Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

PREDSTAVLJAMO VAM:
DZAMIJE I IMAMI ISLAMSKE ZAJEDNICE – ULCINJ
Objavljeno: 16. March 2003. 00:03:00
Na teritoriji koju obuhvata Islamska zajednica Ulcinj danas se nalaze 26 dzamija. U 25 od tih dzamija se redovno klanjaju namazi, dok je dzamija Starog Grada, koja je prethodno bila crkva ( njeno postojanje datira jos iz 1510. godine) i koju su pretvorili u dzamiju ( 1693 god. ), danas je drzavno je vlasnistvo ( ''Centar za Kulturu'' ) i pretvorena je u muzej.


Naziv dzamije, mjesto i Imam Godina izgradnje



1. Lamova – Ulcinj, Nova Mahala / bez Imama 1689.
2. Kalaja – Ulcinj, Stari Grad / bez Imama 1693.
3. Pašina – Ulcinj, Pristan / Nusret Cenaj 1719.
4. Mezjahit – Ulcinj / Redzep Lika 1728.
5. Kryepazarit – Ulcinj / Rifat Jusufi 1749.
6. Brijeg – Ulcinj / Suad Ukosata 1783.
7. Kolomza / Cazim Cenaj 1813.
8. Pistula / Mirsad Rama 1890.
9. Zoganje / Dzemal Draga 1760.
10. Klezna / Rifat Tula 1900.
11. Krute / Bajram Hajdari 1725.
12.
Vladimir / Sulejman Hajdari 1971.
13. Sas / Salih Bajri 1800.
14. Stodra / Dzevdet Demiri 1835.
15. Mila / Ali Mehani 1914.
16. Bojk / Vait Nika 1998.
17. Brajsa / Ramazan Djoni 1785.
18. Selita / Izet Hodza 1835.
19.
Dragina / Dzemal Djeljosi 1856.
20. Sukobin / bez Imama
1820.?
21. Donji Rastis / Rifat Doda 1774.
22. Gornji Rastis / Hidajet Tula Popravljena 1983.
23. Donji Kravari / Rustem Zaga 1875.?
24. Gornji Kravari / Isa Aljosi?

25. Leskoc / bez Imama 1880.
26. Kruce / bez Imama 1890.


Na teritoriji opstine Ulcinj postojale su jos 4 dzamije, kojih nazalost vise nema. To su:

Dzamija ''Marinareve'' ( pomoraca ) , na Pristanu, pored Male Plaze, kojoj se ne zna tacan datum izgradnje, nisu pronadjeni nikakvi dokumenti, ali postoje nekoliko fotografija koje datiraju sa pocetka XX vijeka.
Dzamija Meraja, sagradjena 1779, unistena 1967 godine, o njoj postoje dokumentovani dokazi, i taj prostor iskoriscava komunalo preuzece Ulcinja, za parking.
Dzamija u Meterizima, na cijoj se lokaciji danas nalazi pravoslavna crkva, za ciju je izgradnju knjaz Nikola isplacivao podosta novca muslimanima Ulcinja ( postoji vjerodostojan dokument) zna se u kakve svrhe, na tom mjestu crnogorci izgradise crkvu.
Druga Dzamija u Meterizima, pored nje je bio izgradnjen mejtep onog vremena, koji i danas postoji kao ostecena gradjevina.


Ulcinjski Mekteb


Ulcinjski Mekteb, u kojem danas uce ucenici, nosi naziv naseg velikog alima Hafiza Ali Riza Ulcinakua. On je otvoren 15.11.2001., odnosno 30.sa’bana.1422. h.g.
U novim prostorijama, gdje je i do 1943 godine postojao Ulcinjski Mekteb, danas ucenici uce vjeronauku, engleski jezik i poèetni kurs kompjutera.


Vjeronauka se odvija kroz tri stepena:

- na I stepenu vjeronauke uci se Ilmihal,

- na II stupenu vjeronauke uci se arapski jezik sa kratkim ponavljanjem Ilmihala,

- dok III stupen vjetonauke uèi citanje Kur’ana sa tedzvidom.

Vjeronauku predaju: Redzep Lika, Rifat Jusufi, Suad Ukosata i Nusret Cenaj.

Engleski jezik predaje Suad Ukosata.

Kurs kompjutera predaju: Neset Mila i Nedzat Kapidani.

Upis uèenika u ovom mektebu vrši se svake godine, za uèenike koji su svrsili II razred osnovne skole i vise, u toku mjeseca avgusta i pocetkom mjeseca septembra, kada i pocinje skolska godina. O ovome se gradjani obavjestavaju preko objave Konkursa za prijem ucenika, sredinom avgusta mjeseca.

Otvaranjem i osnivanjem Mekteba u Ulcinju je velika radost za sve nas, ne samo za sam grad Ulcinj nego i neposrednu okolinu, a tu prije svega mislim na nasu prvu opstinu Bar. To je, uvjeren sam , jedan od, ako ne najrazvijenijih onda sa sigurnošću jedan od najmodernijih Mekteba. Naime, u njemu je obezbjeđena moderna nastava i pomagala koja omogućuju nastavu na daljinu. Time se mogu slušati predavnja profesora i istaknutih naučnika.

Sve ovo je doprinijelo da se interesovanje roditelja za ovu ustanovu povecava iz dana u dan, sto dokazuje da se ovakav nacin odgoja nasih najmladjih moze organizovati cak i u okruzenju onakvom kakvo jeste, bez obzira na skepticizam mnogih na pocetku rada Mekteba. Njen opstanak i prosperitet mogu posluziti kao primjer i stimulans da se nesto slicno organizuje i u drugim medzlisima, sto bi vjerovatno naislo na znacajan odaziv tamosnjih muslimana koji znaju vaznost pravilnog podizanja onih do kojih nam je najvise stalo.

Stradanja poslednjeg rata i ovdje se itekako odslikao. Kolone izbjeglica sa Kosova, u jednom trenutku utrostrucuju broj stanovnika ove opstine. Rat nigdje nije donio radosti, nigdje nije donio nove rezultate i pregnuća, već naprotiv nanizao brojne probleme. Tako je bilo i u Ulcinju. Što se tiče obrazovanja na Kosovu, može se reći, da postoje srednje i osnovne škole. Imaju odjeljenja škola i na srpskom i na albanskom jeziku, sa nadom da ce se uskoro predavanja realizovati i na bosnjackom jeziku. Međutim, tu je dosta nagomilanih problema. I, onih materijalne prirode kao i onih pitanja vezanih za modernizaciju i reformu skolstva. U narednom periodu moraju se izvršiti i neke izmjene koje ce biti korisne za budući stručni kadar.


Bošnjaci među Albancima



Moglo bi se i za ovo podrucje reći da su teškoće velike u pogledu perspektive Ulcinja, jer su ga mnogi nakon svih ovih desavanja jednostavno napustila. Pretpostavljam da je tako i sa Bošnjacima sa ovih prostora. Neki su otišli u pravcu Bosne, drugi su u Plavu, Gusinju, Sandžaku itd. Jedan dio je ostao, a mali broj se vraća. Perspektiva bi bila kada bi se mnogi iz ovih sredina vratili sada i opet živjeli i radili gdje i prije. Među njima je puno visokoobrazovanih stručnjaka. No, neki od njih su našli povoljna utočišta i radna mjesta tako da nisam baš siguran da će se baš i vratiti najveći procenat njih. A, šta ubuduće?. Stanje se cjelovito mora srediti i u Ulcinju, popraviti i osigurati život svakome građaninu bez obzira kojoj nacionalnosti pripadao. Tek tada ćemo ići naprijed.

Odnosi između Bošnjaka i Albanaca su na boljem, višem nivou. Nisu kao što su bili odmah poslije rata, kada su pojedinci, ne kažem cijeli narod, gledali na jezik kao jedino nacionalno obilježje ljudi. Kao što se zna, neki Bošnjaci su stradali, bili pretučeni, izgubili živote. To je sada, čini mi se, u najvećoj mjeri prevaziđeno. Povoljnija je klima. Iz Rožaja i drugih dijelova Sandžaka dolazi se i u Ulcinj, i drugdje da bi se trgovalo.

U opisu stanja na temu Bosnjaci medju Albancima dovoljno je navesti rijeci uvazenog Akademika prof. dr. Jašara Redžepagića, koji, u svoj intervju o odnosima Bosnjaka i Albanaca, izmedju ostalog, kaze: “ ... upravo je velika sreća što islam povezuje ta dva naroda i što on u sebi sadrži pogled mnogo širi prema ljudima bilo koje vjeroispovijesti. “ To se, zaista, i ovdje osjeća.

Molimo Allaha dz.s. da nam pomogne na putu obecane tradicije, i da sa Vasom pomoci i zajedno sa Vama, ova lijepa, ljudska, ugodna i korisna tradicija, u razlicito vrijeme i na razlicitom mjestu postane vjecna. Amin !


VES-SELAMU ALEJKUM VE RAHMETULLEHI VE BEREKATHU,


Ismet I. MEDUNJANIN



Ostali prilozi:
» POČELA MEKTEPSKA NASTAVE U DŽEMATU HIDAJE
Damir ef. Babajić | 24. September 2019 19:56
» SABAH - SVJETIONIK VJERE I RASADNIK ZNANJA U DALEKOJ AMERICI
Faruk Bogućanin | 09. September 2019 13:18
» HIDŽRA - PODSJEĆANJE NA POVJESNE DANE
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. August 2019 20:16
» ŽRTVUJMO SE RADI NAŠEG JEDINSTVA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 09. August 2019 08:55
» "ŠEHIDSKA DOVA" U POBUDJU KOD BRATUNCA
B.net | 01. August 2019 17:26