Fondacija „Gusinje“ je 20. decembra u New Yorku obilježila dvadeset godina rada, uz donatorsko veče i prisustvo gostiju iz Crne Gore.

Među njima je bio i poslanik Nikola Zirojević, koji je u govoru više puta isticao „crnogorsku dijasporu“ u New Yorku kao primjer odnosa prema Crnoj Gori. U takvom diskursu Bošnjaci iz plavsko gusinjske regije i dijela Sandžaka bivaju kolektivno podvedeni pod „crnogorsku dijasporu“, bez razlikovanja etničkog i političko državnog sloja identiteta.

Radi jasnoće: problem nijesu ni jubilej Fondacije Gusinje ni sama činjenica da dolaze političari iz CG, nego način na koji oni verbalno „prekrste“ čitavu zajednicu u New Yorku u „crnogorsku dijasporu“, iako se većinski dio tih ljudi tamo etnički osjeća i izjašnjava kao Bošnjaci, a ne kao Crnogorci.

Za većinu ljudi iz te zajednice u New Yorku, primarni je bošnjački identitet, dok je „Crna Gora“ uvijek samo država rođenja ili bivše državljanstvo, a ne emotivno prihvaćen nacionalni identitet.

Zbog istorijskog iskustva u Plavu i Gusinju, gdje su Bošnjaci i Albanci preživjeli genocid, nasilje i pritiske od strane crnogorske i jugoslovenske države, mnogi dodatno odbijaju da njihova zajednica danas bude bezrezervno imenovana kao „crnogorska“.

Kad se govori o ljudima iz Plava i Gusinja koji su u većini Bošnjaci, najpreciznije je reći „bošnjačka dijaspora iz Crne Gore“, jer se na taj način spoje i etnički identitet i geografsko porijeklo. Zato je neprihvatljivo da se Bošnjaci iz plavsko gusinjske regije u New Yorku „prekrštavaju“ u crnogorsku dijasporu, i ističemo i podvlačimo da se u budućim nastupima koristi izraz „bošnjačka dijaspora iz Crne Gore“ ili jednostavno „bošnjačka dijaspora u New Yorku“.

Nikola Zirojević je u svom govoru na proslavi pomenute organizacije više puta nazvao Bošnjake iz Plava, Gusinja i drugih gradova Sandžaka „crnogorskom dijasporom“, ignorišući etničku razliku između bošnjačkog i crnogorskog identiteta.

Ovo nije samo semantička greška, već politički nametanje koje briše bošnjački etnos pod okriljem državnog naziva, što je posebno bolno u dijaspori gdje se identitet čuva još jače.

Prije nekoliko godina, na skupu posjete IZ u New Yorku, crnogorski „diplomata“ je primjetio vjernike s dugim bradama i uporedio ih s „pilotima“, aludirajući na one koji su navodno srušili Svjetski trgovinski centar 11. septembra. Takav komentar nije samo rasistički i islamofobni, već i potpuno neprofesionalan od nekoga ko treba zastupati državu pred zajednicom koji su potomci žrtava genocida 1912/13., 1919...

Šta se ustvari mora promijeniti, da predstavnici CG moraju naučiti razliku: „bošnjačka dijaspora iz Crne Gore“ umjesto „crnogorska dijaspora“ kad govore o Bošnjacima, posebno kada su poznati razlozi dolaska u SAD. (Ali za sada da ostanemo na temi kojom smo počeli). Obavezna je osjetljivost prema traumama plavsko-gusinjske regije i Sandžaka – bez upoređivanja vjernika s teroristima ili brisanja etničkog identiteta. Pa zato da li to bila Fondacija Gusinje ili slični organizatori trebaju unaprijed upozoriti goste na kontekst publike, kako se ovakve greške ne ponavljaju.
Probat ću da pojasnim, onima koji nijesu upućeni dovoljno, šta etnicitet ili nacionalnost i šta znače:
Etnicitet je skup obilježja po kojima se ljudi svrstavaju u određeni narod ili etničku grupu (porijeklo, jezik, kultura, tradicija, običaji). Riječ dolazi od grčkog „ethnos“, što znači narod, i označava pripadnost etnosu, narodu. Etnicitet obično uključuje zajedničko historijsko porijeklo, jezik, kulturu, simbole, osjećaj zajedničkog identiteta i ime grupe (npr. Bošnjaci). Može biti povezan i s religijom, regionalnom pripadnošću ili rasom, ali nije isto što i građanstvo ili državljanstvo.

Pojam nacionalnost može značiti ili etničku pripadnost (npr. „nacionalnost: Bošnjak“) U savremenom pravu nacionalnost se često koristi kao sinonim za državljanstvo, dok u svakodnevnom govoru na Balkanu mnogi njome misle upravo na etnicitet.

Bošnjaci porijeklom iz Crne Gore koji žive vani a državljani su treće države, trebaju se uslovljavati sa „bošnjačka dijaspora iz Crne Gore“ sem ako je neka loša namjera ili cilj nekih političara, prestavnika, diplomata ili nesvjesnih pojedinaca. Ako govorimo i pišemo o Bošnjacima kao narodu porijeklom iz CG, najjasnije i politički korektno je: „bošnjačka dijaspora iz Crne Gore“.
Načelnik Gusinja gos. Balić i parlamentarac gos. Šehović bili su među gostima kao predstavnici iz plavsko-gusinjske regije. Nema zapisa o njihovim govorima ili javnim reakcijama na terminologiju „crnogorska dijaspora“ – publika je uglavnom aplaudirala, što može ukazivati na diplomatsku suzdržanost.

Da li su trebali ustvari reagovati i javno ispravit i ako onda na ovaj način: „Hvala, ali ovdje je prije svega bošnjačka dijaspora iz Crne Gore, a ne samo crnogorska.“ Naglasiti etničku razliku: Podsjetiti da državni naziv ne briše bošnjački identitet, posebno pred publikom koja se tako osjeća. Kolegijalno ali čvrsto: Aplaudirati doprinos fondaciji, ali predložiti precizniji jezik za budućnost, štiteći dostojanstvo zajednice.