Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne
Velikosrpska politika
I ako neko u ovoj državi priziva rat onda su to nasljednici Miloševićeve i Karažićeve politike, odnosno sada Vučićevi i Dodikovi Srbi, koji i četvrt vijeka od agresije, negiraju a ujedno veličaju genocid, koji slave ratne zločince, koji vrijeđaju žrtve genocida, i na kraju oni biraju Dodika jer im odgovara njegova ratnohuškačka retorika.

Elmedina Muftić | 18. February 2020. 15:02:09 | 0 komentara
Uz arhive Bošnjaci.Net u povodu preseljenja na Ahiret
Zavičajna ljubav snažno katapultira Nedžiba Vučelja ka vrhovima književne i fotografske umjetnosti pa Nedžibova djela postaju zapažena ne samo u Sandžaku nego i u razmjerama balkanskog regiona, a nekad i šire. Nedžibove umjetničke fotografije preletjele su Atlantik i ukrasile zidove američkih likovnih galerija pa su i američke oči vidjele čarobne kamenite meandre rijeke Uvca i cvjetne mozaike pešterskih livada, a stihove Nedžibovih nostalgičnih pjesama slušale su i evropske uši.

Hajro Ikić | 17. February 2020. 20:02:03 | 0 komentara
Imali smo i mi svoje borce za slobodu i ljudska prava kad državni sistem nije bio naklon svim ljudskim pravima. Neko će tvrditi da su oni ležali samo za vjerska prava koja su bila ugrožena u komunističkom sistemu. Ja ću reći da su se ti bosanski mislioci borili za univerzalna ljudska prava osamdesetih godina prošlog stoljeća. Samim time su sa onima koji su stali pred rijeku ludila devedesetih, i ostali čisti, zadužili i generacije koje dolaze da čuvaju dostignuća demokratije, ljudskih prava i nastave putem pravde i slobode.

Mesud A. Ramić | 17. February 2020. 18:02:11 | 0 komentara
Zato, ne budi iznenađen njegovim odlaskom već razmišljaj o svome.
Neka ono što je on uradio za svoj rodni kraj, za mjesto gdje je proveo većinu svoga života bude inspiracija i tebi i meni i da se stalno pitamo šta mi radimo za svoje čaršije i šta će o nama ljudi govoriti i pisati kada odemo.
Nedžib je bio izvor mnogih dobrih aktivnosti, projekata.
Nedžib je bio most preko kojeg je prešlo mnogo dobrih projekata.
Nedžib je bio karika koja je spajala one koji su spremni pomagati i one kojima je pomoć potrebna.

Sabahuddin Sijamhodžić | 17. February 2020. 01:02:37 | 0 komentara
Lijepa, fina. Baš prikladna za mjesto i vrijeme, - odgovorih.
Ti zaboravio kako si prošli petak kada sam naručio kahvu s mlijekom prokomentarisao "neki haman nikad ne odrastu; nikako da se odvoje od materine si..e.." i na to ja nisam ništa rekao, nisam reagovao, nisam se naljutio, shvatio sam to i primio kao šalu; pomalo čudnu, al' ipak šalu.

Haris Hojkurić | 17. February 2020. 01:02:01 | 0 komentara
Sa kukastim fašističkim značenjima, ustaško-četničkim porukama, pjesmama, svirkama na guslama i orguljama, tako nam bezobrazno, ogavno i razbojnički prijete sa raznim ispisanim porukama po našim svetim i dragocjenim spomenicima, kako našim oslobodiocima iz prošlih vremena, isto tako iz naše realne stvarnosti, njihovog divljanja i urušavanja nam jedine domovine Bosne i Hercegovine.

Mr. Milan Jovičić | 17. February 2020. 01:02:51 | 0 komentara
Ode pjesnik a ne rekoh mu da moje korito ne prazne ljetnje suše, nego samoća. Kako koja godina prolazi sve manje čujem ljudski glas. Dok su mi šumokradice sjekle šumu iz čijeg žilja izvirem, čule se samo motorne pile. Nije bilo čovjeka! Skoro da su utihnule, jer šume nema. Utihnulo dozivanje čobana. Ovce i krave više ne dolaze da se napoje, nema ih. Nema momaka i djevojaka, rasuli se po svijetu. Okusili tuđine!

Said Šteta | 13. February 2020. 19:02:45 | 0 komentara
Život bošnjačke zajednice u TURKU, Finska
Očigledno je da vjera u Finskoj gotovo da ne igra nikakvu ulogu u životu ljudi. Nije od pomoći ni gradnja ogromnih crkava, ni sjaj odore sveštenika, ni gromoglasna muzika orgulja, ako u duši nema Boga. Pade mi na um da tom narodu ne bi bilo teško pomoći da se vrati Bogu, ako bi imao ko da im objasni i da ih uputi. A imalo bi. I u Finskoj kao i u drugim kršćanskim zemljama svijeta ima dovoljno muslimana porijeklom iz islamskih zemalja kao i iz Bosne.

Mr. sci. Džavid Begović | 13. February 2020. 19:02:26 | 0 komentara
Sa aspekta međunarodnog prava, posljednja Odluka Ustavnog suda predstavlja pečat suverenitetu države Bosne i Hercegovine. Prema principima međunarodnog prava, suverenost podrazumijeva neovisnost države u odnosu na druge države, kao i suvrenost odnosne države prema nižim nivoima vlasti.

Armin Čusto, dipl.iur. | 13. February 2020. 13:02:53 | 0 komentara
http://www.bosnjaci.net/foto/200_AzizHurem4a65.jpg border=0 width=200 align=left>S druge strane. Kome ide u prilog da se milioni ljudi pokrenu sa svog ognjišta. Da bježe iz jednog kraja svijeta u drugi. Da ostave svoje domove -ako nisu porušeni - prazne i puste. Osim toga, ne rado su prihvaćeni tamo gdje su naumili da dođu ako uopće dođu na cilj. Jer jedan od glavnih i najaktualnijih problema u Briselu je i taj – kako zaustaviti i kako kontrolisati dolazak prognanih i unesrećenih. Činjeca je i to da oni koji su najviše – svjesno ili ne svjesno - kumovali da se pokrenu rijeke izbjeglica iz Arapskog svijeta i čija je uloga ne poreciva su daleko i do njih će vrlo rijetko dospjeti neki od ovih nesretnika.

Aziz Hurem | 12. February 2020. 17:02:47 | 0 komentara
Prije svega, naša Bosna i Hercegovina, kao jedina nam domovina je ispred svih interesa, bilo kolektivnih ili pojedinačnih.
Nama Mostarcima je svakako i grad Mostar u interesu, kako smo ga branili od dvostruke agresije u ona zlokobna vremena, da ga i danas u miru odbranimo od svih nacionalističkih nasrtaja, veliko hrvatskih HDZ-ovih i orguljaša Dragana Čovića, isto tako i od veliko srpskih SNSD-ovih, „dodikovaca“ guslara i jarana Milorada Dodika iz RS-a.

Mr. Milan Jovičić | 12. February 2020. 17:02:44 | 0 komentara
Zatim je počela sve više primjećivati političke, historijske, kulturološke i geografske poveznice između Mađarske i Bosne. Pored ostalog, obratila je pažnju na službeni naziv jednog trga i jedne autobuske stanice gradskog prometa u Budimpešti. Zove se Bosnyak Ter na mađarskom jeziku, odnosno ‘Trg Bošnjaka’ ili Bošnjački Trg. Naziv trga potiče iz 1901 godine. Povod je bio tadašnja stacioniranost bošnjačkih vojnika u Budimskom dvorcu, na inicijativu habsburškog cara Franje Josipa. Naziv je ostao do danas. Svaki gost Budimpešte može vidjeti brojne gradske buseve sa velikim natpisom Bosnyak Ter.

Amir Telibećirović | 10. February 2020. 15:02:26 | 0 komentara
Prvi i skoro najčešći odgovor na ovo pitanje razlog nalazi u različitosti i nepomirljivosti vjera. Iako se ovo uzima kao ključno opravdanje, demant takvom odgovoru ipak stiže ne sa nekog susjednog ili udaljenog prostora već iz samog središta Balkana, iz albanskog naroda koji se nije podijelio po vjerskim šavovima već je ostao jedinstven sa sve tri velike monoteističke religije.

Hazbija Kalač | 09. February 2020. 19:02:19 | 0 komentara
Ništa to ne iritira “akademika” E. D. kao što ga iritira priznanje koje je muftija zagrebački dr. Hasanović uručio Grabar-Kitarović, koja to ne zaslužuje, kao ni to da ju “Majke Srebrenice (2015. godine) udvornički „krunišu“ kao „kraljicu Balkana“... Šokantno, zaista”! Uzvikuje tako “akademik” E. D. junački da ga se čuje od Baščaršije do Marin Dvora, jer njegove frustracije i paksoti se zaustavljaju na muftiji i na majki, Bošnjakinji, koja se ponosno bori kao muško dok “akademik” kukavički plače kao žena.

Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 08. February 2020. 18:02:52 | 0 komentara
Ovo nije izolovan slučaj, a i da jeste nije zanemarljiv, posebice što su flagrantno drastičniji slučajevi i u drugim društvenim sferama i segmentima, kao recimo u školstvu, zdravstvu, kulturi, pa javnoj hidro i elektro infrastrukturi, civilnom sektoru, i tako redom na svakom koraku.

Sahit Kandić | 07. February 2020. 21:02:00 | 0 komentara