Ovaj genocid se desio u mirnodopsko vrijeme, u kojem je pobijeno ili protjerano kompletno stanovništvo Šahovića i apsolutno ne može biti ničim opravdan. Ovaj događaj već stotinu godina opterećuje međuetničke odnose i održava klimu međuetničkog i međuvjerskog nepovjerenja, te Crnoj Gori narušava imidž građanske, demokratske i pravne države koja svim građanima garantuje sigurnost i ravnopravnost.

„Kako da ti ispričam sine, kako da sve to izdržim, nemirne su moje noći mnogo, mnogo godina, ako baš hoćeš, onda čuj to, ali molim Boga prevelikoga da se to tako nešto nikada i nigdje ne ponovi.
Hiljadu devetsto dvadeset četvrta, Mitrovdan, hladan i tmuran dan. Prostrana kuća u Šahoviću, tu je majka Alja, otac Šerif, muftija, djeca: Fatima, Azemina, Džemila, Ejub, Osman, kojeg od milošte zovemo “Osmančić”.

U povodu 100. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, u Harrisburgu i New Yorku održane su komemoracije na kojima su govorili potomci žrtava Aziz Šahović, Ćazim Suljević, ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu NJ.E. Sven Alkalaj, Ćamil Šahmanović, mr. Senahid Halilović, Ena Merić i dr.

Mora se čuti i moj vapaj, moj krik u odbrani prije svega ljudskih i temeljnih vrijednosti iz poštovanja prema mojoj braći – prema svakom nevinom čovjeku čiji je život bio bespravno oduzet. Zločin u Šahovićima je zločin nad ljudskošću a ćutanje o njemu samo produžava taj grijeh. Jer, kako ćutanjem nevine žrtve ubijamo po drugi put, nemilosrdno i bez izgovora.

U svim džamijama u Bosni i Hercegovini danas je nakon džuma-namaza obavljena dženaza u odsutnosti za sve šehide masovnog zločina počinjenog nad Bošnjacima Šahovića kod Bijelog Polja 9. i 10. novembra 1924. godine.
Povodom obilježavanja stotinu godina od ovog zločina hutbu je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu kazivao reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Uspjeli smo opstati. Opstali sa teškim teretom prošlosti koji od nas traži mudrost, hrabrost i znanje da prenosimo budućim generacija da znaju da uče, pamte i uvjek budu svjesni svoje prošlosti, jer narod bez prošlosti nema budućnosti.

Genocid nad Bošnjacima u Šahovićima (i Vraneškoj dolini) počinjen je 9. i 10. novembra 1924. godine, u mirnodopskom vremenu u Crnoj Gori ili u tadašnjoj državi Kraljevini SHS. Iako je puno stoljeće od ovog zločina, jeste na obrazu pravoslavaca, Crnogoraca - koji ne smiju više da šute, i naravno Srba-, jer je genocidna kampanja diktirana istovremeno iz Beograda i Podgorice, ka vlastima u Kolašina, Bijelog Polja, Berana, Andrijevice...

„Ako uzmemo nauk iz događaja kojih se danas ovdje prisjećamo, žrtve nisu pale uzalud. Samo ako se nikada i nigdje ne ponove Šahovići ili Srebrenica, naše žrtve neće biti uzaludne“, poručio je muftija Fazlović.