Sporazumom DPS-a i Bošnjaèke stranke dogovoreno je donošenje zakona o manjinama prije referenduma kojim se nacionalnim strankama Bošnjaka u parlamentu garantuju tri mandata. Garantovana je jedno odbornièko mjesto u lokalnim parlamentima gdje Bošnjaka ima izmeðu 1 i 5 odsto, a tamo gdje ih je više od 5 odsto onda æe broj odbornika biti utvrðen izbornim zakonom, izjavio je èlan Predsjedništva DPS Mevludin Nuhodžiæ koji je uèestvovao u kreiranju tog sporazuma prije nego je Bošnjaèka stranka pristupila suverenistièkom bloku.
Nuhodžiæ je “Vijestima” rekao da sporazum predviða i odgovarajuæu zastupljenost Bošnjaka u svim nivoima vlasti i afirmiše zaštitu i unapreðenje kulturnog identiteta Bošnjaka kroz školske programe i medije èiji je osnivaè Republika, što se sve nasla-nja na predlog novog zakona o manjinama.
“Meni je prije svega drago što je BS obogatila politièki milje Crne Gore i našla se u bloku za multietnièku, modernu i suverenu Crnu Goru. Nema sumnje da æe u partnerskom odnosu sa DPS-om doprinijeti da se zavidan položaj Bošnjaka u Crnoj Gori uèini još boljim”.
¹ Da li je taèno da je predviðeno da Bošnjaci u novom ustavu budu definisani kao konstitutivan narod u Crnoj Gori?
Prije svega, složili smo se da se u buduæem ustavu naglasi graðanski karakter nezavisne Crne Gore bez preferiranja bilo kojeg naroda. Ako bi, eventualno, Crna Gora bila konstituisana kao država naroda, onda je neophodno nabrajanje svih autohtonih naroda, pa prema tome i Bošnjaka.
¹ Jedna od stavki sporazuma je decentralizacija i stvaranje prekograniènog regiona Sandžak. Što to znaèi?
Decentralizaciju veæ sprovodimo na osnovu novih zakona i to nije ništa spektakularno. Èinjenica da je Sandžak pomenut kao multietnièka, multikonfesionalna i multikulturalna prekogranièna regija znaèi našu namjeru da imamo otvorenu granicu sa Srbijom, koja æe biti most spajanja, a ne zid razdvajanja. Naš cilj je slobodna cirkulacija ljudi, roba, usluga, kapitala...
Hoæe li, prema ovom sporazumu, Bošnjaci dobiti pravo upotrebe nacionalnih simbola i bosanskog jezika?
Veæ imamo zakone o nacionalnim simbolima i vjerskim praznicima, a sve što je njima ostalo nedefinisano na zadovoljavajuæi naèin biæe dovedeno do kraja novim zakonom o manjinama. Njime æe biti omoguæeno i pravo korišæenja jezika manjina.
Takoðe, programski savjeti medija, èiji je osnivaè Republika, treba da obezbijede odgovarajuæi broj èasova emitovanja informativnog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog programa na jezicima manjina i njihovih pripadnika, kao i programske sa-držaje koji se odnose na život, tradiciju i kulturu manjine. To je iskustvo koje postoji u evropskim državama i koje je zapisano u meðunarodnim dokumentima i koje je znaèajno da upoznamo razlike u Crnoj Gori kako bi nas one spajale. Tek kad upoznamo razlike one postaju bogatstvo življenja. U suprotnom, imamo predrasude jedni prema drugima koje èesto prerastaju u meðunacionalnu netoleranciju.
/ Vijesti - Nð.RUDOVIÆ/