Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Dossier: 90 GODINA OD GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA ŠAHOVIĆA (1924 - 2014)
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Historija BiH

Mi i Dijaspora
HRVATSKA DŽAMIJA I HADŽI KERIM REIZ R.A.
ILI
NAJSTARIJA BOŠNJAÈKA DŽAMIJA KANADE I NJEN NAJVJERNIJI DŽEMATLIJA
Objavljeno: 27. December 2004. 00:12:00
Piše: Fikret ARTUKOVIÆ
Ovo je zapis o najstarijoj bošnjaèkoj džamiji Kanade, zvanoj doskora Hrvatska džamija osnovanoj 1973.god., jedinoj kanadskoj džamiji s minaretom u osmanlijskom stilu i zapis o njenom najvjrernijem džematliji i osnivaèu, rahmetli hadži Kerim Reisu, koji 24.maja 2004 god. umro u Sarajevu. Usput donosimo kratak pregled stanja islama u Kanadi i nekoliko rijeèi o kanadskim Bošnjacima hrvatske nacionalnosti i još nešto ponešto.

\'\'Sedam mjeseci je otkako je u Sarajevu na Ahiret preselio hadži Kerim Reiz iz Glamoèa. Prije dvije godine ostavivši svoju prvu suprugu Mariju u Torontu, otišao u Sarajevo, kupio kuæu na Ilidži, oženio se Džemilom Buæo, pa umro samo jedan dan prije navršenih 80 godina života\'\', prièa nam Ejub Reis, amidžiæ rahmetli hadži Kemim Reisa i Bošnjak s najdužim stažom u Kanadi u kojoj živi od 1947.god. \'\'Izgleda da je svo nasljedstvo, a i pare kojih nije bilo malo, da je sve ostalo toj ženi u Sarajevu. Kerim je bio jedinac, bez djece\'\'.

Ukratko o muslimanima Kanade


Kliknite na sliku za punu veličinu


Nekad: Najstarija dzamija SA, Edmonton 1938.


Danas dzamija u Edmontonu

Broj kanadskih muslimana sa cifrom od 650 hiljada je premašio broj Jevreja a ozbiljno ugrožava da prestigne Prezbiterijance i Luterance. Broj muslimana Kanade se rapidno poveæava zadnjih 30 godina. Evo pokazatelja. Godine 1921. u Kanadi je bilo samo 478 muslimana, godine 1931. je bilo 645 muslimana da bi onda naglo poèeo rasti kako slijedi: godine 1981. bilo je 98.165 muslimana, godine 1991. bilo je 253.260 muslimana. Islam u Kanadi je najveæa nekršæanska vjera koja je i dalje u stalnom porastu. Samo u Torontu trenutno živi oko 150 hiljada muslimana.

Mesdžidi i džamije Kanade


Prva džamija Kanade a ujedno i Sjeverne Amerike je Al Rashid Moscque u Edmontonu, Alberta, koja uvakufljena 1930. a proklanjala 1938.god. U Kanadi ukupno ima 411 islamskih objekata od kojih 121 džamija, 37 islamskih škola i 253 islamska centra. Najviše džamija, škola i centara ima Ontario što je i razumljivo jer je ova provincija najnaseljenija.

Džamije Južnog Ontarija


Provincija Ontario ukupno ima 265 islamskim objekata, veæinom u Južnom Ontariju koji najnaseljeniji dio Ontarija i Kanade. Samo u Zlatnoj potkovici gdje živi najviše Bošnjaka, tj.od Kingstona do Niagara Falls, egzistiraju 64 džamije i mesdžida.

Bošnjaèke džamije Južnog Ontarija


Kliknite na sliku za punu veličinu


Najstarija bošnjačka džamija Kanade, Bosnian Islamic Centre Toronto, bivša Hrvatska džamija

Meðu ove 64 džamije Južnog Ontarija su 4 bošnjaèke: najstarija bošnjaèka džamija Kanade Bosnian Islamic Centre u Etobicoke kod Toronta (bivša Hrvatska džamija) gdje imami Nedžad ef Hafizoviæ, Bosnian Islamic Centre Gazi Husref-beg u Etobicoke gdje imame glavni imam za Kanadu Tajib ef Pašanbegoviæ i Emir ef. Kapo, Bošnjaèki islamski center Hamilton gdje imami Ismail ef. Fetiæ i Kanadsko-bosanski islamski center London u kojem privremeno imami imam iz Libanona. U zadnih 10 godina u Kanadu uselilo 26 210 Bosanaca i Hercegovaca od kojih je jedan veliki broj Bošnjaka. Taèan broj Bošnjaka se još ne zna. (Ako Bošnjaci èine 75% ukupnog broja doseljenika iz BiH onda ih ima 19 657 ali taène evidencije nema). Muslimani Kanade jaèaju svakim danom u svakom pogledu što pokazuje i odnos kanadskih politièara koji raèunaju na muslimanske glasove. (Ove godine premijer Kanade, Paul Martin je javno èestitao muslimanima Ramazan i Bajram). Osim pomenutih veæe grupacije Bošnjaka su u Vancouveru, Calgariju, Edmontonu, Saskatunu, Regini, Winipegu, Ottawi, Montrealu, Quebeku, Kitcheneru, Guelphu, Vindsoru, St. Catharinesu i Niagari Falls, pa se je nadati osnivanju novih džemata i uvakufljenju novih džamija i bošnjaèkih centara. Treba napomenuti da su Bošnjaci najveæim dijelom uèestvovali u osnivanju džamije u Niagara Falls, najviše zahvaljujuæi rahmetli Hasanu Karaèiju, gdje je uz džamiju uvakufljeno bošnjaèko mezarje. Za bošnjaèku džamiju u Londonu najviše se veže ime rahmetili hadži Hasana Kajana.

NAJSTARIJA BOŠNJAÈKA DŽAMIJA KANADE I JEDINA S MINARETOM U BOSANSKOM STILU


A za najstariju bošnjaèku džamiju Kanade, zbog koje ide ova prièa, veže se ime hadži Kerim Reisa. Najstarija bošnjaèka džamije Kanade, poznatija kao Hrvatska džamija, nalazi se na adresi 75 Birmingham Steet u Etobicoku, nadomak Toronta Downtown. Sadašnji natpis na džamiji Bosnian Islamic Centre je postavljen 1995.god. U njoj imami Nedžad ef Hafizoviæ a džamijom upravljaju Bošnjaci još od njenog uvakufljenja. Akter svih dogaðanja i najvjerniji džematlija je od osnutka do preseljenja na Ahiret bio rahmetli hadži Kerim Reis. Ova džamija jedina u Kanadi ima minaret u osmanlijskom stilu.

Historijat osnivanja džamije


Ejub Reis


Nedžad ef. Hafizović


Dr Asaf Duraković
Najstarija bošnjaèka džamija u Kanadi je jedna od najstarijih džamija Toronta s najstarijim minaretom Ontarija i ujedno jedinim minaretom Kanade osmanlijskog stila. A Bošnjaci ili bosanski muslimani hrvatske nacionalnosti, kako su se oni osjeæali, su inicijatori i jedni od glavnih aktera osnivanja svih prvih džamija Toronta. Prve mesdžide, od kojih nastale prve tri najstarije džamije Toronta, su osnovali Bošnjaci i Albanci 1968.god. Taj prvi mesdžid Toronta, nazvan Jami Mosque (adresa 56 Boustead Ave. Toronto) je kasnije zaslugom Dr. Qadeer Baig r.a., profesora University of Toronto, otukpljen od azijskih muslimana da bi nakon toga Albanici i Bošnjaci osnovali svaki svoje džamije: Albanian Muslim Society of Toronto na 564 Annette St. i Hrvatska džamija o kojoj ovdje govorimo. U svim aktivnostima, kod osnivanja svih mesdžida i džamija uèestvovao derviš halvetijevskog reda, šeih sufia dr. Asaf Durakoviæ koji u Kanadu došao 1968.god. Dakle Bosanski muslimani hrvatske nacionalnosti su osnovali 1973. god. džamiju izgradivši godine 1985. prvi minaret Ontarija. Osim doktora nuklearne medicine, dr. Asafa Durakoviæa (roðen 1940. u Stocu), koji je danas u svijetu jedan od najpoznatijih svjetskih stuènjaka iz oblasti atomske medicine i istaživanja štetnosti korištenja osiromašenog uranija, u osnivanju, izgradnji i održavanju ove džamije se vežu slijedeæa imena: Kerim hadži Reis r.a. (Glamoè), Irfan Medanhodžiæ (Bos.Gradiška), Alija Solak (Sarajevo), Suljo Zeljkoviæ r.a. (Glamoè), Ejub Reis (Glamoè), Alija Musiæ (Konjic), Mehmed Misaljeviæ (Cazin), Idriz Misaljeviæ (Cazin), Fehim Midžan (Sanski Most), Omer Beæiroviæ (Hrasnica) a nešto kasnije i Taib Èordiæ. Svi nabrojani se izjašnjavali kao muslimani hrvatske nacionalnosti. Dr. Asaf Durakoviæ je predlagao da ova džamija ponese ime \'\'Sufi Mosque\'\' ali usaglašavanjem prevagnulo ime \'\'Hrvatski islamski centar\'\'. Dakle godine 1973., na današnjoj adresi, za 75 000 kanadskih dolara, kupljena je manja katolièka škola i iste godine pretvorena u mesdžid. Objekat je otplaæen za godinu dana a veæa sredstva su obezbijedili gosp. El Harakan ispred Svjetske islamske lige pri UN-u (20.000 CAD), dr.Asaf Durakoviæ od ambasade Saudijske Arabije u Ottawi (25.000 CAD), gosp. Mukhtar iz Rijada (25.000 CAD). Ostatak duga i svi tekuæi troškovi su obezbijeðeni donacijama balkanskih muslimana i donacijama hrvatskih udruženja i crkava. Prve 3 godine, do 1977. imam mesdžida je bio Hišam ef. Badran iz Jordana a kasnije, sve do dolaska Nedžad ef Hafizovaæa (došao 01.02.1989.) imamio je džematlija volonter. Ta školica pretvorena u mesdžid bila u vrlo trošnom stanju, katastrofalnom, pa se godine 1983. pokrenula akcija izgradnje potpuno novog objekta. Organizovana su 2 odbora: Upravni odbor kog èinili pomenuti Bošnjaci i Graðevinski odbor kog èinili Pakistanci i ostali muslimani. U to doba došlo do zategnute situacije izmeðu Bošnjaka i Pakistanaca jer su Pakistanci angažovali svog arhitektu s namjerom da izgrade džamiju u njihovom stilu. Prkosni Bošnjaci to nikako nisu mogli dozvoliti pa je hadži Kerim Reis uèinio napor više dobivši od lokalne katastarske uprave dozvolu da gradi minaret bilo koje visine i stila. Džamija se izgradila za samo godinu dana i to s minaretom u bosanskom stilu, a gradnja nije zapoèeta dok se nije skupilo 100 hiljada CAD. Novac za izgradnju su obezbijedili ambasador Saudijske Arabije u Kanadi gosp. Shavaf (60.000 CAD), balkanski muslimani ove regije, Hrvati po crkvama, te ostali muslimani Toronta. Džamija proklanjala aprila 1985.god., džamiju otvorio pakistanksi konzul u Kanadi a to je inaèe trebao uraditi godp ambasador Shavaf koji tada bio sprijeèen. Nakon dolaska bošnjaèkog imama Nedžad ef Hafizoviæa (1989 god.), ova džamija, osim svog izgleda, dobija bosansko ime i bošnjaèku dušu. Jedan od najzaslužnijih i svakako najvjernijih džematlija ove džamije, dugogodišnji strateg i voða mudrog rukovodstva, je svakako rahmetli hadži Kerim Reiz. Bošnjaèki duh ove džamije, nije ometao niti ometa, svjetske muslimane svih podneblja i meseba, da i danas posjeæuju i održavaju ovu džamiju èiji su mjeseèni troškovi oko 5.000 CAD. U ovoj džamiji vlada mir i sklad.

Bosanski muslimani hrvatske nacionalnosti


Bosanski muslimani su jedni od prvih muslimanskih doseljenika koji emigrirali u Kanadu nakon 2.svjetskog rata. Veæina njih su bili pripadnici poznate Handžar divizije koja bila pod ustaškom komandom. Svi gore pomenuti su se izjašnjavali kao Hrvati muslimani. Najstariji bosanski musliman, emigrant u Kanadi je najvjrerojatnije rahmetli Meho Hebib, koji emigrirao nakon Prvog svjetskog rata, drugi bi mogao biti naš sagovornik Ejub Reis koji emigrirao nakon Drugog svjetskog rata, taènije 1947.god. Ejub Reis je iz Austrije, u kojoj kao engleski zarobljenik proveo 2,5 godine, bio jedini musliman u grupi od 24 Hrvata emigrirao u Halifax na sjeèu šume i kaže da godinama kasnije nije sreo ni jednog muslimana. On je amidžiæ hadži Kerim Reisa koji u Kanadu prebjegao nakon odležanih preko 10 godina u komunistièkom zatvoru. Dolaskom iz Zagreba, doktora Asafa Durakoviæa 1968. u Kanadu, pokrenula su se prva udruživanja ovih muslimana, uz vrlo prisnu vezu sa Hrvatima. Osim ove grupe bosanskih muslimana hrvatske nacionalnosti bila grupa bosanskih muslimana Jugoslavena. Oni meðusobno nisu suraðivali jer muslimani Hrvati su sve Jugoslavene i komuniste poistovjeæivali sa èetnicima i svojim najljuæim dušmanima. Bošnjaci hrvatske nacionalnosti su svi ostali dobri vjernici lojalni svojoj domovini Bosni. Dokaz tome je ova džamija i njihov životni put. Životni put rahmetli hadži Kerim Reisa pokazuje kakve sudbine zadesile bosanske muslimane protjerane od strane èetnika i komunista, jedne velike borbe za oèuvanje svoje vjere i svoje domovine. Ovo bi bilo jasnije ako se kaže da je krajnji cilj ukljuèivanja bosanskih muslimana u hrvatske ustaške jedinice, osim borbe protiv èetnika, potajno bio i osamostaljivanje BiH u odnosu na NDH u ono vrijeme. Bilo kako bilo, naši Bošnjaci hrvatske nacije, su do kraja ostali dosljedni sebi i svom ubjeðenju. Njihov najvažniji cilj je bio borba protiv èetnika i komunista, te oèuvanje svoje vjere islama. Veæinu njih ne smeta kad ih oslovljavamo Bošnjacima kojih u ono doba nije bilo. Ova materija je mnogo interesantna, vjerojatno æe bošnjaèki historièari obraditi ovu materiju i postaviti u historijski okvir. A mi krenimo da vidimo sudbinu junaka ove prièe hadži Kerim Reisa.



Životni put hadži Kerim Reisa, r.a.


Hadži Kerim Reis
U selu Kovaèevci kod Glamoèa, od oca Rame Reisa i majke Hajre Kahriman roðen je 25.maja 1924. (Titin roðendan) sin Kerim. Kao trogodišnji djeèak ostao bez majke, možda zato ostao jedinac bez brata i sestre. Ispred èetnièkih divljanja na Glamoèkom polju, zajedno sa ocem i amidžama Ahmetom i Hašimom (kasnije ubijen) pobjegli u Banja Luku godine 1941. Sa 17 godina starosti postao pripadnik domobranske jedinice 8. ustaške bojne. Nakon dvije godine, 1943.god., u Kljuèu je postao pripadnik 10. domobranske pukovnije. Iste godine, juna mjeseca, mobilisan je u poznatu Handžar diviziju te upuæen Francusku i Istoènu Njemaèku na obuku. Do kraja rata ostao pripadnik ove jedinice ratujuæi protiv èetnika na podruèju Posavine i Hrvatske. Godine 1945. zarobljen u Dravogradu, odakle je u \'\'koloni smrti\'\' (od 6000 hiljada zarobljenih preživjelo ih oko 200) prebaèen u Panèevo. Odatle pobjegao i krio se kod roðaka u Bosanskoj Gradišci sve do 1948.godine. U tom gradu je dana 16. 08. 1948.god. uhapšen od strane OZNE te optužbom \'\'borba protiv naroda Jugoslavije\'\' osuðen na 15 godina zatvora (tkz.verbalni delikt). U zatvorima Zenica i Foèa izdržao 10 godina i 4 mjeseca i tom prilikom do perfekcije izuèio obuæarski zanat. Godine 1959., odmah nakon puštanja iz zatvora, pripremalo mu se ponovno hapšenje ali on preko Glamoèa, Banja Luke i Tržièa bježi u Austriju. Nakon pola godine dobio politièki azil u Beèu i 1960. god. uselio u Kanadu. Zaposlivši se u tvornici sportske obuæe Ponny u gradu Oakville blizu Toronta, brzo napredovao postavši plant menadžer oborivši tako rekord u proizvodnji obuæe kad je 300 ljudi dnevno izbacivalo 3000 pari obuæe. Lièno je dizajnirao i napravio kopaèke najboljem fudbaleru svijeta Peleu. Nagradno putovanje ga odvelo u Japan. U svojoj 40-toj godini života, taènije 1964.god. oženio se Marijom, hrvatskom iseljenicom iz Zagreba, s kojom nije imao djece. Godine 1973., kako je veæ napomenuto, postaje jedan od najaktivnijih muslimana prilikom osnivanja prve džamije. Nikad se nije odvajao od svoje džamije, èak je ranije u penziju otišao da se posveti svojoj džamiji. Bio na èelu mudrog rukovodstva cijelo vrijeme i uèestvovao u svakoj akciji: prilikom kupovine mesdžida, izgradnje džamije, odobrenja i izgradnje prvog minareta Toronta a možda i Ontarija, angažovanjem bošnjaèkog imama Nedžad ef Hafizoviæa 01.februara 1989.god. Za te 42 godine provedene u Kanadi, zbog hapšenja koje bi uslijedilo, nikada nije posjetito svoju domovinu. Bio je pod prismotrom komunista. Tek nakon sloma Jugoslavije i rata u kom se sa lokalnim Hrvatima angažovao oko skupljanja pomoæi borbi protiv èetnika, pojavila se prilika da najzad ode u domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ostavivši ženu Mariju u Kanadi, odlazi godine 2002. u Sarajevo kod prijatelja iz djetinjstva, kod familije Rahmije Hodžiæa, rodom iz istog mjesta. Kupivši kuæu na Ilidži, ženi se Džemilom Buæo s kojom, nakon kratkog boravka u Kanadi, živi na Ilidži sve do svoje smrti. A na Ahiret preselio samo jedan dan prije 80-tog roðendana, tj. dana 24.05. 2004. Tehvid rahmetliji je prouèen u njegovoj džamiji, tj. èim se imam Nedžad ef Hafizoviæ oporavio poslije ozbiljne operacije srca. Nadamo se da je ime hadži Kerim Reisa vjeèno ugravirano u zidove ove džamije i da æe mu se dove redovno upuæivati. On nema svog potomstva, ali mu ima ko fatihu prouèiti. Iza njega ostaje džamija, ostaje munara, jedina takva u Kanadi. Simbol bošnjaèke uspravnosti, simbol bošnjaèkog prkosa. Baš kao što je otac hrvatstva, dr.Ante Starèeviæ, jednom rekao da \'\'i najsiromašniji balija Bosne drži do sebe barem koliko i najprvi lord englezski\'\'. Tako i ova munara, skromna izgledom ali ljepotica vascijelog Toronta. Našem hadžiji, našem Bošnjaku hrvatske nacionalnosti, našem Kerim Reisu, nek je vjeèni rahmet i lahka bosanska zemlja. Al fatiha.



Ostali prilozi:
» VJERSKA PROCESIJA NA KRIVOTVORENOJ POVIJESTI
Fikret Hafizović | 01. November 2014 09:07
» ISLAM U BOSNI I EVROPI
Fikret Hafizović | 28. August 2013 14:19
» KOSOVSKI BOJ - MIT A NE STVARNOST
Fikret Hafizović | 11. June 2013 01:48
» KAKO ISELITI MUSLIMANE?
| 09. May 2013 16:20
» RAZDOBLJA U STVARANJU EVROPSKIH TEOKRATSKIH DRŽAVA
Fikret Hafizović | 29. April 2013 19:53
» RADOVAN KARADŽIĆ – SLOBODAN MILOŠEVIĆ
e-novine.com | 01. April 2012 01:42
» SPAŠAVANJE MUVEKKITOVE "HISTORIJE BOSNE"
Avaz | 09. August 2011 08:49
» DEFINICIJA GENOCIDA I ETNIČKOG ČIŠĆENJA
Bošnjaci.Net | 18. March 2011 09:26
» TRIJEBLJENJE BOŠNJAKA: SRPSKA AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJA 1918.
Prof. dr. Dženana Efendić Semiz | 08. December 2010 20:54
» BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU NIJE ZAVRŠENA
Dr. Haris Silajdžić | 21. November 2010 14:13
» SAFIKADIN MEZAR
Mehmed Meša Delić | 19. August 2010 16:14
» SREBRENICA – TRAJNA OPOMENA
| 26. July 2009 20:28
» AGRESIJA NA BOSNU I HERCEGOVINU (1992-1995)
Mr. Smajo Halilović | 06. April 2009 13:25