U znaku trajnog odavanja počasti, ali i borbe protiv zaborava naših heroja, pozivamo vas da u Općini Novo Sarajevo, konkretno naselje Hrasno Brdo, tamo gdje dao nemjerljiv doprinos u organiziranju i odbrani, dodijelite naziv jedne ulice koja će nosti ime „MAJOR ARBIH ZAMO DUČIĆ“...

Obavještavamo vas da je na prodaju kuća pored Alipašine džamije u Astoriji, na adresi; 31-31 12th st..
Obzirom da se pojavila zainteresovanost za tim objektom, jer kao što znate Alipašina džamija ima mnoge violations (zakonska namjenska kršenja) i potrebno je da se kupi ova kuća kako bi se na kraju napravila velika džamija u Astoriji sa svim dozvolama.

Povodom obilježavanja 25. godišnjice od oslobođenja Bosanske Krupe, na brdu Ćojluk svečeno je otvoreno spomen-obilježje “Ljiljan”.
Impresivni “Ljiljan” čije su latice visine sedamnaest, a raspona deset i po metara, vidljiv je iz skoro svih dijelova Bosanske Krupe, a samo spomen-obilježje je izgrađeno na površini od oko tri hiljade kvadratnih metara.
Obilježje je podignuto u čast boraca koji su braneći Ćojluk, svoj grad i domovinu, herojski položili živote, a na podnožju spomen-obilježja uklesana su imena 62 šehida.

Znala je, tada, bosonoga starica, u dvorištu koje nestaje, kraj kuće koja potanja, da trulež osvaja i smradom duše naše napaja. Dizala je svoj zavežljaj nekih sitnica, koje su godinama njenom životu činile sitnu radost. Stiskala ga kao dijete, uz drhtave grudi, da se njime osigura i zaštiti od smrti koja se oštrinom bajoneta i cijevima automata u nju upirala. Htjela je da preklinje i moli, da vrisne iz razderane dubine svoje duše, da padne dušmanu na koljena, ali nije. Ostala je nijema, skamenjena, ućutkana poput kamene statue, opominjući i prijeteći svojom nemoćnom ozbiljnošću.

Prvi broj je, zajedno sa prilogom "Tebi, mladiću, i tebi, djevojko", odštampan je na 12 novinskih strana, u crno-bijelom otisku, sa dvobojnom (zelena) varijantom na naslovnoj i zadnjoj stranici. Odštampan je u deset hiljada primjeraka, a tiraž je prevezen taksijem do redakcije, gdje je raspoređivan, adresiran i slat na adrese tadašnjih odbora Islamske zajednice.

ČDa li se možda pokajao ili zatražio oprost Bosni za permanentno širenje mržnje, podstrekivanje na zločine putem svojih tadašnjih medija RTCG i dnevnog lista Pobjeda tokom agresije na Bosnu?

Učenici Bošnjaci i njihovi roditelji od samog početka povratka u entitet RS vode borbu za ravnopravan obrazovni proces uz poštivanje osnovnih ljudskih prava, prava na jezik i nastavu na maternjem bosanskom jeziku. Vlast i opozicija u entitetu RS zabranjuju naziv bosanski jezik i pokušavaju nametnuti svoje mišljenje i uvredljive nazive, kršeći zakone i sudske presude bez bilo kakvih sankcija.

Šatara ističe kako je vrlo težak momenat kada čovjek sazna da njegovo dijete boluje od tumora. Kako kaže, u tom momentu nemoguće išta dobro pomisliti, ali kako s vremenom čovjek sve to prihvata, postaje svjestan da se mora boriti, da nema predaje i da se život nastavlja.

"Ovaj film smo posvetili ženama koje su izgubile sinove, muževe i njima najbliže ljude. Znam neke familije koje su izgubile po 60 članova porodice, svi ljudi oko njih i cijele generacije su bile jednostavo obrisane. Imamo mnogo filmova koji govore iz muške perspektive", ističe Žbanić.

Za govornicu izlazi žena. Puno je kamera i mikrofona koji bi pomutili razum i većim govornicima. Ali ovdje progovara srce. Diktira duša! Govori predsjednica Ekološkog društva Bistro, Maida Bilal, Mehmedova. Po babi koji je nikad nije izdao, niti ostavio na vjetrometini života, pa ni u ovoj borbi za rijeku. U njenom glasu je glas dvadeset dvije žene i jednog muškarca, glas njenog babe, koji su optuženi i procesuirani samo zato što brane svoju rijeku, da bi je za budućnost sačuvali od pohlepnika.

“Ratko Mladić nije heroj, on je ratni zločinac. Upotrijebio je svoju vojnu moć da bi namjerno ciljao civilno stanovništvo i da bi razorio živote i civilne zajednice”, riječi su kojima je tužiteljica Laura Baig počela odgovor na žalbu Odbrane.

Začuđujuća je šutnja vladajućih struktura, ali i iznenađujuća sporost policijskih organa kada su ljudski životi u pitanju, kao i nemar tužilaštva i sudstva, koji ovakve i slične napade prepuštaju slučaju da svaki kriminalac digne ruku na čestite, ugledne i savjesne građane, kakav je i Salahudin Fetić.

Bili smo radne kolege, u istoj kancelariju godinama sjedili, prijateljevali, dijelili dobre i loše trenutke iz novinarske profesije, ali i one životne. Bez obzira na to što sam znao da je bolestan, vijest me užasnula.

Trag je ovo o 411 Vogošćana koji su u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u BiH 1992-1995. godine dali svoj život za suverenu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali i živih nosilaca najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljiljan“, „Zlatna policijska značka“, „Srebreni štit“, „Heroj oslobodilačkog rata“...

Socijalna pravda je često fundamentalna ideja političke misli u modernim vremenima, ideja koja je široko prihvaćena kao vrhovni princip opravdanja i kritike pravnog i političkog poretka u savremenim društvenim tokovima. No ako bi posvćenost i humanost Isljama Ćemana vidjeli kroz njegov doprinos kraju razummjeli bi i snagu te ideje.