Vijesti
U BORBI PROTIV FINANSIJSKE KRIZE SNIŽENE KAMATNE STOPE ŠIROM SVIJETA
|
|
Autor: Reuters
Objavljeno: 09. October 2008. 06:10:49
Šest svjetskih centralnih banaka, između ostalog Evropska centralna banka i američke Federalne rezerve, juče su spustile osnovne kamatne stope zato što finansijska kriza sve više ugrožava privredni rast. Kamatne stope su za po pola poena snizili istovremeno Evropska centralna banka, američke Federalne rezerve, kao i centralne banke Švedske, Velike Britanije, Kanade i Švicarske. Pored toga, Kina je najavila da će sniziti kamatne stope na jednogodišnje pozajmice, a Centralna banka Japana saopštila je da podržava zajedničku akciju centralnih banaka, ali nije mogla da se priključi zato što je stopa već niska i iznosi 0,5 odsto. Svjetske centralne banke su prethodni put povukle zajednički potez 2001. godine, poslije napada 11. septembra 2001, ali je akcija tada bila manje opsežna.
Kamatna stopa u euro zoni sada iznosi 3,75 odsto, a u SAD 1,5 procenata. Prema saopštenju američke Uprave Federalnih rezervi, centralne banke su se na taj korak odlučile zbog "znakova da ekonomska aktivnost slabi" i da se "inflatorni pritisci smanjuju" u trenutku kada se "finansijska kriza intenzivira". Na tržištima su već nekoliko dana kružile glasine o mogućem snižavanju kamatnih stopa, a centralne banke su bile pod sve većim pritiskom da se odluče na zajednički potez jer se smanjenje ekonomske perspektive može vidjeti golim okom.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi pozdravio je odluku centralnih banaka i ocijenio da je "veoma značajna", a njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da ta akcija "može da doprinese vraćanju povjerenja". Američka Bijela kuća je pozdravila zajedničke "značajne i usaglašene napore" centralnih banaka.
Snižavanje kamatnih stopa je najznačajnije oruđe kojima centralne banke mogu da utiču na ekonomsku aktivnost i snize troškove kredita. Nakon što je objavljena vijest o snižavanju stopa, pad svjetskih berzi zaustavljen je bar privremeno, a vrijednost eura je povećana.
Međutim, neki ekonomisti smatraju da zajednički potez centralnih banaka nije čarobni štapić. "Monetarno tržište je blokirano", kazao je AFP-u Žil Moek iz Američke banke. Krediti su sve manje dostupni zato što na međubankarskom tržištu vlada nepovjerenje.
Međunarodni monetarni fond je objavio najmračnije predviđanje u proteklih nekoliko godina, saopštivši da je svjetska ekonomija suočena sa sunovartom a da su Sjedinjene Države i Evropa već ušle ili su na ivici recesije.
Britanija je juče objavila planove ubacivanja 50 milijardi funti u svoje najveće komercijalne banke. Ministar finansija Alister Darling kazao je da želi da smanji "faktor straha" u bankarskom sistemu. U naporu da pokrene ukočeno tržište novca, Engleska banka će ponuditi još najmanje 200 milijardi funti kratkoročnih pozajmica.
Prema planu, Britanija će ubrizgati nov kapital u banke u obliku prioritetnih akcija ili sličnih instrumenata i staviće na raspolaganje najmanje 200 milijardi funti u gotovom da bi oživjela međubankarske pozajmice. Odluka je donijeta poslije višednevnog, razornog pritiska na britanske banke, od kojih su neke izgubile gotovo polovinu svoje vrijednosti na berzi zbog straha ulagača da će propasti ako ne dobiju obilnu infuziju gotovine.
Italija se sprema da objavi svoje mjere, za koje izvori kažu da će biti zasnovane na britanskom modelu, dok je Španija saopštila da priprema fond od 30 milijardi eura za pomoć bankama.
Finansijska kriza potekla je iz Sjedinjenih Država a evropske vlade su u početku odbacivale mogućnost njenog prelaska preko Atlantika. Kada su prošlog mjeseca banke u EU počele da posrću lideri su se borili kako bi pronašli zajednički odgovor i bili su podijeljeni oko mjera u cilju zaštite pojedinačnih nacionalnih štediša.
Francuski, britanski, njemački i italijanski lideri nijesu uspjeli tokom vikenda da se slože oko konkretnih mjera kojim bi parirali finansijskoj injekciji od 700 milijardi eura za koju su se prošle nedjelje odlučile Sjedinjene Države. Prema procjenama MMF-a, gubici na kreditima u SAD su vjerovatno dvostruko veći od 700 milijardi dolara vrijednog "spasonosnog" vladinog paketa pomoći. Najnovija procjena MMF-a je da gubici iznose 1400 milijardi dolara. U izvještaju se navodi da kontinuirani pad cijena na tržištu nekretnina i opšte usporavanje privrede znače da raste broj slučajeva u kojima građani ne uspijevaju da otplate kredit, te da će se situacija dodatno pogoršati.
Kamatna stopa u euro zoni sada iznosi 3,75 odsto, a u SAD 1,5 procenata. Prema saopštenju američke Uprave Federalnih rezervi, centralne banke su se na taj korak odlučile zbog "znakova da ekonomska aktivnost slabi" i da se "inflatorni pritisci smanjuju" u trenutku kada se "finansijska kriza intenzivira". Na tržištima su već nekoliko dana kružile glasine o mogućem snižavanju kamatnih stopa, a centralne banke su bile pod sve većim pritiskom da se odluče na zajednički potez jer se smanjenje ekonomske perspektive može vidjeti golim okom.
Predsjednik Francuske Nikola Sarkozi pozdravio je odluku centralnih banaka i ocijenio da je "veoma značajna", a njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da ta akcija "može da doprinese vraćanju povjerenja". Američka Bijela kuća je pozdravila zajedničke "značajne i usaglašene napore" centralnih banaka.
Snižavanje kamatnih stopa je najznačajnije oruđe kojima centralne banke mogu da utiču na ekonomsku aktivnost i snize troškove kredita. Nakon što je objavljena vijest o snižavanju stopa, pad svjetskih berzi zaustavljen je bar privremeno, a vrijednost eura je povećana.
Međutim, neki ekonomisti smatraju da zajednički potez centralnih banaka nije čarobni štapić. "Monetarno tržište je blokirano", kazao je AFP-u Žil Moek iz Američke banke. Krediti su sve manje dostupni zato što na međubankarskom tržištu vlada nepovjerenje.
Međunarodni monetarni fond je objavio najmračnije predviđanje u proteklih nekoliko godina, saopštivši da je svjetska ekonomija suočena sa sunovartom a da su Sjedinjene Države i Evropa već ušle ili su na ivici recesije.
Britanija je juče objavila planove ubacivanja 50 milijardi funti u svoje najveće komercijalne banke. Ministar finansija Alister Darling kazao je da želi da smanji "faktor straha" u bankarskom sistemu. U naporu da pokrene ukočeno tržište novca, Engleska banka će ponuditi još najmanje 200 milijardi funti kratkoročnih pozajmica.
Prema planu, Britanija će ubrizgati nov kapital u banke u obliku prioritetnih akcija ili sličnih instrumenata i staviće na raspolaganje najmanje 200 milijardi funti u gotovom da bi oživjela međubankarske pozajmice. Odluka je donijeta poslije višednevnog, razornog pritiska na britanske banke, od kojih su neke izgubile gotovo polovinu svoje vrijednosti na berzi zbog straha ulagača da će propasti ako ne dobiju obilnu infuziju gotovine.
Italija se sprema da objavi svoje mjere, za koje izvori kažu da će biti zasnovane na britanskom modelu, dok je Španija saopštila da priprema fond od 30 milijardi eura za pomoć bankama.
Finansijska kriza potekla je iz Sjedinjenih Država a evropske vlade su u početku odbacivale mogućnost njenog prelaska preko Atlantika. Kada su prošlog mjeseca banke u EU počele da posrću lideri su se borili kako bi pronašli zajednički odgovor i bili su podijeljeni oko mjera u cilju zaštite pojedinačnih nacionalnih štediša.
Francuski, britanski, njemački i italijanski lideri nijesu uspjeli tokom vikenda da se slože oko konkretnih mjera kojim bi parirali finansijskoj injekciji od 700 milijardi eura za koju su se prošle nedjelje odlučile Sjedinjene Države. Prema procjenama MMF-a, gubici na kreditima u SAD su vjerovatno dvostruko veći od 700 milijardi dolara vrijednog "spasonosnog" vladinog paketa pomoći. Najnovija procjena MMF-a je da gubici iznose 1400 milijardi dolara. U izvještaju se navodi da kontinuirani pad cijena na tržištu nekretnina i opšte usporavanje privrede znače da raste broj slučajeva u kojima građani ne uspijevaju da otplate kredit, te da će se situacija dodatno pogoršati.
