Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
DOMOVINA TE ZOVE!
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Intervjui

Interview: Nedžad LATIÆ, pisac, politièar, derviš...
DERVIŠI I FRANJEVCI SU NAJODANIJI BOSANSKI PATRIOTI
Objavljeno: 05. February 2007. 00:02:00
Povodom osam stoljeæa od roðenja Mevlane Dželaludina Rumija, koja se obilježava pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Parizu i Konji, u Sarajevu je objavljena knjiga Zlatni bejt, èiji autor govori za Dane o velikanima sufizma i derviškim redovima u BiH.


Nedžad LATIÆ
U podnaslovu knjige Zlatni bejt piše da je rijeè o životopisu hadži hafiza Halida Hadžimuliæa.
N. LATIÆ:
U fokusu moje knjige je Hafiz kao predavaè Mesnevije, odnosno Mesnevi han. Prije njega dersove Mesnevije u Sarajevu držali su hadži Mustafa Merhemiæ i Fejzulah-efendija Hadžibajriæ. U Sarajevu je 17. decembra obilježena obljetnica pedeset godina Šebi arusa, smrti hazreti Mevlane. Na žalost, u Bosni niko ne spominje da je prošla godina bila obljetnica osam stoljeæa roðenja Dželaludina Rumija, koja se slavila u Parizu i Konji pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Knjigu sam i objavio povodom ovih jubileja, jer sadrži fragmente iz života tih duhovnih velikana i njihovih djela.

Ko su derviši u Bosni?
N. LATIÆ:
Sufizam u Bosni datira koliko i islam. Postoji teorija da su derviši, kao izvidnica, prvi došli u Bosnu da bi ostvarivali kontak sa lokalnim stanovništvom o èemu svjedoèe mnogobrojni toponimi poput Derviška peæina isl. Zatim imate Ajvaz-dedu u Pruscu, i Hajdar-dedea iz Kariæa. To su, uz Živèiæe, najpoznatije dvije tekije i derviška dovišta u Bosni. A njihovo prisustvo ovdje je još iz vremena Fatiha. Historièari smatraju da je upravo prvi kontakt bogumila sa sufijama omoguæio tako masovno prihvatanje islama. Sufije su u Bosni dale veliko kulturno blago. Bili su proganjani kako u vrijeme Turske, tako i u vrijeme komunizma. Èujem da postoje dosijei SDB-a o dervišima. Ubijani su, a tekije su im rušene. Prva i najpoznatija tekija u Sarajevu, o kojoj piše Meša Selimoviæ, mevlevijska tekija na Bembaši, je porušena.

Kakav je danas status derviških redova u BiH?
N. LATIÆ:
Nakon rata Islamska zajednica je rehabilitirala derviške redove i legalizirala rad tekija. Tako da su derviši danas punopravni èlanovi IZ-e. Postoji Takrikatski centar.

Da li postoji neka vrsta medrese koja se mora završiti da bi se vodila tekija, odnosno vodio zikr?
N. LATIÆ:
Ne. Veæina šejhova nije završila medresu, kao što veæina imama ne zalazi u tekije. Ne postoje specijalne derviške medrese. Postoji Hnaikah u sklopu Kuršumlije medrese gdje su obitavali sufije.

Kako je hafiz Hadžimuliæ kao nekadašnji imam i hatib Careve džamije, kako ti pišeš, postao i Mesnevi han, ili šejh?
N. LATIÆ:
Rekao sam da je Hafiz netipièan. On se, jednostavno, uvažava jednakao i u derviškim i imamskim krugovima. Poznaje nekoliko stranih jezika, arapski, turski, persijski, francuski, engleski ... Uèi Mesneviju sa persijskog jezika, a èita komentare na drugim. Proveo je radni vijek radeæi u biblioteci. Izvaredno je obrazovan i veliki je èitaè knjiga. Proèitao je Rat i mir tri puta. Veoma poznaje historiju i svjetsku kulturnu. Ipak, njegov uèitelj Hadži Mujaga, nije završavao medrese i fakultete. Kao bogati veleposjednik u svoj kuæi je otvorio katedru Mesnevije gdje su predavali najpoznatiji alimi poput Džemaludina Èauševiæa i Ahmeda Bureka.

Islamska zajednica danas ima problem sa Vehabijama, postoje konflikti u džematima. Kakav je odnos Islamske zajednice prema njima i kakvi su odnosi derviša i vehabija?
N. LATIÆ:
Odnos derviša i IZ je kao odnos Franjevaca i Katolièke crkve. Èak su Franjevci i po vjerskom iskustvu, ili filozofiji, po svom pristupu i odnosu spram samog života slièni dervišima. Mogu se naæi sliène ideje u djelima franjevaèkih i islamskih mistika. «Ptice» Franje Asiškog, osnivaèa Franjevaèog reda, kao ideje, tako da kažem, lepršaju i u djelima Atara. Razlika je u tome što Franjevci imaju svoja
Sufizam u Bosni datira koliko i islam. Postoji teorija da su derviši, kao izvidnica, prvi došli u Bosnu da bi ostvarivali kontak sa lokalnim stanovništvom o èemu svjedoèe mnogobrojni toponimi poput Derviška peæina isl. Zatim imate Ajvaz-dedu u Pruscu, i Hajdar-dedea iz Kariæa. To su, uz Živèiæe, najpoznatije dvije tekije i derviška dovišta u Bosni. A njihovo prisustvo ovdje je još iz vremena Fatiha. Historièari smatraju da je upravo prvi kontakt bogumila sa sufijama omoguæio tako masovno prihavtanje islama. Sufije su u Bosni dale veliko kulturno blago. Bili su proganjani kako u vrijeme Turske, tako i u vrijeme komunizma. Èujem da postoje dosijei SDB-a o dervišima. Ubijani su, a tekije su im rušene. Prva i najpoznatija tekija u Sarajevu, o kojoj piše Meša Selimoviæ, mevlevijska tekija na Bembaši, je porušena.




Odnos derviša i IZ je kao odnos Franjevaca i Katolièke crkve. Èak su Franjevci i po vjerskom iskustvu, ili filozofiji, po svom pristupu i odnosu spram samog života slièni dervišima. Mogu se naæi sliène ideje u djelima franjevaèkih i islamskih mistika. «Ptice» Franje Asiškog, osnivaèa Franjevaèog reda, kao ideje, tako da kažem, lepršaju i u djelima Atara. Razlika je u tome što Franjevci imaju svoja sjemeništa i crkve. Postoje antagonizmi izmeðu katolièke crkve i Franjevaca. Možda se u toj mjeri mogu naæi i antagonizmi izmeðu uleme i derviša. Ja osobno mislim da su naši derviši i Franjevci najveæe patriote, da srcem vole Bosnu.
Vehabijski pokret je izrazito nesklon dervišima i sufijama. Postoje žestoki sukobi u Pakistanu, na primjer, izmeðu derviških i vehabijskih skupina. Ovdje kod nas, više zahvaljujuæi mudrosti derviša, takvi sukobi se eskiviraju. Derviši nisu više u politièkom fokusu, veæ su to vehabije, i stoga se drže one narodne izreke – kraju laðu.
sjemeništa i crkve. Postoje antagonizmi izmeðu katolièke crkve i Franjevaca. Možda se u toj mjeri mogu naæi i antagonizmi izmeðu uleme i derviša. Ja osobno mislim da su naši derviši i Franjevci najveæe patriote, da srcem vole Bosnu.
Vehabijski pokret je izrazito nesklon dervišima i sufijama. Postoje žestoki sukobi u Pakistanu, na primjer, izmeðu derviških i vehabijskih skupina. Ovdje kod nas, više zahvaljujuæi mudrosti derviša, takvi sukobi se eskiviraju. Derviši nisu više u politièkom fokusu, veæ su to vehabije, i stoga se drže one narodne izreke – kraju laðu.

Zar su i derviši bili u politièkom fokusu?
N. LATIÆ:
Pojavom Iranske revolucije na udaru su bile tekije. Tad je u politièkom trendu bio obraèun sa fundamentalizmom iranskog tipa. Tad su se progonili sarajevski šejhovi koji su imali sijedu bradu i turban poput Homeinija, a mlaði derviši koji su imali uredne male brade tretiranu su kao pasdarani.
Kakave veze ima Homeini sa dervišima? Da li se ti antagonizmi izmeðu derviša i vehabija mogu iznijeti na ravan sukoba šiita i sunita?
N. LATIÆ:
Ne znam. Ne vjerujem u neki ozbiljniji konflikt meðu vjernicima ovdje. Pošto je Dželaludin Rumi Iranac i Mesnevija je napisana na persijskom jeziku, kao što je pisana i veæina klasiènih sufijskih djela, a i zbog historijskih (ne)prilika, sufije su imale simpatije prema Homeiniju. Oni koji su se bojali izvoza iranske revolucije znali su to i držali su sufije na oku. Imate na zapadu knjige veoma ozbiljnih analitièara koji tvrde da je pojava Homeinija, kojem je uzor Muhamed, alejhisselam, i pojava Margaret Taèer, koja je citirala Franju Asiškog, u govoru prilikom njene inauguracije za premijerku, povratak u srednji vijek.

Oko Careve džamije gdje je Hafiz bio glavni imam zbilo se nekoliko incidenata koji su prerasli u afere. Sluèaj Buzara rješavan je kamenicama ispred Hafizove kuæe, na primjer.
N. LATIÆ:
Imam svoje mišljenje o napadima na Hafiza koje proizilazi iz intimne spozanje da se radi o dušmanluku, smutnjama, zavisti, pa èak i mržnji. Svi moji prijatelji, a to su Hafizovi uèenici, koji su manje-više i moji vršnjaci, kroz život su na vlastitoj sudbini osjetili, doživjeli i preživjeli ovaj bihuzurluk. Iskreno su me savjetovali da odustanem od objavaljivanja knjige zbog toga, ili da se spremim na takve udarce. Èitalac knjige æe shvatiti o èemu govorim kad proèita i bar malo shvati o kakvoj se osobi radi.
Što se tièe konkretnog sluèaja, o kojem i ja znam samo iz medija, mislim da se radilo o èovjeku kojeg je Hafiz poduèio hifzu, i on se u svojoj èetrdesetoj godini, opredijelio za svoj naèin života. Sve osobe koje su napadnute bile su na nedavno na ikrar dovi (povodom odlaska na hadž) sadašnjem imamu Careve džamije. Dovu je uèio Hafiz. Svi su se sa uvažavanjem obraæali Hafizu. Nije bilo hafiza Buzara jer on više i ne živi u Bosni, koliko ja znam. Prema tome stvar je hajirli riješena.

Koliko znam u kuæi Merhemiæa su se pred sami rat desila dva ubistva. Štampa je pisala o tome, a ubica nije pronaðen. Radi se o familiji Mujage Merhemiæa, kojeg spominješ kao Hafiozovog uèitelja.
N. LATIÆ:
Da, ubijena je hafiza Mula-hanuma i hafiz Osman, djeca rahmetli Mujage. Nisu ubijeni iz koristoljublja, jer se u kuæi nalazilo dosta novca i nakita. Ne znam, ima to nekoliko išareta i pouka. Mogu samo reæi: gdje su heroji tu su i drame!!! I to se desilo u blizini Careve džamije.

U trendu su tzv. alternativni religijski pokreti sa istoka, od joge do kabale. A u Bosni smo nakon rata imali nekih indijsko- fakirskih trendova. Koliko je važno, a koliko rizik potencirati sad misticizam?
N. LATIÆ:
Prvo, o duhovnim velikanima je pisao Borhes, kao tajnim nosaèima svemira. Dakle, to je za pisce uvijek izazovna tema. Za mene je bio još veæi izazov stoga što sam morao svoju maštu držati na «dizginima» i pisati istinito, bez izmišljanja situacija, kao što je to i èinio Borhes. Uzgred, volio bih da o mojoj knjizi više pišu pisci i da se o njoj govori s toga aspekta.
Drugo, ovdje se ne radi ni o kakvom alternativnom vjerskom iskustvu i tradiciji, jer je sufizam sam islam sa naglašenim pristupom spoznaje Boga kroz ljubav. Današnje lice islama je maska koju su mu neki drugi navukli da bi njime strašili druge od islama. Meðutim, lice islama je lice ljubavi. Samo islam ima dva velika spomenika ljubavi, Mesneviju i Tadž mahal. Hazreti Mevlana je najveæi pjesnik ljubavi prema Bogu, ispjevao je 26 hiljada stihova. A Tadž mahal je spomenik ljubavi prema ženi. To su dva obraza lica islama. Ovi novi islamski pokreti, koji imaju navuèenu strašnu masku islama, prijetili su da æe srušiti Tadžmahal, i spaljuju Mesneviju.
Hladni vjetrovi Zapada, koji su hladniji od vijavice sa snježnih nanosa, tjeraju ljude, posebno mlade, da traže toplinu u duhovnim iskustvima Istoka. Tako je u trendu joga, Budizam, Zen-budizam, kabala itd.
Sufizam je u ekspanziji na Zapadu i mislim da je sufijska metoda duhovnosti u ovom vremenu najprijemèivija za prihvatanje islama. Èujem da je Mevlana najèitaniji pjesnik u Americi.
U svim krizama dolazi do masovnih pojava raznih spasitelja i iscjeljitelja. U Bosni imamo taj trend poslije rata. Ali, to je najniži oblik religijske svijesti koji se ne uzdiže više od nivoa crne magije. To je, naprosto, primitvizam i neprosvjeæenost.

Kakvu kritiku oèekuješ i šta preferiraraš kao knjišku vrijednost knjige?
N. LATIÆ:
Moj stil, moj jezik, sama tematika, ambijent i vremena o kojima pišem su u duhu starobsanskog literanog izraza kakav su gajili Kreševljakoviæ, Nametak, Zuko Džumhur itd.
Ovom knjigom sam «zatvorio» ciklus triling biografija. Do sada sam objavio Boju povijesti, neku vrstu biografije Alije Izetbegoviæa i roman Krv bijelog horza kao romansiranu biografiju Saliha Behmena. Alija, Salih i Hafiz su osobe s kojima sam se družio i koje sam volio. Sva trojica su utjecala na mene. (BH. Dani: Vildana Selimbegoviæ, Broj 502)



Ostali prilozi:
» POLITIČKI ANGAŽMAN NIJE U KOLIZIJI SA VJEROM
Mersada Nuruddina Agović | 26. August 2014 14:15
» VIŠEGRAD JE GRAD ŽIVIH LOMAČA
Esad Krcić | 21. August 2014 04:10
» UNAPRIJEDIMO EKONOMSKI RAZVOJ BI H
Mersada Nuruddina Agović | 18. August 2014 03:07
» IMAM JE U NAŠEM NARODU INSTITUCIJA PO SEBI
Ekrem Tucaković | 25. July 2014 13:25
» POLITIČARI 11.JULA TREBAJU UŠUTJETI!
TV1.ba | 12. July 2014 16:45
» ZA RAMAZAN NIJE BILO ŠIPKE U KUĆI
Fena | 30. June 2014 15:44
» POLITIKA BOŠNJAČKIH LIDERA JE JALOVA I PORAZNA
Faruk Vele | 05. June 2014 21:24