Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine nalazi se u najtežoj finansijskoj situaciji od osnivanja. Računi BHRT-a su blokirani, a na naplatu dolaze brojne tužbe zbog višegodišnjih dugovanja. Državne institucije ne nude rješenja, dok odgovornost za izlazak iz krize kruži između domaćih političkih aktera i Ureda visokog predstavnika. O ovoj, ali i širem političkom stanju u zemlji, za BHT1 Uživo govorio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Izetbegović je istakao da BHRT nije samo medijska kuća, već jedan od ključnih elemenata državnosti Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, postojanje državnog javnog servisa direktno je vezano za suverenitet države i zato pitanje njegovog opstanka mora biti riješeno.

„Naravno da Bosna i Hercegovina treba BHRT. To je dio države i dio njenog suvereniteta. Taj problem se mora rješavati“, poručio je Izetbegović.

Podsjetio je da je model finansiranja po kojem je BHRT decenijama funkcionisao osmislila upravo SDA, kroz naplatu RTV takse putem računa BH Telekoma, a kasnije i Elektroprivrede BiH. Taj sistem je, kako kaže, omogućavao kakvu-takvu stabilnost, ali je vremenom urušen političkim blokadama i nedostatkom dogovora.

U aktuelnom trenutku, smatra Izetbegović, nužno je pronaći privremeno, palijativno rješenje kako bi BHRT opstao, ali istovremeno i otvoriti put ka trajnom sistemskom rješenju nakon izbora. Kao jedino dugoročno održivo rješenje vidi budžetsko finansiranje.

„Po meni je jedino pravo rješenje da cijeli sistem ide na budžet – državni i entitetske budžete“, rekao je.

Na pitanje zašto SDA to nije uspjela realizovati dok je bila dio vlasti, Izetbegović je odgovorio da nije postojala politička volja kod drugih partnera, te da nije bilo dovoljno ruku u parlamentima. Dodao je i da je postojao otpor čak i unutar samih javnih servisa, zbog straha da bi budžetsko finansiranje moglo ugroziti uređivačku nezavisnost.


„To uopšte nije tačno. Svi mi koji radimo u institucijama plaćeni smo iz budžeta – ministri, parlamentarci, direktori. Ne isplaćuje nijedna stranka plate novinarima. Budžetiranje ne znači političku kontrolu“, naglasio je.

Komentarišući političke dogovore nakon izbora i način na koji su formirane aktuelne koalicije, Izetbegović je rekao da su pojedini akteri davali ozbiljne ustupke HDZ-u, ali nisu iskoristili priliku da riješe pitanja ključna za državu, poput BHRT-a ili Južne interkonekcije.

„Došli su ambiciozni, ali neiskusni ljudi. Pravili su ustupke, a nisu ‘istrgovali’ rješenja za interese države Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je najavio da neće koristiti bonske ovlasti u vezi s BHRT-om niti deblokadom institucija, Izetbegović je ocijenio da se Bosna i Hercegovina nalazi u najdubljoj krizi od Dejtonskog sporazuma.

„Nikada nije bilo depresivnije stanje u posljednjih 30 godina. Sigurnosno, politički, ekonomski – sve se urušava“, kazao je.

Smatra da visoki predstavnik mora preuzeti odgovornost i povući odlučne poteze kada domaće institucije blokiraju sistem.

„Njegov posao je da deblokira. Bolje je povući hrabre poteze koji stabilizuju zemlju, pa čak i snositi posljedice, nego ništa ne raditi i gledati kako sve propada“, poručio je Izetbegović.

Dodao je da je s visokim predstavnikom imao sastanak prije mjesec dana, te da ima osjećaj da je Schmidt nakon određenih poteza bio upozoren da stane. Izetbegović smatra da bi, da je na njegovom mjestu, djelovao odlučnije.

Kao jedan od mogućih izlaza iz aktuelne krize vidi predstojeće opće izbore, ali uz uslov da građani prepoznaju ozbiljnost situacije u kojoj se država nalazi.

„Izbori jesu izlaz, ako narod bude imao mudrosti“, rekao je.

Govoreći o spekulacijama oko kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Izetbegović je rekao da je prerano govoriti o imenima, te da se takve odluke tradicionalno donose na stranačkom kongresu, krajem maja.

Osvrnuo se i na najnovije okupljanje 12 stranaka oko kandidata Denisa Bećirovića, naglašavajući da takve saveze ne treba ni potcjenjivati ni precjenjivati. Podsjetio je da je sličan blok postojao i na prethodnim izborima, ali da je u međuvremenu značajno izgubio podršku.

„Taj blok je sa 360.000 glasova pao na oko 280.000, dok je podrška SDA rasla sa 230.000 na više od 260.000 glasova“, naveo je.

Prema njegovim procjenama, kandidat SDA, bio to on ili neko drugi, na narednim izborima će imati više od 250.000 glasova, dok očekuje da će Bećirovićev rezultat biti slabiji nego ranije.

Na kraju, upitan o mogućim budućim koalicijama, uključujući saradnju s HDZ-om i SNSD-om, Izetbegović je rekao da je o tome prerano govoriti, ali je izrazio nadu da SNSD neće ostvariti izborni uspjeh, posebno ako se uvedu nove izborne tehnologije.