Vijesti
Rat u Gruziji
VELIKI BROJ ŽRTAVA U ŽESTOKIM OKRŠAJIMA RUSKIH I GRUZIJSKIH SNAGA U JUŽNOJ OSETIJI
|
|
Autor: Reuters
Objavljeno: 09. August 2008. 05:08:47
Gruzija je juče saopštila da njene snage kontrolišu glavni grad separatističkog regiona Južne Osetije, ali pobunjenici tvrde da su ruska oklopna vozila ušla u sjeverni dio prijestonice. „Ruska oklopna vozila ušla su u sjeverna predgrađa Ckinvalija“, objavljeno je na Internetu, i dodaje se da su gruzijski vojnici počeli da se povlače.
„Ckinvali, okolne oblasti i većina sela u Južnoj Osetiji su pod kontrolom gruzijskih snaga“, kazao je predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili u direktnom televizijskom obraćanju. On je kazao da je u ruskom bombardovanju stradalo oko 30 gruzijskih vojnika, ali da gruzijske snage sada kontrolišu pobunjenu prijestonicu Južne Osetije i okolne oblasti. „Nažalost, usljed bombardovanja oko 30 osoba, uglavnom vojnika, je stradalo“, kazao je Sakašvili u petominutnom obraćanju. “Ono što Rusija radi Gruziji je otvorena neskrivena agresija i izazov cijelom svijetu. Ako cijeli svijet ne zaustavi danas Rusiju, onda će ruski tenkovi moći da stignu do bilo koje evropske prijestonice”.
Na drugoj strani ruske mirovne snage su saopštile da vode „žestoku“ borbu sa gruzijskom vojskom i da je u tim sukobima stradalo 12 ruskih vojnika dok je 150 ranjeno.
„Sada naše mirovne snage vode žestoku borbu sa regularnim snagama gruzijske vojske u južnoj oblasti Ckinvalija“, kazao je predstavnik ruskih mirovnih snaga za agenciju Interfaks.
Američki državna sekretarka Kondoliza Rajs pozvala je Rusiju da povuče borbene trupe iz Gruzije i da prekine bombardovanje. “Pozivamo Rusiju da prekine sa vazdušnim i raketnim napadima na Gruziju, da poštuje teritorijalni integritet Gruzije i da povuče svoje borbene snage sa gruzijske teritorije”, kazala je Rajs.
Moskva je saopštila da je njena vojska reagovala na gruzijski napad u cilju zauzimanja odmetnutog regiona, a Sakašvili je kazao da su dvije zemlje u ratu.
Rusija je zaprijetila da će od ponoći prekinuti vazdušne veze sa Gruzijom.
Sakašvili je kazao za BBC da Rusija okuplja vojsku na sjevernoj granici Gruzije već mjesecima.
„Oni to nazivaju vježbama, ali ne kriju činjenicu da obučavaju te vojnike za akcije na teritoriji Gruzije“, kazao je on.
„Do eskalacije je došlo tako što smo prvo bili pod intenzivnom artiljerijskom vatrom separatista... ali mi je na kraju rečeno da ruska oklopna vozila prelaze gruzijsku granicu. I to je trenutak kada sam morao da donesem odluku da uzvratimo paljbu“.
Šef gruzijskog Savjeta bezbjednosti, Kakha Lomaia, kazao je juče da će Gruzija povući 1000 vojnika iz Iraka kako bi pomogli u borbi protiv ruskih snaga u Južnoj Osetiji.
Predsjednik SAD Džordž Buš obećao je američku podršku gruzijskom teritorijalnom integritetu“, saopštila je Bijela kuća. „Želim da ponovim u njegovo ime da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet Gruzije i pozivamo na hitni prekid vatre“, kazala je portparol Bijele kuće Dejna Perino. Buš je razgovarao o nastaloj situaciji sa ruskim premijerom Vladimirom Putunom u Pekingu, gdje su svjetski lideri prisustvovali ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara, saopštila je Bijela kuća ne dajući više detalja.
NATO i Evropska unija su se, takođe, pridružili pozivima za prekid vatre. Portparol Stejt dipartmenta Gonzalo Galegos, takođe, je kazao da SAD šalju izaslanika u region kako bi razgovarao sa stranama u konfliktu.
Predsjednik Južne Osetije Eduard Kokoiti je kazao za agenciju Interfaks da je oko 1 400 ljudi stradalo usljed „gruzijske agresije“. „Stradalo je oko 1400 ljudi. Provjerićemo ove cifre, ali to je približan broj. Do te cifre smo došli na osnovu izvještaja rođaka“, kazao je Kokoiti.
Visoki gruzijski bezbjednosti zvaničnik je kazao da su ruski avioni bombardovali Vaziani, vojnu bazu nedaleko od gruzijske prijestonice Tbilisija.
Dok su borbe bijesnile, buka bombardera i ekplozije granata odjekivale su tri kilometra od Ckinvalija. Veliki broj kuća je zapaljen.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je Gruzine da tjeraju ljude iz njihovih domova. „Dobijamo izvještaje da se sprovode politika etničkog čišćenja u selima u Južnoj Osetiji, da se sve veći broj izbjeglica, da raste panika i da ljudi pokušavaju da spasu svoje živote“, kazao je on u televizijskom obraćanju.
Agencija Interfaks je objavila da je sinoć u ruski region Sjeverne Osetije stiglo oko 140 autobusa sa izbjeglicama iz Južne Osetije, a zvaničnici kažu da očekuju još izbjeglica.
Kriza, prva sa kojom se suočava ruski predsjednik Dmitrij Medvedev od kako je preuzeo funkciju u maju, obuhvatila je region koji se smatra ključnim u energetsko tranzitnoj ruti, gdje se Rusija i Zapad bore za uticaj.
Medvedev je obećao da će braniti ruske „sunarodnike“ u Južnoj Osetiji, gdje većina stanovnika ima ruske pasoše.
„Nećemo dozvoliti da ubistva prođu nekažnjeno“, kazao je on.
Zapad će Sakašvilija ostaviti na cjedilu
Politički analitičari smatraju da je pokušaj Gruzije da silom povrati pobunjeni region Južne Osetije kocka gruzijskog lideraMihaila Sakašvilija, koji vjeruje da može da računa na podršku Zapada u sukobu sa Rusijom.
„On je u velikoj opasnosti da izgubi oslonac koji je pridobio zahvaljujući tome što je prozapadno orijentisan i zahvaljujući uzdržanosti koju je ispoljavao sučen sa provokacijam Rusije“, kazao je Džejms Niksej, analitičar iz Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu.
„Ako započne rat, izgubiće podršku većine prijatelja na Zapadu“.
Analitičari tvrde da se eskalacijom konflikta rizikuje dalekosežne poljsedice u regionu koji je postao test za poslije hladnoratovsku ravnotežu moći, kao i ključna energetska tranzitna tačka za Evropu kojoj su potrebni gas i nafta iz Azije. Komentatori, takođe, upozoravaju da bi se Sakašvilijeva kocka mogla pretvoriti u rat između Davida i Golijata, i da je potpuno neizvjesno da li će mu Zapad priskočiti u pomoć.
„Zapad ga je više puta upozorio da neće umjesto njega rješavati probleme, tako da mislim da ne može računati na konjicu“, kazao je Frejzer Kamerun iz Centra EU-Rusija u briselu.
Sakašvili koji želi da uvede njegovuj malu kavkasku zemlju u NATO postavio je kao prioritet osvajanje kontrole nad Južnom Osetijom i Abhazijom, još jednim pobunjenim regionom na Crnom moru.
Analitičar Niksej kaže da bi sakašvili mogao ugroziti šanse njegove zemlje da uđe u NATO: „Na kraju bi njegove NATO ambicije mogle otići u nepovrat“.
Ambicije Gruzije da uđe u NATO stavljene su na led prije tri mjeseca kada su se članice alijanse podijelile na pristalice prijema Gruzije i Ukrajine i na zemlje koje strahuju da bi takav potez mogao naljutiti Rusiju.
Prisilno pripojeni Gruziji za vrijeme SSSR
Moskva - Južna Osetija se otcijepila se od Gruzije 1992. godine, kada je poginulo više od 1.000 ljudi, a nekoliko desetina hiljada je izbjeglo. Taj region na jugu Kavkaza, koji se nalazi u okviru međunarodno priznatih granica Gruzije, proglasio je nezavisnost poslije rata 1991. i 1992. godine.
Istorijski podaci govore da je Osetija još 1843. godine podijeljena na Sjevernu i Južnu, od kojih je Južna ušla u sastav Tbiliske gubernije kao Osetinski okrug.
U februaru 1921. godine Gruzija se našla u Sovjetskom Savezu, a 20. aprila 1922. formirana je Južnoosetijska Autonomna Oblast u sastavu Gruzijske SSR.
Kada se devedesetih godina Gruzija otcijepila od tadašnjeg SSSR-a, Južna Osetija je maja 1992. donijela odluku o proglašenju nezavisnosti od Gruzije.
Oružani sukobi tim povodom okončani su sporazumom iz juna iste godine, izmedu Borisa Jeljcina, tadašnjeg predsednika Rusije, i Eduarda Ševarnadzea, šefa gruzijske države.
U zonu konflikta uvedene su mješovite mirovne snage sa po 500 pripadnika iz Rusije, Gruzije i Sjeverne Osetije.
Nezavisnost Južne Osetije nijedna zemlja nije priznala, ali Gruzija nije uspostavila kontrolu nad tom teritorijom.
Južna Osetija je teritorija veličine 4.000 kvadratnih kilometara, udaljena oko 100 kilometara od gruzijske prijestonice Tbilisija, na južnim padinama Kavkaza.
U Južnoj Osetije živi oko 70.000, od kojih 95 odsto ima državljanstvo Ruske Federacije. Oni govore sopstveni jezik, sličan persijskom, i koriste rublju kao svoju valutu.
Tokom referenduma koji je bio održan 1992. godine i u septembru 2006. godine, velika većina stanovništva glasala je za nezavisnost te republike, smatrajući da su pod sovjetskom vlašću prisilno pripojeni Gruziji.
U bivšem Sovjetskom Savezu, Abhazija je imala status autonomne republike, a Južna Osetija status autonomne oblasti u okviru Gruzije.
Lideri Abhazije i Južne Osetije su juna prošle godine pozvali Ujedinjene nacije da, poslije Kosova, priznaju i njihovu nezavisnost.
„Ckinvali, okolne oblasti i većina sela u Južnoj Osetiji su pod kontrolom gruzijskih snaga“, kazao je predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili u direktnom televizijskom obraćanju. On je kazao da je u ruskom bombardovanju stradalo oko 30 gruzijskih vojnika, ali da gruzijske snage sada kontrolišu pobunjenu prijestonicu Južne Osetije i okolne oblasti. „Nažalost, usljed bombardovanja oko 30 osoba, uglavnom vojnika, je stradalo“, kazao je Sakašvili u petominutnom obraćanju. “Ono što Rusija radi Gruziji je otvorena neskrivena agresija i izazov cijelom svijetu. Ako cijeli svijet ne zaustavi danas Rusiju, onda će ruski tenkovi moći da stignu do bilo koje evropske prijestonice”.
Na drugoj strani ruske mirovne snage su saopštile da vode „žestoku“ borbu sa gruzijskom vojskom i da je u tim sukobima stradalo 12 ruskih vojnika dok je 150 ranjeno.
„Sada naše mirovne snage vode žestoku borbu sa regularnim snagama gruzijske vojske u južnoj oblasti Ckinvalija“, kazao je predstavnik ruskih mirovnih snaga za agenciju Interfaks.
Američki državna sekretarka Kondoliza Rajs pozvala je Rusiju da povuče borbene trupe iz Gruzije i da prekine bombardovanje. “Pozivamo Rusiju da prekine sa vazdušnim i raketnim napadima na Gruziju, da poštuje teritorijalni integritet Gruzije i da povuče svoje borbene snage sa gruzijske teritorije”, kazala je Rajs.
Moskva je saopštila da je njena vojska reagovala na gruzijski napad u cilju zauzimanja odmetnutog regiona, a Sakašvili je kazao da su dvije zemlje u ratu.
Rusija je zaprijetila da će od ponoći prekinuti vazdušne veze sa Gruzijom.
Sakašvili je kazao za BBC da Rusija okuplja vojsku na sjevernoj granici Gruzije već mjesecima.
„Oni to nazivaju vježbama, ali ne kriju činjenicu da obučavaju te vojnike za akcije na teritoriji Gruzije“, kazao je on.
„Do eskalacije je došlo tako što smo prvo bili pod intenzivnom artiljerijskom vatrom separatista... ali mi je na kraju rečeno da ruska oklopna vozila prelaze gruzijsku granicu. I to je trenutak kada sam morao da donesem odluku da uzvratimo paljbu“.
Šef gruzijskog Savjeta bezbjednosti, Kakha Lomaia, kazao je juče da će Gruzija povući 1000 vojnika iz Iraka kako bi pomogli u borbi protiv ruskih snaga u Južnoj Osetiji.
Predsjednik SAD Džordž Buš obećao je američku podršku gruzijskom teritorijalnom integritetu“, saopštila je Bijela kuća. „Želim da ponovim u njegovo ime da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet Gruzije i pozivamo na hitni prekid vatre“, kazala je portparol Bijele kuće Dejna Perino. Buš je razgovarao o nastaloj situaciji sa ruskim premijerom Vladimirom Putunom u Pekingu, gdje su svjetski lideri prisustvovali ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara, saopštila je Bijela kuća ne dajući više detalja.
NATO i Evropska unija su se, takođe, pridružili pozivima za prekid vatre. Portparol Stejt dipartmenta Gonzalo Galegos, takođe, je kazao da SAD šalju izaslanika u region kako bi razgovarao sa stranama u konfliktu.
Predsjednik Južne Osetije Eduard Kokoiti je kazao za agenciju Interfaks da je oko 1 400 ljudi stradalo usljed „gruzijske agresije“. „Stradalo je oko 1400 ljudi. Provjerićemo ove cifre, ali to je približan broj. Do te cifre smo došli na osnovu izvještaja rođaka“, kazao je Kokoiti.
Visoki gruzijski bezbjednosti zvaničnik je kazao da su ruski avioni bombardovali Vaziani, vojnu bazu nedaleko od gruzijske prijestonice Tbilisija.
Dok su borbe bijesnile, buka bombardera i ekplozije granata odjekivale su tri kilometra od Ckinvalija. Veliki broj kuća je zapaljen.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je Gruzine da tjeraju ljude iz njihovih domova. „Dobijamo izvještaje da se sprovode politika etničkog čišćenja u selima u Južnoj Osetiji, da se sve veći broj izbjeglica, da raste panika i da ljudi pokušavaju da spasu svoje živote“, kazao je on u televizijskom obraćanju.
Agencija Interfaks je objavila da je sinoć u ruski region Sjeverne Osetije stiglo oko 140 autobusa sa izbjeglicama iz Južne Osetije, a zvaničnici kažu da očekuju još izbjeglica.
Kriza, prva sa kojom se suočava ruski predsjednik Dmitrij Medvedev od kako je preuzeo funkciju u maju, obuhvatila je region koji se smatra ključnim u energetsko tranzitnoj ruti, gdje se Rusija i Zapad bore za uticaj.
Medvedev je obećao da će braniti ruske „sunarodnike“ u Južnoj Osetiji, gdje većina stanovnika ima ruske pasoše.
„Nećemo dozvoliti da ubistva prođu nekažnjeno“, kazao je on.
Zapad će Sakašvilija ostaviti na cjedilu
Politički analitičari smatraju da je pokušaj Gruzije da silom povrati pobunjeni region Južne Osetije kocka gruzijskog lideraMihaila Sakašvilija, koji vjeruje da može da računa na podršku Zapada u sukobu sa Rusijom.
„On je u velikoj opasnosti da izgubi oslonac koji je pridobio zahvaljujući tome što je prozapadno orijentisan i zahvaljujući uzdržanosti koju je ispoljavao sučen sa provokacijam Rusije“, kazao je Džejms Niksej, analitičar iz Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu.
„Ako započne rat, izgubiće podršku većine prijatelja na Zapadu“.
Analitičari tvrde da se eskalacijom konflikta rizikuje dalekosežne poljsedice u regionu koji je postao test za poslije hladnoratovsku ravnotežu moći, kao i ključna energetska tranzitna tačka za Evropu kojoj su potrebni gas i nafta iz Azije. Komentatori, takođe, upozoravaju da bi se Sakašvilijeva kocka mogla pretvoriti u rat između Davida i Golijata, i da je potpuno neizvjesno da li će mu Zapad priskočiti u pomoć.
„Zapad ga je više puta upozorio da neće umjesto njega rješavati probleme, tako da mislim da ne može računati na konjicu“, kazao je Frejzer Kamerun iz Centra EU-Rusija u briselu.
Sakašvili koji želi da uvede njegovuj malu kavkasku zemlju u NATO postavio je kao prioritet osvajanje kontrole nad Južnom Osetijom i Abhazijom, još jednim pobunjenim regionom na Crnom moru.
Analitičar Niksej kaže da bi sakašvili mogao ugroziti šanse njegove zemlje da uđe u NATO: „Na kraju bi njegove NATO ambicije mogle otići u nepovrat“.
Ambicije Gruzije da uđe u NATO stavljene su na led prije tri mjeseca kada su se članice alijanse podijelile na pristalice prijema Gruzije i Ukrajine i na zemlje koje strahuju da bi takav potez mogao naljutiti Rusiju.
Moskva - Južna Osetija se otcijepila se od Gruzije 1992. godine, kada je poginulo više od 1.000 ljudi, a nekoliko desetina hiljada je izbjeglo. Taj region na jugu Kavkaza, koji se nalazi u okviru međunarodno priznatih granica Gruzije, proglasio je nezavisnost poslije rata 1991. i 1992. godine.
Istorijski podaci govore da je Osetija još 1843. godine podijeljena na Sjevernu i Južnu, od kojih je Južna ušla u sastav Tbiliske gubernije kao Osetinski okrug.
U februaru 1921. godine Gruzija se našla u Sovjetskom Savezu, a 20. aprila 1922. formirana je Južnoosetijska Autonomna Oblast u sastavu Gruzijske SSR.
Kada se devedesetih godina Gruzija otcijepila od tadašnjeg SSSR-a, Južna Osetija je maja 1992. donijela odluku o proglašenju nezavisnosti od Gruzije.
Oružani sukobi tim povodom okončani su sporazumom iz juna iste godine, izmedu Borisa Jeljcina, tadašnjeg predsednika Rusije, i Eduarda Ševarnadzea, šefa gruzijske države.
U zonu konflikta uvedene su mješovite mirovne snage sa po 500 pripadnika iz Rusije, Gruzije i Sjeverne Osetije.
Nezavisnost Južne Osetije nijedna zemlja nije priznala, ali Gruzija nije uspostavila kontrolu nad tom teritorijom.
Južna Osetija je teritorija veličine 4.000 kvadratnih kilometara, udaljena oko 100 kilometara od gruzijske prijestonice Tbilisija, na južnim padinama Kavkaza.
U Južnoj Osetije živi oko 70.000, od kojih 95 odsto ima državljanstvo Ruske Federacije. Oni govore sopstveni jezik, sličan persijskom, i koriste rublju kao svoju valutu.
Tokom referenduma koji je bio održan 1992. godine i u septembru 2006. godine, velika većina stanovništva glasala je za nezavisnost te republike, smatrajući da su pod sovjetskom vlašću prisilno pripojeni Gruziji.
U bivšem Sovjetskom Savezu, Abhazija je imala status autonomne republike, a Južna Osetija status autonomne oblasti u okviru Gruzije.
Lideri Abhazije i Južne Osetije su juna prošle godine pozvali Ujedinjene nacije da, poslije Kosova, priznaju i njihovu nezavisnost.
