Tokom protekla dva vijeka, jermenski nacionalisti, da bi sproveli ideju o stvaranju izmišljene „velike Jermenije“ na račun azerbejdžanskih zemalja, počinili su genocid, teror, deportaciju, etničko čišćenje i druga krivična djela protiv azerbejdžanskog naroda u periodu 1905-1906, 1918-1920, 1948-1953, 1988-1993. godine.

Jasmina Mujan, Munib Ramović, Muki Gredelj, Muzafir Alihromić, klavijaturista Edin i harmonikaš Abdulah Ahmetbašić. Uvijek se odazovu na humanitarne koncerte da besplatno sviraju, pjevaju, pa tako je bilo i ovaj puta. Stvorili su lijepu atmosferu. Pjevajući lijepe sevdalinke unijeli su, ovdje u Australiji, miris Bosne i ulili topline našim dušama u kojim, zbog nostalgije, ima mnogo praznine.

Svakodnevni spinovi, napadi i tendenciozni prilozi protiv Bosne i uglednih Bošnjaka, dokaz su da kolege Rista Đoge i Smiljka Šagolja, ne namjeravaju stati u genocidnoj namjeri, već posijati što više mržnje spram Bošnjaka, dezorjentisati i obmanuti vlastiti narod kako bi ih naoružali mržnjom, strahom i spremnošću da ubijaju, odnosno nakon genocida da izvrše novi genocid.

Posljednjem oproštaju čovjeku koji je bio istinski prijatelj i patriota pored članova porodice prisustvovali su brojni prijatelji i saradnici, te predstavnici političkog, kulturnog i društvenog života Bužima i USK.
Nedžib Vučelj je bio narodni čovjek koji je mislio, radio i govorio narodnim jezikom i zato je iza sebe ostavio mnogo onog što će svjedočiti o tragu života ovog dobrog čovjeka.

Nedžib Vučelj je rođen 1955. godine u Moranima kod Tutina. Kao prosvjetni radnik radio je u Moranima, Delimeđu, Goraždu dok najduži period u viteškom gradiću Bužimu u kojem je uklesao najznačajniji dio svojeg životnog nastavničkog rada, kao i novinarstvu i književnosti, dok su mu Una i rodni Pešter, odnosno Bosna i Sandžak, bili inspiritivni polgon za najljepše stihove poezije, redke proze i prekrasne fotografije koje je bilježio objektivom.

U Foči, u kojoj su Bošnjaci činili većinu, srpski borci su ubili deseti dio bošnjačke populacije, od ukupno 20.000 Bošnjaka. U trijumfu genocidne namjere Foča je preimenovanja u tzv. Srbinje, a većinski Bošnjaci su u potpunosti istrebljeni. Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 17 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća. U slavu zla podignut je spomenik tzv. oslobodiocima.

U skladu s evropskim standardima "KLUB 100-PLUS" pokreće ovu peticiju u kojoj od Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka traži da po hitnom postupku a najkasnije do 11. jula 2020. nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.

Kako je muftija Nedžad Grabus kazao, muslimani su Islamski kulturni centar namjeravali izgraditi na drugoj lokaciji, ali su ipak 2008. godine, kupili zemljište u centru grada. Kamen temeljac postavljen je 2013. godine, a prvi zemljani radovi počeli su 2014. godine.

Bugojno nije obični grad u našoj zemlji, niti su ljudi u Bugojnu obični Bošnjaci. U njima ima nekog posebnog dara, koji se prelijeva izvan ovoga grada. Nije slučajno da je baš u Bugojnu podignuta jedna od najvećih i najljepših džamija princeze Dževhere iz Kraljevine Saudijske Arabije.

Spas je u jedinstvu i zajednici svih muslimana a posebno onih koji potiču s Balkana ili tamo žive. Bošnjaci, Albanci i drugi muslimani, to je sve isto. Islamski centri su srce muslimana, kao što srce u organizmu pumpa krv, tako su islamski centri srca koja ne samo da obezbjeđuju opstanak vjere i kulture, nego i omogućavaju njihovo širenje.

Braćo Bošnjaci i sestre Bošnjakinje, kako u matici tako i u Dijaspori, ne dajmo da nas nikad niko podijeli, ni rečju ni djelom, jedno smo drvo sa samo par uvelih listova, jedna kuća sa samo par polomljenih crepova, ali nam i to može naškoditi ukoliko na vrijeme ne reagujemo.

Ovaj frazeološki rječnik predstavlja vrlo iscrpno i ozbiljno istraživanje profesora Popare, preko desetak godina prikupljanja i istraživanja i sistematizovanje frazema i frazeologizama na jednom mjestu. Obradio je preko 100 književnih sadržaja iz narodnog iskustvenog miljea koji ga okružuje prikupio i pedantno sistematizovao na oko 400 stranica na kojima se nalazi oko četiri hiljade frazeoloških jedinica. Ovo je prvi ozbiljan pristup ovoj tematici u bosanskom jeziku.

- Ništavan svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi općega međunarodnog prava kakva je norma IUS COENS sadržana u članu 53. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora koja u tumačenju njene sadržine na prvom mjestu ima zabranu genocida.

Autor knjige Rasim Medunjanin je izrazio svima zahvalnost organizatoru promocije i gostima koji su izdvojili svoje vrijeme da prisustvuju promociji, zatim saradnicima koji su mu davali podstrek u pisanju knjige. U nastavku je govorio o stvaralačkom radu i šta ga je potaklo da napiše knjigu.

Ove godine Digi.ba objavljuje knjigu „Kultura sjećanja“, autora mr. Fatmira Alispahića, koja na 260 stranica donosi preko 500 tema i informacija o genocidu i agresiji, i tako biva svojevrstan udžbenik historijskog sjećanja, knjiga sa najviše podataka o agresiji i genocidu na jednom mjestu.