Mi nemamo namjeru veličati AHDNAMU, niti Sultana Fatiha, a ni velikog Bosanca fra Anđela Zvizdovića, predvodnika svih kršćana tada osvojene Kraljevine Bosne, već želimo istaći aktuelnost bosanske multikulturalnosti, zajedništva u različitostima, ljudskih prava i sloboda koje su utemeljene u pravnim dokumentima; Povelji Kulina Bana (1189.), Ahdnami sultana Fatiha (1463.) i Deklaraciji o pravim građana Bosne i Hercegovine (1944.), a koji su preteča Modernim međunarodnim dokumentima o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Nama, potomcima ubijenih u genocidu sa Previje, neće, niti može biti savjest čista, niti prihvaćen naš post i druga dobra djela, ukoliko se urgentno ne usmjerimo prema utamničenim i ukaljanim kostima naših šehida, ukoliko ih ne otkopamo iz jama, jaruga i potoka planine Previje i islamski ih ne sahranimo na pogodnoj lokaciji budućeg planiranog spomen obilježja u Plavu.

Nezaustavljiva u svom ubjeđenju da čovjek uči dok je živ, 2015. godine na poziv renomirane farmaceutske kuće, prof. dr. sci. med. prim. Alma Mekić-Abazović, subspecijalista onkolog, pohađa masterklas na klinici Gustave Roussy u Parizu, kod profesora Bernarda Escudiera. Boraveći na ovoj klinici koja se bavi isključivo malignim bolestima bubrega, prostate i genskom terapijom, spoznala je svu opravdanost svojih želja za dodatnim usavršavanjem.

"Živimo u jednom teškom vremenu. Sigurno ste čuli da intelektualci u Parizu okupljaju muslimane da bi redefinirali Kur'an. Nema toga muftije i vjerskog autoriteta koji može mijenjati Kur'an. Na nama je da isčitavamo Kur'an u znakovima vremena i prostora, ali tražiti izmjene Kur'ana je samo još jedno ubacivanje fitneta (smutnje) među muslimane, za što nalaze saveznike i među muslimanima", rekao je muftija.

Republika Srpska se drži ove elementarne lingvističke logike, ali i svog ustava koji prepoznaje „jezike srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda“, ali ne i nekakav „bosanski“ jezik. Naravno, Srbe u BiH je strah da se iza imena „bosanski jezik“ krije jezički unitarizam i, u sledećem koraku, nametanje ovog naziva kao jedinog ispravnog u BiH.

Ako ja nisam u pravu oko njegovog izbora u zvanje vanrednog profesora, pozivam ga da hronološkim redom navede tačne nadnevke stjecanja zvanja u Mostaru i Sarajevu, jer je to namjerno u curiculumu izbjegao, a također i da odgovori na pitanje zbog čega je on da dolazio u moj kabinet da protestuje protiv moga protivljenja njegovom izboru u zvanje vanrednog profesora na PRIMAT-u u Sarajevu.

Bisera Suljić rođena je 1965. U Tutinu, Sandžak, Srbija. Godine 1983. Dolazi u Sarajevo na studij orijentalistike. Upisuje i završava studij srpskohrvatskog jezika u Mostaru. Uz ratna događanja u Bosni, odlazi sa porodicom u Njemačku. Ni tamo joj njeni intelektualni demoni ne daju mira, već uz muža, troje djece i borbe za egzistencijalnu održivost, na kraju postaje doktor filoloških nauka iz germanistike sa odbranjenom tezom o Tomasu Manu.

"Otkrivanjem spomenika u Sisku ispunjen je dug prema hrabrosti i domoljubnosti Bošnjaka u Domovinskom ratu", istaknula je zastupnica bošnjačke i još četiri nacionalne manjine u Hrvatskome saboru Ermina Lekaj Prljaskaj. Najavila je da će se kao saborska zastupnica zauzimati za projekte i programe Bošnjaka u Hrvatskoj.

Nikada nisam bio asistent na Univerzitetu u Sarajevu. Zvanje vanrednog profesora stekao sam 1987. godine na prijedlog komisije u sastavu: prof. dr. Naza Tanović-Miller, akademik Slobodan Aljančić i akademik Manojlo Maravić. Dakle, mnogo prije nego će prof. dr. Jusuf Mulić upće postati rector Univerziteta u Sarajevu.

U raznim disciplinama djeca iz Srbije su se ravnopravno takmičila sa ostalom djecom i osvojila prvo mjesto u gađanju snajperom, navodi portal Subotica.com, koji je prenio i nekoliko izjava samih učesnika. Subotički dio ekipe činio je Boris Bašaragin, učenik osmog razreda OŠ "Jovan Jovanović Zmaj".

Odlučite li se da putujete u Hartford, vaša će posjeta biti upotpunjena samo ako zijaretite džamiju i centar koju su sagradile vrijedne ruke Bošnjaka, mahom preživjelih žrtava genocida Podrinja, odnosno istočne Bosne. Ako to izbjegnete, ostat će vam vidljiva praznina, zato će te se morati vratiti u Hartford, gdje će vas dočekati i holšgeldiju poželiti dvije prelijepe munare koje krase cjelokupan objekat i svjedoče o uspravnosti vjernika i gordosti Bošnjana kojima je munara svetionik slobode u ovom poznatom univerzitetskom gradu...

Akcija se ogledala u prikupljanju novčanih sredstava (726 eura). Od prikupljenog novca Fati Srdanović i njenoj maloljetnoj djeci su obezbijeđena osnovna sredstva za ličnu higijenu, životne namirnice, odjeća, obuća, pribor za školu... (426 eura). Ostalih 300 eura je predato Fati (koja je nedavno operisana) na ruke, za odlaske na zdravstvene kontrole u KBC u Podgoricu.

Ova aktivnost je koordinirana s predstavnicima udruženja Patrioti BH u Minhenu, predstavnicima IZ Sabur u Minhnenu i predstavnicima džemata Bošnjačka zajednica u Rosenhajmu. Otvoren je bio poziv i ostalim udruženjima i organizacijama koji borave i djeLuju u Minhenu. Time je zamišljeno da se obilježi Dan državnosti BiH u Minhenu.

U okviru drugog dijela programa obilježavanja Bitke kod Canakkalea, u kino sali u Sanskom Mostu održan je prigodan program prožet poučnim pričama, kratkim filmovima i prezentacijama, te recitovanjem poezije mališana na turskom i bosanskom jeziku. Prikazan je također dokumentarni film TRT-a o dešavanjima kao i sam tok Bitke kod Canakkalea.

Izuzetno nas zabrinjava vaša šutnja kako prijethodnih tako i ove godine, olahko prolazite preko postrojavanja srpskih paravojnih uniformisanih formacija, odnosno niti jednom do sada niste sankcionirali organizatore koji javno promoviraju četništvo, terorizam, ugrožavaju mir, stabilnost i pozivaju na krvoproloće.