Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ZLOCINCI'
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Dobri Bosnjani
ABDAGIĆ, Muhamed

Povodom dodjeljivanja nacionalnog imena "Musliman" oglasio se i poznati sandzacki politicar i knjizevnik Muhamed Abdagic 30. januara 1970. godine ,borac za nacionalnu emancipaciju njegovog naroda.
Abdagic je jedan od rijetkih Bosnjaka u Titovoj Jugoslaviji koji je imao kurazi i snage da, u cvrstom komunistickom sistemu, bukvalno otvara oci svom narodu i pokazuje mu kojim putem treba da ide. Bio je svjestan velicine rizika kojem se izlaze, medjutim, nije ga nista moglo uplasiti kada je bio u pitanju interes njegovog naroda.
Ni komunisticki kazamati, ni velikosrpske zamke njegovih partijskih kolega nisu mogli Knjizevniku Muhamedu slomiti duh ovog Sandzaklije.
Kada se posmatra Abdagic sa ove vremenske distance moze se zakljuciti da je Abdagic skoro cijeli zivot vodio donkihotovsku borbu sa ondasnjim rezimom od koga je uporno zahtijevao da, njegov, bosnjacko-muslimanski narod dobije ravnopravan status sa ostalim nacijama. On je 1970. godine, iz Beograda uputio pismo bosanskohercegovackoj Akademiji nauka i umjetnosti, u kojem izmedu ostalog, navodi:
Ja licno sam, kao i najveci dio Muslimana u Bosni, stao na glediste da mi jesmo nacija naravno, a ne narodnost, jer kad se narodnost prevede na obicni narodni jezik, to znaci nacionalna manjina, kao na primjer Madjari ili Albanci, a to ispada da i mi Muslimani imamo neku drugu maticu zemlju i neki drugi maticni jezik, a ne ovaj, jugoslovenski, i da pripadamo i nekoj drugoj rasi, van Jugoslavije, a ne slovenskoj, a to nije tacno... Moje primjedbe se sastoje u prvom redu, obzirom da mi jesmo nacija, i to formirana stoljecima jos, ali da to niko nije naucno obradio, to jest sakupio svo istorijsko i kulturno blago, ili bar napisao ili formirao istoriju ove nacije, sem povrsnog porijekla, da bi mi trebali upravo to uciniti, to jest napisati povijest Muslimana ne samo od postanka i o postanku samo, nego i kroz vijekove, pa do danas.

O Muslimanima, o istaknutim ljudima, ne samo dakle o masi i njenom zivotu, politike i kulture, posebno kroz 400-godisnje tursko carstvo, uloge Muslimana u tom carstvu, uticaj njihov, i politicare, i vojnike, i kulture... Insistiram da je pravilniji naziv Bosanac,a ne Musliman, kad je rijec o muslimanima bosanskim; na ovo se naravno moze prigovoriti od strane drugih nacionalnosti (u BiH) sa pitanjem: A sta smo mi? Odgovor je naravno jednostavan i prirodan:
Nikom iz Bosne ne moze se zabraniti da se osjeca Bosancem, pa prema tome tako se moze zvati ko god se tako osjeca\".
U jednom pismu iz marta 1970. godine on navodi: Onu prvu Jugoslaviju jeste osvojila Srbija na bajonetu i ona jeste bi1a ustvari Srbija, i s pravom, to su simboli kao Solun i Kajmakcalan, zato i jeste onda .znacilo dobar Jugosloven biti ustvari dobar Srbin.

Ali sa ovom nije tako, ovu je iznijela na svojim plecima Bosna, i vojnikom, i zitom, i mesom i sklonistem u njenim gudurama, dok su Srbijom suvereno upravljali i vladali nedicevci, Ijoticevci i cetnici,

\"dodajuci dalje\"

i biti Jugosloven, zbog toga sto nije na bajonetu osvojena, vise ne znaci biti dobar Srbin, naprotiv, biti Jugosloven dobar, danas znaci biti za priznanje svih nacionalnosti i njihovih kultura za onu podjelu na narod i narodnost ne priznajem, jer svi mi pripadamo nekoj narodnosti ili nekom narodu, to je samo zaseceren izraz za nacionalnu manjinu, opet neka podvala\".

U istom pismu on dodaje: \"Hocu da kazem to da ni mi ne moramo da se krijemo ili stidimo nase istorije ili da nemamo pravo na svoju nacionalnost i svoju kulturu, nego da treba da je odrzimo i razvijemo. Mi imamo svoju istoriju, svoju epiku i svoju lirsku pjesmu, svoj jezik, koji smo dali i Srbiji, i sve one elemente koji cine jednu naciju nacijom, cak i teritoriju, pa zasto bi se mi odricali onoga sto nam je istorija dala, i zasto odricati se sopstvenih interesa.\"
Abdagic pise,
\"Sa proputovanja kroz Sandzak\" 29. jula 1971. godine glavnom uredniku beogradske \"Politike\" u povodu odnosa ovog lista prema \"cudnom\" navodjenju naroda na svojim stranicama, postavljajuci pitanje zasto je neki drugi kriterij \"mjerodavniji od brojnosti jedne nacije. Posebno zasto nas Muslimane, dakle Bosance, svrstavati na taj nacin medju nacionalne manjine, posto je zavrseno sa pet jugoslovenskih naroda, tjerati nas na ivicu sa koje nekom nece biti tesko da nas gurne u ponor, ili da nas odgurne na primjer u Tursku, kao sto se to vec pokusavato vec pedeset godina\", zavrsavajuci svoje pismo rijecima:
\"A politikom se bavim iz navike, i zato sto ne mogu nicim boljim, jer sam prekoracio godine ljubavi, mada je bavljenje politikom u jednopartijskom sistemu iluzija, za ljude u partiji, a budalaluk za one koji nisu u partiji\". Trazimo uporno neko nase mjesto pod ovom kapom nebeskom.
Da bi se doslo do njega, moramo potvrditi pravo na opstanak, na postojanje vlastite historije, svijeta umjetnosti i knjizevnosti, na cinjenici da zaista postojimo.
U svemu tom jedan od neospornih argumenata je i Muhamed Abdagic. On u ljeto 1991. govori: \"Muslimani posjeduju sva cetiri elementa koji traze za postojanje, odnosno priznanje jedne nacije: jezik, teritoriju, kulturu, pa sa drugima, i zajednicu ekonomskog zivota. I pored toga od AVNOJ-a pa do danas Muslimani jos uvijek nisu cvrsto stali na noge sa svojom nacijom, baska sto nas ne priznaju sa Istoka ni sa Zapada, nego mi sami ne priznajemo svoju nacionalnost u velikom broju.
U Avnojevskoj Jugoslaviji su priznate svega pet nacija, sto znaci, mi ne spadamo medju tih pet...
Ne prihvataiu nas, osim kad se vrsi pokolj.. tada se zna da smo posebna nacija.\"
Komunisti su bosnjackom narodu dali nacionalno ime Musliman bez ikakve vlasti. Kako naglasava Dzemaludin Latic, bosnjacki narod je u bivsem rezimu \"prvo bio administrativno i pod ideoloskom presijom denacionaliziran, pa mu dato kobajagi nacionalno ime Musliman, bez stvarnih posljedica, bez stvarnih politickih predstavnika i institucija, bez proporcionalnog ucesca u federalnoj armiji, bez imena svog jezika itd...\"
Ne treba zaboraviti ni znacaj javnih radnika porijeklom iz Sandzaka koji su djelovali na prostoru nase matice Bosne i Hercegovine. Napomenucemo samo neke od njih kao dr. Mustafu Memica, dr. Enesa Pelidjiju, mr. Avdiju Avdica, Hakiju Avdica, Raifa Hajdarpasica i mnoge druge. (Sandžak.ch)


[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z
ABDAGIĆ, Muhamed
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČEJVAN, Adem