Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Dobri Bosnjani
MUJEZINOVIÆ, Ismet


Ismet MUJEZINOVIÆ

Foto: Ismar Mujezinoviæ
jedan je od najveæih bosanskohercegovaèkih slikara.
Roðen je 2. decembra 1907. u Tuzli. Iza sebe je ostavio izuzetne crteže, akvarele, grafike i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osme decenije 20. stoljeæa.
Od trenutka kada je ušao u umjetnièki život pa do kraja njegovog života smijenila su se tri razlièita razdoblja naše novije historije kojima odgovaraju tri jasna perioda i opusa Ismeta Mujezinoviæa: prvi – koji traje od prve samostalne izložbe 1926. godine do 1941. pun promjena, sazrijevanja, djelovanja na više podruèja, period humanistièkog i ideološkog opredjeljenja i najzad, sjajnog koloristièkog procvata koji se završava 1941. godine, izbijanjem rata; zatim ratni, koji traje èetiri godine. I treæi, poslijeratni, period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije, period plodnih godina rada.
Nerijetko se kao prva i znaèajna djela Ismeta Mujezinoviæa pominju portreti seljaka, staraca, slikani pastelom, sada rasuti po privatnim zbirkama pa i muzejima i galerijama. U oktobru 1926. prireðuje prvu samostalnu izložbu u Sarajevu.
Prvu znaèajnu cjelinu slika, s historijsko-kritièkog aspekta, saèinjavaju platna naslikana u tada aktuelnoj konstruktivnoj formi, a meðu ovim ono najbolje u okviru takvog shvatanja Mujezinoviæ je postigao na portretima porodice Èaldaroviæ, slikanim 1927. godine za vrijeme ljetnih ferija u Bijeljini.
Dvije godine boravka u Parizu, od 1931. do 1933, ne mogu se pratiti na uobièajen naèin iako je Mujezinoviæ tada, kao i prije i kasnije, bio veoma produktivan. Nije mnogo slikao. Proširio je svoje interesovanje na druge oblasti naroèito na književnost, pozorište i film, studirao historiju umjetnosti...
Prije povratka u Sarajevo, gdje æe se konaèno nastaniti od 1936. godine, Mujezinoviæ se zadržava u Zagrebu, na Akademiji 1933. i u Splitu 1935.
Tokom desetak godina djelovanja, kretanja i traganja od Pariza, Zagreba, Bijeljine, Splita, Gradca, Tuzle, Beograda do Sarajeva i odlaska u NOR, Mujezinoviæ je u tom periodu stvorio dvije jasne cjeline: jednu èine brojni crteži izrazitog kvaliteta i aktuelnosti, a drugu slike nastale iz potrebe da se zadovolje mecene, klijentela, sredina i ublaže sopstvene materijalne potrebe.
U predratnom opusu, javlja se treæa linija u njegovom slikarstvu. To je bio poetski realizam, pa intimizam i kolorizam koji prosto rastapaju socijalnu i idejnu sadržinu dovodeæi do èistog koloristièkog slikarstva, ne promjenom stava, koliko nekim dualistièkim procesom do smjene angažovane umjetnosti, umjetnošæu boje, - do l’art pour l’arta.
Prve slike iz rane 1945. najèešæe s temom zbjega slikane su nekom svježom zelenom gamom u neoromantiènom duhu koji podsjeæa na predratne slike. Na prvim izložbama ULUBiH-a, njegovi crteži, studije i slike privlaèe najveæu pažnju. Ali, bilo je i kritika. Mujezinoviæu su zamjerili, nasuprot ostalim, da slika “jakim bojama”, u živom koloritu.
Od 1947. godine usredsredio se na jednu veliku temu: Prelaz preko Neretve, kojoj æe sve ostalo biti podreðeno.
Završavajuæi veliki ciklus Prelaz preko Neretve sa još jednom isto tako velikom slikom Ustanka, Mujezinoviæ je završavao i svoj boravak u Sarajevu koje napušta 1953. i preseljava se u rodnu Tuzlu.
U susretu sa ljudima, rudarima, prateæi život grada, na ulici, u Husinu, na pijaci, šaroliki a opet obièni svijet, umjetnik se vraæa zaboravljenom, razabiranju i prepoznavanju onih slika i zvukova koji su ga podsjeæali na djetinjstvo. Nema podruèja u kojem nije izrazio svoj ogromni talenat.
Nema vremena u kojem nije bio, niti æe doæi vrijeme u kojem æe prestati biti.


Korištena literatura:
Ismet Mujezinoviæ, serija likovne monografije, Ljubljana 1985. i Ismet Mujezinoviæ i Meša Selimoviæ, spomenici, znakovi ljudskog trajanja, Tuzla 1999.

Priprema: Bosnian media group


[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z
ABDAGIĆ, Muhamed
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet