Dobri Bosnjani
KREŠELJVAKOVIĆ, Hamdija
Roðen 18. septembra 1888. godine u Sarajevu. U svom rodnom gradu završio je poèetno mektebsko obrazovanje, zatim osnovnu školu (ruždiju), a potom trgovaèku i uèiteljsku školu. Stekao je diplomu nastavnika u trgovaèkim školama položivši u tu svrhu državni ispit.
Bio je uèitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovaèkoj i kao profesor u Uèiteljskoj školi. Od 1916. godine radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u „Darul- mualliminu“, Okružnoj medresi, a profesor Gazi Husrev-begove medrese bio je od 1926. do 1945. godine, i neprocjenjivo mnogo doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u Kraljevini Jugoslaviji. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je geografiju, historiju, filozofsku propedeutiku, pedagogiju i njemaèki jezik. Profesor Kreševljakoviæ predavao je još i u Prvoj gimnaziji, zatim u Srednjoj ekonomskoj školi, i sl. Zapažen je i njegov angažman u „Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine“ gdje je radio kao nauèni saradnik sve do svoje smrti. Kreševljakoviæ je godinama bio radni èlan društva „Narodna uzdanica“, u kojem je zadugo bio biran u glavni odbor.
Hamdija Kreševljakoviæ bio je jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese. Objavio je preko 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naruèito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljitelja savremenog pristupa u prouèavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporuèili su ga za najvisa nauèna zvanja. Tako je Godine 1939. izabran za dopisnog èlana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Takoðer, bio je dopisni èlan nauènog društva Bosne i Hercegovine (od 1952.). Kreševljakoviæevo cjelokupno djelo, buduæi usredsreðeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini.
Pisao je o kapetanijema i mutteslimima u Bosni i Hercegovini, potom o esnafima (naroèito sarajevskim i mostarskim), napisao je i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima (npr. o Kulen Vakufu) i porodicama u kojima je opisao Æengiæe, Dženetiæe, Moriæe. Kad su posrijedi zanati, opisao je kazandžije, èizmedžije, saraèe, ... Kreševljakoviæev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju vremena koja su prošla Bosnom.
Umro je 1959. godine ostavivši za sobom neizbrisiv trag u bosanskohercegovaèkoj historijografiji.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Roðen 18. septembra 1888. godine u Sarajevu. U svom rodnom gradu završio je poèetno mektebsko obrazovanje, zatim osnovnu školu (ruždiju), a potom trgovaèku i uèiteljsku školu. Stekao je diplomu nastavnika u trgovaèkim školama položivši u tu svrhu državni ispit.Bio je uèitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovaèkoj i kao profesor u Uèiteljskoj školi. Od 1916. godine radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u „Darul- mualliminu“, Okružnoj medresi, a profesor Gazi Husrev-begove medrese bio je od 1926. do 1945. godine, i neprocjenjivo mnogo doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u Kraljevini Jugoslaviji. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je geografiju, historiju, filozofsku propedeutiku, pedagogiju i njemaèki jezik. Profesor Kreševljakoviæ predavao je još i u Prvoj gimnaziji, zatim u Srednjoj ekonomskoj školi, i sl. Zapažen je i njegov angažman u „Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine“ gdje je radio kao nauèni saradnik sve do svoje smrti. Kreševljakoviæ je godinama bio radni èlan društva „Narodna uzdanica“, u kojem je zadugo bio biran u glavni odbor.
Hamdija Kreševljakoviæ bio je jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese. Objavio je preko 350 radova iz oblasti historije, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naruèito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljitelja savremenog pristupa u prouèavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporuèili su ga za najvisa nauèna zvanja. Tako je Godine 1939. izabran za dopisnog èlana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Takoðer, bio je dopisni èlan nauènog društva Bosne i Hercegovine (od 1952.). Kreševljakoviæevo cjelokupno djelo, buduæi usredsreðeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim historijskim štivom o Bosni i Hercegovini.
Pisao je o kapetanijema i mutteslimima u Bosni i Hercegovini, potom o esnafima (naroèito sarajevskim i mostarskim), napisao je i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima (npr. o Kulen Vakufu) i porodicama u kojima je opisao Æengiæe, Dženetiæe, Moriæe. Kad su posrijedi zanati, opisao je kazandžije, èizmedžije, saraèe, ... Kreševljakoviæev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju vremena koja su prošla Bosnom.
Umro je 1959. godine ostavivši za sobom neizbrisiv trag u bosanskohercegovaèkoj historijografiji.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
