Dobri Bosnjani
RIZVANBEGOVIC - STOCEVIC, Arif Hikmet-beg
je rodjen u Stocu 1839. Umro u Carigradu 1903. godine.
"Arif-beg Rizvanbegovic-Stocevic, koji je poznat na turskom Parnasu pod imenom Hersekli Arif Hikmet" (i kog mnogi smatraju posljednjim turskim klasikom) "sin je Zulfikari Nazif-paše, unuk glasovitog vezira Ali-paše, a bratic Rifat-bega i Habibe hanume. U jedanaestoj godini zivota, na prijedlog djeda mu, imenovan je miri-alajom [pukovnikom] hercegovackih lenskih konjanika. Na njega se moze primijeniti ona Shakespeareova:
"Rano pocinje jutro poput duha mladica koji hoce da se pokaze svijetu".
Iza najezde zloglasnog Omer-paše Latasa, koja je Bosnu i Hercegovinu u crno zavila, morao je s cijelom porodicom preseliti u Sarajevo, odakle je otišao u Carigrad i tu se zdušno posvetio nauci. Ovaj rijetki talenat, kako ga zove Mehmed Dzemal, brzo se upoznao s tri literature: arapskom, perzijskom i turskom. Po svršetku nauka, cast miri-alaja pretvorili su mu u "hadzedjanluk" i namjestili ga u predsjedništvo ministarstva, ali - videci da mu ne daju naprijed, napustio je sluzbu i povukao se ukraj.
Godine 1868. po nagovoru Dzevdet-paše stupio je u istom osnovano ministarstvo pravde, gdje je kroz cetiri godine dotjerao do savjetnika u prizivnom sudu. Nastupom sultan Hamida na vladu, nastali su po Hikmeta dani iskušenja. Što je imao imetka u Hercegovini, sve je dotle prodao i potrošio. Ostati u sluzbi bilo mu je teško, a zahvaliti se još teze. Nu kad mu 1879. sniziše placu na 2500 groša, predade ostavku i poteze se ukraj. Nakon tri godine opet bude imenovan predsjednikom suda u Brusi. Kad mu je 1883. umrla majka, spopane ga melanholija, pa se opet zahvali i dodje u Carigrad, ali ne moze dugo izdrzati pa zatrazi da ga opet
reaktiviraju. Kao predsjednik suda sluzio je u Manastiru [Bitolju], Janji, Kastamuniji, Adami i Dzezairi Bahri Sefidu. Godine 1896. zauzimanjem nekih prijatelja i znanaca, premješten je u Carigrad kao savjetnik prizivnog sudišta. Tri godine kasnije imenovan je savjetnikom u vrhovnom sudu, što je po prilici cast dvorskog savjetnika.
Hikmet je bio medju ucenim - ucen, medju pjesnicima - pjesnik, medju bekrijama - bekrija, medju mladezi - mladic, medju sudcima - sudac i prijatelj pravde, medju Midhatom, Kemalom Savijom, i drugim propovjednicima naprednih ideja u Turskoj - neustrašivi pobornik ustava i slobode. Zato i nije mogao, uza sve velike vrline i ucenosti, ni dotjerati daleko nego je uvijek bio zapostavljen i premještan iz jednog vilajeta u drugi.
Iako je proveo dvije trecine zivota izvan domovine, ostao je uvijek dobar rodoljub i pravi sin hercegovacke grude do zadnjeg casa. Nije nikada tajio cuvstva koja je osjecao prema onom svetom kršu, niti je krio ljubavi koju je gajio prema svome narodu.
"Brojne pjesme i druga knjizevna djela trajna su svjedocanstva da je daleko dotjerao na tom polju, mozda dalje nego i jedan njegov predšasnik. Najviše nas privlaci njegova individualnost u svemu: u zivotu i djelima, a najviše nas zadivljuje njegova krijepost i znacaj, pun prirodjenog ponosa i eticke snage i moralno nas veze da ga stavimo medju velikane koji imaju velikih zasluga za prosvjetu i humanost." [Piše Sabah, 1903] Popevši se na krilima poletna duha do vrhunca istocnog Parnasa, gledao je ponosno kroz cijeli burni zivot na svoju okolicu i na velicanstvene gajeve istocne poezije, košto promatra siva sokolina s ruševina grada Blagaja pitome dubrave i tuzne ostatke ostataka Ali-pašine moci i slave. Iz njegove duše provreli bi stihovi kao iz vrela Bune s nekim grandioznim šumom, koji u slušaoca ulijeva udivljenje." (Safvet-beg Bašagic, 1912).
Da završimo Hikmetovim stihom:
"Kad god me stigne kob vremena, naci ceš me da sam nesabran prema nesrecama."
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
je rodjen u Stocu 1839. Umro u Carigradu 1903. godine.
"Arif-beg Rizvanbegovic-Stocevic, koji je poznat na turskom Parnasu pod imenom Hersekli Arif Hikmet" (i kog mnogi smatraju posljednjim turskim klasikom) "sin je Zulfikari Nazif-paše, unuk glasovitog vezira Ali-paše, a bratic Rifat-bega i Habibe hanume. U jedanaestoj godini zivota, na prijedlog djeda mu, imenovan je miri-alajom [pukovnikom] hercegovackih lenskih konjanika. Na njega se moze primijeniti ona Shakespeareova:
"Rano pocinje jutro poput duha mladica koji hoce da se pokaze svijetu".
Iza najezde zloglasnog Omer-paše Latasa, koja je Bosnu i Hercegovinu u crno zavila, morao je s cijelom porodicom preseliti u Sarajevo, odakle je otišao u Carigrad i tu se zdušno posvetio nauci. Ovaj rijetki talenat, kako ga zove Mehmed Dzemal, brzo se upoznao s tri literature: arapskom, perzijskom i turskom. Po svršetku nauka, cast miri-alaja pretvorili su mu u "hadzedjanluk" i namjestili ga u predsjedništvo ministarstva, ali - videci da mu ne daju naprijed, napustio je sluzbu i povukao se ukraj.
Godine 1868. po nagovoru Dzevdet-paše stupio je u istom osnovano ministarstvo pravde, gdje je kroz cetiri godine dotjerao do savjetnika u prizivnom sudu. Nastupom sultan Hamida na vladu, nastali su po Hikmeta dani iskušenja. Što je imao imetka u Hercegovini, sve je dotle prodao i potrošio. Ostati u sluzbi bilo mu je teško, a zahvaliti se još teze. Nu kad mu 1879. sniziše placu na 2500 groša, predade ostavku i poteze se ukraj. Nakon tri godine opet bude imenovan predsjednikom suda u Brusi. Kad mu je 1883. umrla majka, spopane ga melanholija, pa se opet zahvali i dodje u Carigrad, ali ne moze dugo izdrzati pa zatrazi da ga opet
reaktiviraju. Kao predsjednik suda sluzio je u Manastiru [Bitolju], Janji, Kastamuniji, Adami i Dzezairi Bahri Sefidu. Godine 1896. zauzimanjem nekih prijatelja i znanaca, premješten je u Carigrad kao savjetnik prizivnog sudišta. Tri godine kasnije imenovan je savjetnikom u vrhovnom sudu, što je po prilici cast dvorskog savjetnika.
Hikmet je bio medju ucenim - ucen, medju pjesnicima - pjesnik, medju bekrijama - bekrija, medju mladezi - mladic, medju sudcima - sudac i prijatelj pravde, medju Midhatom, Kemalom Savijom, i drugim propovjednicima naprednih ideja u Turskoj - neustrašivi pobornik ustava i slobode. Zato i nije mogao, uza sve velike vrline i ucenosti, ni dotjerati daleko nego je uvijek bio zapostavljen i premještan iz jednog vilajeta u drugi.
Iako je proveo dvije trecine zivota izvan domovine, ostao je uvijek dobar rodoljub i pravi sin hercegovacke grude do zadnjeg casa. Nije nikada tajio cuvstva koja je osjecao prema onom svetom kršu, niti je krio ljubavi koju je gajio prema svome narodu.
"Brojne pjesme i druga knjizevna djela trajna su svjedocanstva da je daleko dotjerao na tom polju, mozda dalje nego i jedan njegov predšasnik. Najviše nas privlaci njegova individualnost u svemu: u zivotu i djelima, a najviše nas zadivljuje njegova krijepost i znacaj, pun prirodjenog ponosa i eticke snage i moralno nas veze da ga stavimo medju velikane koji imaju velikih zasluga za prosvjetu i humanost." [Piše Sabah, 1903] Popevši se na krilima poletna duha do vrhunca istocnog Parnasa, gledao je ponosno kroz cijeli burni zivot na svoju okolicu i na velicanstvene gajeve istocne poezije, košto promatra siva sokolina s ruševina grada Blagaja pitome dubrave i tuzne ostatke ostataka Ali-pašine moci i slave. Iz njegove duše provreli bi stihovi kao iz vrela Bune s nekim grandioznim šumom, koji u slušaoca ulijeva udivljenje." (Safvet-beg Bašagic, 1912).
Da završimo Hikmetovim stihom:
"Kad god me stigne kob vremena, naci ceš me da sam nesabran prema nesrecama."
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
