj historiji nikada ranije nije dogodila i potpuno mijenja način na koji razumijemo društvenu koheziju, identitet i zajednički život – istakao je profesor Schreiner.
Govoreći o raznolikosti, naveo je da je Stuttgart paradigmatski primjer savremenog evropskog grada s više od 170 etničkih grupa, različitim jezicima i oblicima religijskog identiteta. Istaknuo je da se i muslimanska populacija mijenja – arapske zajednice postaju brojnije, što stvara nove dinamike i izazove za organiziranje muslimanskog života.
– Godinama su Turci bili prepoznati kao "slika islama" u Njemačkoj, ali danas to više nije tako. Veliki broj arapskih muslimana mijenja strukturu zajednica, a odnosi između Arapa i Turaka nisu jednostavni – pojasnio je profesor Schreiner, ističući da to stvara nove potrebe i nove modele organiziranja.
Međutim, poseban dio izlaganja posvetio je bošnjačkoj dijaspori koju je izdvojio kao izuzetno važan evropski fenomen.
– Bosanska muslimanska zajednica je posebna, jer je historijski oblikovana u odnosu s katoličkom i pravoslavnom zajednicom. Ona je razvila koherentniji društveni okvir od mnogih drugih muslimanskih zajednica, jer je naučila živjeti u evropskom kontekstu: sačuvala je svoj jezik, svoju kulturu i nikada nije prekidala veze s domovinom. To je iskustvo koje može biti od velike koristi evropskom islamu, – rekao je profesor Schreiner.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe govorio je o političkom kontekstu života muslimana u Njemačkoj, posebno o izazovima koje donosi rast migrantske populacije.
– Bošnjačka dijaspora u Njemačkoj broji više od dvjesto hiljada ljudi i spada među najintegriranije zajednice. Međutim, treba razumjeti da gotovo trećina stanovništva danas ima migrantsko porijeklo i da se mnogi Nijemci osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji. To stvara napetosti i utiče na percepciju vjernika, posebno muslimana, – rekao je Raabe.
U diskusiji je upozorio i na trend ubrzane sekularizacije, koji opisuje kao “zaboravljenost Boga”.
Muhamed Jugo govorio je o transformaciji Islamske zajednice nakon 1995. godine, njenoj transnacionalnoj ulozi i institucionalnom povezivanju bošnjačke dijaspore širom Evrope, posebno u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Skandinaviji.
U završnom obraćanju muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević zahvalio je profesoru Schreineru na doprinosu međureligijskom dijalogu, naglašavajući važnost teološkog promišljanja u savremenom društvu.
– Mi, kršćani i muslimani, moramo tražiti saveznike i vjerujem da je međureligijski dijalog dobra platforma za to. Poštovanjem drugog i drugačijeg svjedočimo autentičnost svoje vjere, jer je Božiji plan postojanje različitih naroda i religija. Ako to ne poštujemo, ne poštujemo ni vlastitu vjeru, – poručio je muftija Dizdarević.
Na kraju je predstavljena i biografija profesora Stefana Schreinera, jednog od vodećih evropskih teologa i stručnjaka za odnose abrahamovskih religija, dugogodišnjeg profesora Univerziteta u Tübingenu i autora brojnih radova o islamskoj teologiji u evropskom kontekstu.
Današnje predavanje Uprava za vanjske poslove i dijasporu organizirala je u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Zenica.
Predavanju je prisustvilo oko 70 imama, a organizirano je u okviru serijala "Evropa danas", koje realizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Skup su, u kraćim obraćanjima, otvorili muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević, direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe i predstavnik Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jugo, nakon čega je uslijedilo opširno predavanje profesora Schreinera.
Profesor Schreiner je posebno istakao da su pitanja suživota i međureligijskog razumijevanja temeljna za sve religije u savremenoj Evropi.
– Kad govorimo o islamu u Njemačkoj, zaboravlja se da on ima dugu historiju i da njegovo prisustvo seže u 18. stoljeće. Zanimljivo je da su muslimani koji su tada živjeli u Pruskoj bili nazivani Bošnjacima bez obzira na porijeklo, što pokazuje kako je bošnjačka zajednica oduvijek predstavljala zajednicu različitosti, – rekao je profesor Schreiner.
 Profesor Stefan Schreiner: Kad govorimo o islamu u Njemačkoj, zaboravlja se da on ima dugu historiju i da njegovo prisustvo seže u 18. stoljeće. Zanimljivo je da su muslimani koji su tada živjeli u Pruskoj bili nazivani Bošnjacima bez obzira na porijeklo, što pokazuje kako je bošnjačka zajednica oduvijek predstavljala zajednicu različitosti |
Podsjetio je da su prve džamije u Njemačkoj izgrađene početkom 20. stoljeća i da je Islamska zajednica u Njemačkoj već 1930. bila povezana s međunarodnim centrima, ali da se islam i dalje najčešće posmatra iz perspektive migracija.
Upozorio je da se time zanemaruje kompleksnost savremenog njemačkog društva.
– Danas u Njemačkoj djeluje 64 religijske zajednice, i sve, uključujući najveće, nalaze se u statusu manjine. To je situacija koja se u njemačkoj historiji nikada ranije nije dogodila i potpuno mijenja način na koji razumijemo društvenu koheziju, identitet i zajednički život – istakao je profesor Schreiner.
Govoreći o raznolikosti, naveo je da je Stuttgart paradigmatski primjer savremenog evropskog grada s više od 170 etničkih grupa, različitim jezicima i oblicima religijskog identiteta. Istaknuo je da se i muslimanska populacija mijenja – arapske zajednice postaju brojnije, što stvara nove dinamike i izazove za organiziranje muslimanskog života.
– Godinama su Turci bili prepoznati kao "slika islama" u Njemačkoj, ali danas to više nije tako. Veliki broj arapskih muslimana mijenja strukturu zajednica, a odnosi između Arapa i Turaka nisu jednostavni – pojasnio je profesor Schreiner, ističući da to stvara nove potrebe i nove modele organiziranja.
Međutim, poseban dio izlaganja posvetio je bošnjačkoj dijaspori koju je izdvojio kao izuzetno važan evropski fenomen.
– Bosanska muslimanska zajednica je posebna, jer je historijski oblikovana u odnosu s katoličkom i pravoslavnom zajednicom. Ona je razvila koherentniji društveni okvir od mnogih drugih muslimanskih zajednica, jer je naučila živjeti u evropskom kontekstu: sačuvala je svoj jezik, svoju kulturu i nikada nije prekidala veze s domovinom. To je iskustvo koje može biti od velike koristi evropskom islamu, – rekao je profesor Schreiner.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer Stefan Raabe govorio je o političkom kontekstu života muslimana u Njemačkoj, posebno o izazovima koje donosi rast migrantske populacije.
 |
– Bošnjačka dijaspora u Njemačkoj broji više od dvjesto hiljada ljudi i spada među najintegriranije zajednice. Međutim, treba razumjeti da gotovo trećina stanovništva danas ima migrantsko porijeklo i da se mnogi Nijemci osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji. To stvara napetosti i utiče na percepciju vjernika, posebno muslimana, – rekao je Raabe.
U diskusiji je upozorio i na trend ubrzane sekularizacije, koji opisuje kao “zaboravljenost Boga”.
Muhamed Jugo govorio je o transformaciji Islamske zajednice nakon 1995. godine, njenoj transnacionalnoj ulozi i institucionalnom povezivanju bošnjačke dijaspore širom Evrope, posebno u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Skandinaviji.
 |
U završnom obraćanju muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević zahvalio je profesoru Schreineru na doprinosu međureligijskom dijalogu, naglašavajući važnost teološkog promišljanja u savremenom društvu.
– Mi, kršćani i muslimani, moramo tražiti saveznike i vjerujem da je međureligijski dijalog dobra platforma za to. Poštovanjem drugog i drugačijeg svjedočimo autentičnost svoje vjere, jer je Božiji plan postojanje različitih naroda i religija. Ako to ne poštujemo, ne poštujemo ni vlastitu vjeru, – poručio je muftija Dizdarević.
Na kraju je predstavljena i biografija profesora Stefana Schreinera, jednog od vodećih evropskih teologa i stručnjaka za odnose abrahamovskih religija, dugogodišnjeg profesora Univerziteta u Tübingenu i autora brojnih radova o islamskoj teologiji u evropskom kontekstu.
Današnje predavanje Uprava za vanjske poslove i dijasporu organizirala je u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Zenica.