Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Historija Sandzak
Hronièar zavièaja: Umjetnik Ibrahim Rekoviæ pokušava spasiti ono što je ostalo od nekadašnjeg Plava
DUG PREMA STAROJ ÈARŠIJI
Procitaj komentar
Objavljeno: 22. April 2007. 00:04:00
Piše: Edin JADADIÆ

Galerija radova: Plav u prošlosti

Umjetnik Ibrahim Rekoviæ








Evocirajuæi uspomene i sjeæanja iz najranije mladosti, na osnovu svojih crteža koji datiraju još iz petog razreda osnovne škole i starih požutjelih fotografija, umjetnik Ibrahim Rekoviæ, kojeg s pravom nazivaju ljetopiscem i likovnim hronièarem svog zavièaja, priprema monografiju Plava u crtežu. U monografiji æe se naæi grafike koje umjetnik, u svom domu, namjenski radi u posljednje dvije godine.
Osim 50 crteža starih kuæa, mahala, avlija, sokaka i èaršija, monografija æe sadržati i 10 motiva prirodnih ljepota raðenih u akvarelu i 20 porodiènih fotografija plavsko-gusinjskog kraja starijih od 40 godina. U realizaciji ovog poduhvata ukljuèeni su i graðani tako što umjetniku privremeno ustupaju svoje stare fotogafije, na osnovu kojih on i stvara svoja djela, èime pomažu da se u monografiji, kvalitetnije i sveobuhvatnije, ukljuèi sve ono što je interesantno i karakteristièno za to podneblje. Cilj monografije je, kako kaže Rekoviæ, da se od zaborava saèuva ambijent koji je uništen i nestao pod zubom vremena ili ljudskim nehatom, i da se mlade generacije, barem na osnovu crteža, upoznaju sa životom kojim se nakada živjelo.
- Da smo slušali dobronamjerne apele i sugestije o zaštiti i oèuvanju starog arhitektonskog autentiènog ambijenta, karakteristiènog za ovo podneblje i narod, sada bismo imali izuzetno bogatiju i kulturnu i turistièku ponudu. Ti apeli su dolazili od vrsnih struènjaka i na vrijeme, ali su, nažalost, tada naišli na \"gluve uši\", i to ne samo u opštini nego i u saveznim državnim organima nadležnim za zaštitu kulturno-istorijske baštine. Poznati arhitekta Jovan Kruniæ je još 1951. godine u Saveznom zborniku za zaštitu spomenika kulture, izmeðu ostalog, pisao da je Plav grad muzej koji bi trebalo staviti pod zaštitu, a svaku graðevinsku intervenciju podvrgnuti specijalnoj komisiji - kaže Rekoviæ.
PLAVSKO-GUSINJSKI RJEÈNIK


Ibrahim Rekoviæ istovremeno radi i na nekoliko projekata vezanih za oèuvanje istorijske i kulturne baštine sa podneblja plavske opštine. Priprema monografiju likovnih umjetnika i radi na svojim sjeæanjima vezanim za važnije dogaðaje i liènosti u Plavu od 1965. godine do sada.
- Sakupljam i bilježim stare, skoro zaboravljene plavsko-gu-sinjske rijeèi i izraze, i do sada sam uspio da prikupim oko 5.500 tih rijeèi, koje planiram i pripremam za štampanje plavsko-gusinjskog rjeènika. Istovremeno završavam rad na izdavanju dopunjenog izdanja knjige \"Plavsko-gusinjski biseri\", koje æe biti dopunjeno sa još 100 zabilježenih dogodovština, prièa, anegdota iz plavsko-gusinjskog kraja - kaže Rekoviæ.

Netaknut grubim graðevinskim intervencijama Plav je tada, kako se navodi u pomenutom Zborniku, predstavljao jednu kompleksnu cjelinu u kojoj su se sreæno susretali ljepota prirode voda, planina, šuma i arhitektura brvnara u kojima dominiraju drvene izrezbarene džamije sa drvenim minaretima. U njemu se javlja i jedna nova posebnost, pojava tipa kuæe - kamene kule pokrivene šindrom kojima je ovaj harmonièan ansambl brvnara bio prošaran.
Meðutim, rušenje starih zgrada nije sprijeèeno. Kuæe se nijesu rušile zbog dotrajalosti, niti zbog nedostatka mjesta za nove objekte, dakle ne iz potrebe, nego iz nehata i nepoštovanja starih vrijednosti. Da ironija bude veæa, rušenje starih kuæa nije incirala opština nego vlasnici. Imajuæi sve to u vidu, Rekoviæ kaže da pošto nije mogao uticati da se rušenje sprijeèi, njegova ljudska i umjetnièka preokupacija je bila, da te graðevine olovkom, tušem i bojama, bar na papiru saèuva od zaborava.
MUSAFIRSKA SOBA


Ne pamti se da je u Plavu ranije bilo hana, ali se ne pamti ni to da je iko od putnika namjernika spavao pod vedrim nebom. Umjesto hanova, u Plavu su postojale kuæe u kojima su musafiri imali besplatnu hranu i prenoæište, kao i smještaj za svoje konje. Te kuæe su, sa vidne strane prema ulici, bile obilježene dodatkom oblika minareta, visine od 1 do 1,5 metara. Na vrhu se nalazio ukras u obliku jabuke, najèešæe crvene ili žute boje, koji se zvao babafinka. To je musafirima bio znak da imaju besplatno mjesto za prenoæište.
- Soba za musafire se nije koristila nego se èuvala za iznenadnog gosta. U njoj je uvijek bila spremna èista posteljina, peškiri, ibrik, posteæija za obavljanje molitve i druge potrebne stvari. Ljudi su se utrkivali ko æe imati više gostiju, a onda se u èaršiji, na kafi, prièalo o njima. Iz tih vremena je ostala izreka - \"Kod bogatog na èast, kod siromašnog na glas\". To je znaèilo da bogati mogu da pruže gostima bolju trpezu i smještaj, ali da su se gosti ljepše osjeæali kod manje imuænijih domaæina koji su nedostatak bogate trpeze zamjenjivali toplijim prijemom, prijateljskim razgovorima i sjednicima koji bi trajali do kasno u noæ. Iako sada nema hotela i ležajeva u drušvenom sektoru, i sada se svi gosti smještaju u privatnim kuæama, mada taj smještaj sada nije besplatan - isprièao je Rekoviæ.


- Kažu da èovjek više voli svoj zavièaj što je dalji od njega. Ja ga ne bih više volio ni da sam na Mjesecu. Dok na zapadu žive da bi objavili knjigu, a kod nas objavljuju knjigu da bi živjeli, ja ovo radim, ne da bih živio nego da bih ostavio tragove o zavièaju i o sebi. Monografija koju pripremam je potreba i dug prema prošlosti, jer ako mi to ne uradimo ne možemo to oèekivati ni od drugih. U njoj želim da zabilježim tragove prošlosti, ali i naš odnos prema njoj, a ono kako se mi danas odnosimo prema njoj to ona sigurno ne zaslužuje - kaže Rekoviæ.
Posao æe uskoro biti završen i biæe prezentovan opšini Plav, Centru za kulturu i Ministarstvu za kulturu i zaštitu prava nacionalnih manjina, od kojih se i oèekuje finansiranje za štampanje monografije. (Vijesti)

VRH



Ostali prilozi:
» CRNI PETAK - 19. FEBRUARA 1919. GODINE U PLAVU
Dr. Mustafa Memić | 20. February 2024 14:17
» POKOLJ U LJUMI 1913.
B.net | 02. January 2020 16:23
» 20. NOVEMBAR - DAN SANDŽAKA
| 20. November 2013 04:47
» ČETNIČKI POKOLJI U PLJEVALJSKOM KRAJU
Damjan Pavlica | 22. July 2013 00:55
» PLAV - GUSINJE: SMRT ILI KRST
Mehmed Meša Delić | 17. February 2011 20:18
» BOŠNJACI U SANDŽAKU NISU RAVNOPRAVNI!
| 28. September 2009 12:50
» UNUK JUSUFA MEHONIĆA U SANDŽAKU I RODNIM ŠAHOVIĆIMA
Almir Mehonić | 02. December 2008 05:42
» ŠEHADET JAKUPA PEPIĆA 1912. GODINE
Almedin Pepić | 30. August 2008 08:16
» BOSNA I SANDŽAK - CARIGRADSKA KONVENCIJA
Dr. Mustafa Imamović | 11. March 2008 19:08
» NOVI USTAV CRNE GORE
| 12. November 2007 00:00
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif