Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Ne budi pohlepan, nećeš biti ponižen.
Ne moli od ljudi, neće ti se umanjiti, a ostaćeš čovjek.
Ako nisi blag, pokazuj se blagim.
Ako nisi učen, nastoj da naučiš.
(Al Hasan Al Basri)
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Dobri Bosnjani
ISAKOVIĆ, Alija

\"Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bi smo objasnili pojam BOSANSKI JEZIK. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka XX vijeka,kada su političke prilike izmijenile njegov javni status...\"



(Bitunja kod Stoca, 15. januara 1932., - Sarajevo, 14. marta 1997.), bošnjački kulturni pregalac - romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesnièar jezika i književnosti.
Ako se za ijednog čovjeka može reći da je bio isntitucija koja hoda balkanskim poluostrvom, onda je to bez sumnje bio rahmetli Alija Isaković. rođen je u Bitunji kod Stoca 15. januara 1932. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i jezika, u Sarajevu. Bio geološki tehničar, prospektor urana, tv-scenarist, urednik časopisa »Život«, urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj »Svjetlosti«. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti »Biserje« 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca »Hodoljublje« 1973., zbornik radova »Hasanaginica, 1774-1974«, anegdote Nasrudina-hodže 1984., sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa »Behar« 1900-1911., te knjigu »O »nacionaliziranju« Muslimana« 1990.

Nagrađivan za prozno i dramsko stvaralaštvo.


Pogleda li se sveukupno Isakovićevo djelo, možda i nehotice se nameće usporedba s jednim ključnim prijethodnikom, Safvet begom Bašagićem. Ono što Bašagić bijaše na prekretnici stoljeća, spiritus movens bosansko-muslimanskoga općega preporoda - to je Isaković ponovio na koncu stoljeća.


Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:


kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i osobnu građansku hrabrost, to su vrednije njegove antologije i studije poput \"BISERJE. Izbor iz muslimanske knjizevnosti. \" Stvarnost, Zagreb, 1972. i \"O \'nacionaliziranju\' Muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana.\" Globus, Zagreb, 1990., u čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka. Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Njegovi rječnici, \"Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku\", Sarajevo 1993., te \"Rječnik bosanskoga jezika\", Sarajevo 1995., prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci, dijelom iz karijerističkih razloga, a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti, nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. Uzme li se sve u obzir, neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.




Stvaralaštvo:


1. Sunce o desno rame. Roman. Matica srpska. Novi Sad, 1963.

2. Semafor. Pripovijetke. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.

3. Prednost imaju koji ulaze. Svjetlost. Sarajevo,1971.

4. Građa za bibliografiju Muslimanske književnosti 1883-1971. Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; - BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti. Stvarnost, Zagreb, 1972, str. 453-518.

5. Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970). Hodoljublje. Svjetlost. Sarajevo, 1973, str. 516-538.

6. Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974. Hasanaginica 1774-1974. Svjetlost. Sarajevo, 1975.

7. Taj covjek. Pripovijetke. Prva književna komuna. Mostar, 1975.

8. Krajnosti. Drame. (To, Generalijum, Kraljevski sudbesi stol). Drame. Svjetlost. Sarajevo, 1981.

9. Hasanaginica. Drama. Sarajevo, 1982.

10. Jednom. Putopisi. Prva književna komuna, Mostar, 1987.

11. Sunce o desno rame. Roman. Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1984/1985 (Savremena knjizevnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35.)

12. Pobuna materije. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1985.

13. Neminovnosti. Baština. Kritika. Univerzal. Tuzla, 1987.

14. Lijeve price. Svjetlost, Sarajevo, 1990. - Priređena djela

15. Avdo Karabegovic Hasanbegov: Izabrane pjesme. Zora. Zagreb, 1967.

16. Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Stvarnost. Zagreb, 1972.

17. Hodoljublje. Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa. ( 1842-1970). Svjetlost, Sarajevo, 1973.

18. Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II. Svjetlost. Sarajevo, 1974.

19. Hasanaginica, 1774-1974. Prepjevi, varijante, studije, bibliografija. Svjetlost. Sarajevo, 1975.

20. Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974. Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.

21. Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela. Knjiga I-II. Svjetlost. Sarajevo, 1980.

22. Nasrudin Hodža. Anegdote. Svjetlost. Sarajevo, 1984; 2. izd. 1986.

23. Ahmed Muradbegović: Izabrana djela. Knjiga I-III. Svjetlost. Sarajevo, 1987.

24. O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Globus, Zagreb, 1990.

25. Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje. Otokar Keršovani. Opatija, 1990.




[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z
ABDAGIĆ, Muhamed
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČEJVAN, Adem