Islamske teme
Govor Reisu-l-uleme u Davosu
PRIMJERI MUSLIMANSKE TOLERANCIJE KAO INSPIRACIJA SVIMA
|
|
Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 30. January 2009. 10:01:19
ENGLISH
U okviru programa Zajednice religijskih dostojanstvenika na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koju čine 20 uglednih vjerskih uglednika iz različitih vjerskih zajednica u svijetu, danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić govorio o temi „Vjera u religiji“ zajedno sa rabinom Džonaton Saksom (Jonathon Sacksom), glavnim rabinom Velike Britanije i Komonvelsa (Commonwealth), Matjom Rikardom (Matthieu Richard), direktorom Kanuna-Šečen iz Nepala, te Džimom Walisom (Jim Wallis), glavnim urednikom i glavnim izvršnim urednikom „Sojourners“, SAD na sesiji, koju je moderirao bivši britanski premijer Toni Bler (Tony Blair), javlja MINA.
Turskog premijera iritirao govor sa povišenim glasom predsjednika Izraela koji opravdavao napad na Gazu
Na pitanje kako može religija utjecati da se trend netolerancije i nerazumijevanja među ljudima i narodima pretvori u trend tolerancije i razumijevanje, reisu-l-ulema Cerić se pozvao na dva povijesna slučaja i jedan savremeni primjer kad su muslimani, zahvaljujući islamu, pokazali kako je moguće netoleranciju pretvoritu u toleranciju i nerazumijevanje prevesti u razumijevanju:
- O prvom slučaju – kazao je reisu-l-ulema Cerić - svjedoči nam jevrejski autor Standfor Šou (Standfor Show), koji u svojoj knjizi „Turska i Holokaust“ kaže:
Nisu ni narod Republike Turske ni oni u Europi i Americi potpuno shvatili u kojoj je mjeri Turska, kao Osmanska Carevina koja joj prethodila, stoljećima služila kao glavno mjesto utočišta za narode koji su bili izloženi progonima, muslimani i nemuslimani, od četrnaestog stoljeća do danas. Na mnogo načina Turska je imala ulogu koju su vremenom preuzele Sjedinjene Američke Države početkom devetnaestog stoljeća.
Izrael sluša samo „slatke prijatelje“
Ako se to ima na umu, onda možemu razumjeti zašto je jučer u Davosu turski premijer Tajib Erdogan bio iziritiran govorom sa povišenim glasom predsjednika Izraela Šimona Pereza kad je opravdavao napad na Gazu, gdje je izraelska vojska ubila stotine nedužnih civila, među kojima je veliki broj djece, žena i staraca. Primjer turskog prijateljstva prema Jevrejima ne može se mjeriti ni sa jednom europskom zemljom, kako u povijesnom tako i savremenom dobu, i zato je premijer Erdogan smatrao da Izrael treba da proguta pilulu „gorkog prijatelja“ - da čuje gorku istinu o Gazi. Nažalost, Izrael sluša samo „slatke prijatelje“. Niko nema monopola na bol i patnju, niko nema monopol na samoopredjeljenje i samoodbranu; niko nema monopol na slobodu i čast.
Sefardski Jevreji našli utočište u Sarajevu nakon progonstva iz Španije
Drugi slučaj muslimanske tolerancije i razumijevanja prema Jevrejima datira iz davne 1492. godine kad su sefardski Jevreji našli utočište u Sarajevu nakon progonstva iz Španije. O tome svjedoči i Sarajevska Haggada, koju su bosanski muslimani više puta sačuvali od nestanka, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i za vrijeme četverogodišnje opsade Sarajeva, gdje je 25. augusta 1992. godine srpska vojska zapalila sarajevsku nacionalnu biblioteku, tačno na petstotu godišnjicu paljenja kordovske biblioteku u Španiji. O Sarajevskoj Haggadi američka spisateljica Džeraldina Bruks (Geraldine Brooks) objavila je nedavno knjigu pod naslovom Ljudi knjige (People of the Book), koja može da bude velika inspiracija za buduće muslimansko-jevrejske odnose svjetskih razmjera.
Da se dijalog nastavi u duhu zajedničke ljubavi prema Bogu i ljubavi prema susjedu
Treći primjer kako religija može utjecati da se nerazumijevanje prevede u razumijevanje odnosi se na slučaj predavanja, kojeg je papa Benenedikt XVI održao o islamu i Muhammedu, a.s., na Regensburškom univerzitetu u Njemačkoj, 13. septembra, 2006. godine, koje je uznemirilo muslimane u cijelom svijetu. Uviđajući da je stanje izazvano Papinim predavanjem štetno za mir i sigurnost u svijetu, 138 muslimanskih alima i intelektualaca objavili su 13. oktobra, 2007. godine otvoreno pismo papi Benediktu XVI i cijelom kršćanskom svijetu, pozivajući se na vrijednost zajedničke riječi između muslimana i kršćana o Ljubavi prema Bogu i ljubavi prema susjedu. Otvoreno pismo muslimanske uleme i intelektualaca je naišlo na snažnu podršku od najviših kršćanskih dostojanstvenika, prije svih pape Benedikta XVI, zatim nadbiska kanterberijskog Rovana Viljemsa (Rowana Williamsa), predsjednika Luterana biskupa Hansona, predsjednika Svjetske baptističke alijanse gosp. Kofeja (Coffey), te kako sadašnjeg premijera Gordona Braona (Gordon Brown) tako i bivšeg britanskog premijera Toni Blera (Tony Blair). Nadalje, prošle godine održane su konferencije prvo na Jelskom univerzitetu, SAD, zatim na Kembridžu, UK, i na kraju u Vatikanu je održan vrlo uspješan trodnevni dijalog između dvadesetak muslimanskih i dvadesetak katoličkih teologa, koji je završen susretom sa papom Benediktom XVI u prijateljskoj atmosferi i obostranoj želji da se dijalog nastavi u duhu zajedničke ljubavi prema Bogu i ljubavi prema susjedu.
Izraelu mora biti jasno da nema vojnog rješenja za palestinsko-izraelski sukob
To bi bio moj muslimanski odgovor na pitanje kako i na koji načim religija može preokrenuti trend netolerancije i nerazumijevanju u trend tolerancije i razumijevanja među ljudima i narodima. Nadam se da će spomenuti primjeri muslimanske tolerancije poslužiti kao inspiracija svima – kako muslimanima tako i kršćanima i Jevrejima da shvate da nam nema drugog puta, već da kroz dijalog, toleranciju i međusobno razumijevanje zajedno gradimo bolji svijet uvijek i na svakom mjestu – zaključio je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić svoje izlaganje u Davosu.
Na konferenciji za novinare povodom stanja u Palestini reisu-l-ulema je između ostalog rekao:
- Nakon Gaze svima je jasno, posebno bi to trebalo biti jasno Izraelu, da nema vojnog rješenja za palestinsko-izraelski sukob. Isto tako, ne može se ničim opravdati ubijanje djece, žena i staraca u Gazi. Samo dijalogom uz uvažavanje temeljnih prava Palestinaca na život, vjeru, slobodu, imetak i čast, te mir i sigurnost Izraela moguć je trajno-održivi mir na Bliskom istoku, a time i mir u svijetu – zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić.
Reis u Davosu sa učesnicima Foruma   Reis na Konferenciji za novinare u Davosu 30.01.09. |
 Reis i Bler u Davosu |
Na pitanje kako može religija utjecati da se trend netolerancije i nerazumijevanja među ljudima i narodima pretvori u trend tolerancije i razumijevanje, reisu-l-ulema Cerić se pozvao na dva povijesna slučaja i jedan savremeni primjer kad su muslimani, zahvaljujući islamu, pokazali kako je moguće netoleranciju pretvoritu u toleranciju i nerazumijevanje prevesti u razumijevanju:
- O prvom slučaju – kazao je reisu-l-ulema Cerić - svjedoči nam jevrejski autor Standfor Šou (Standfor Show), koji u svojoj knjizi „Turska i Holokaust“ kaže:
Nisu ni narod Republike Turske ni oni u Europi i Americi potpuno shvatili u kojoj je mjeri Turska, kao Osmanska Carevina koja joj prethodila, stoljećima služila kao glavno mjesto utočišta za narode koji su bili izloženi progonima, muslimani i nemuslimani, od četrnaestog stoljeća do danas. Na mnogo načina Turska je imala ulogu koju su vremenom preuzele Sjedinjene Američke Države početkom devetnaestog stoljeća.
Ako se to ima na umu, onda možemu razumjeti zašto je jučer u Davosu turski premijer Tajib Erdogan bio iziritiran govorom sa povišenim glasom predsjednika Izraela Šimona Pereza kad je opravdavao napad na Gazu, gdje je izraelska vojska ubila stotine nedužnih civila, među kojima je veliki broj djece, žena i staraca. Primjer turskog prijateljstva prema Jevrejima ne može se mjeriti ni sa jednom europskom zemljom, kako u povijesnom tako i savremenom dobu, i zato je premijer Erdogan smatrao da Izrael treba da proguta pilulu „gorkog prijatelja“ - da čuje gorku istinu o Gazi. Nažalost, Izrael sluša samo „slatke prijatelje“. Niko nema monopola na bol i patnju, niko nema monopol na samoopredjeljenje i samoodbranu; niko nema monopol na slobodu i čast.
Drugi slučaj muslimanske tolerancije i razumijevanja prema Jevrejima datira iz davne 1492. godine kad su sefardski Jevreji našli utočište u Sarajevu nakon progonstva iz Španije. O tome svjedoči i Sarajevska Haggada, koju su bosanski muslimani više puta sačuvali od nestanka, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i za vrijeme četverogodišnje opsade Sarajeva, gdje je 25. augusta 1992. godine srpska vojska zapalila sarajevsku nacionalnu biblioteku, tačno na petstotu godišnjicu paljenja kordovske biblioteku u Španiji. O Sarajevskoj Haggadi američka spisateljica Džeraldina Bruks (Geraldine Brooks) objavila je nedavno knjigu pod naslovom Ljudi knjige (People of the Book), koja može da bude velika inspiracija za buduće muslimansko-jevrejske odnose svjetskih razmjera.
Treći primjer kako religija može utjecati da se nerazumijevanje prevede u razumijevanje odnosi se na slučaj predavanja, kojeg je papa Benenedikt XVI održao o islamu i Muhammedu, a.s., na Regensburškom univerzitetu u Njemačkoj, 13. septembra, 2006. godine, koje je uznemirilo muslimane u cijelom svijetu. Uviđajući da je stanje izazvano Papinim predavanjem štetno za mir i sigurnost u svijetu, 138 muslimanskih alima i intelektualaca objavili su 13. oktobra, 2007. godine otvoreno pismo papi Benediktu XVI i cijelom kršćanskom svijetu, pozivajući se na vrijednost zajedničke riječi između muslimana i kršćana o Ljubavi prema Bogu i ljubavi prema susjedu. Otvoreno pismo muslimanske uleme i intelektualaca je naišlo na snažnu podršku od najviših kršćanskih dostojanstvenika, prije svih pape Benedikta XVI, zatim nadbiska kanterberijskog Rovana Viljemsa (Rowana Williamsa), predsjednika Luterana biskupa Hansona, predsjednika Svjetske baptističke alijanse gosp. Kofeja (Coffey), te kako sadašnjeg premijera Gordona Braona (Gordon Brown) tako i bivšeg britanskog premijera Toni Blera (Tony Blair). Nadalje, prošle godine održane su konferencije prvo na Jelskom univerzitetu, SAD, zatim na Kembridžu, UK, i na kraju u Vatikanu je održan vrlo uspješan trodnevni dijalog između dvadesetak muslimanskih i dvadesetak katoličkih teologa, koji je završen susretom sa papom Benediktom XVI u prijateljskoj atmosferi i obostranoj želji da se dijalog nastavi u duhu zajedničke ljubavi prema Bogu i ljubavi prema susjedu.
To bi bio moj muslimanski odgovor na pitanje kako i na koji načim religija može preokrenuti trend netolerancije i nerazumijevanju u trend tolerancije i razumijevanja među ljudima i narodima. Nadam se da će spomenuti primjeri muslimanske tolerancije poslužiti kao inspiracija svima – kako muslimanima tako i kršćanima i Jevrejima da shvate da nam nema drugog puta, već da kroz dijalog, toleranciju i međusobno razumijevanje zajedno gradimo bolji svijet uvijek i na svakom mjestu – zaključio je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić svoje izlaganje u Davosu.
Na konferenciji za novinare povodom stanja u Palestini reisu-l-ulema je između ostalog rekao:
- Nakon Gaze svima je jasno, posebno bi to trebalo biti jasno Izraelu, da nema vojnog rješenja za palestinsko-izraelski sukob. Isto tako, ne može se ničim opravdati ubijanje djece, žena i staraca u Gazi. Samo dijalogom uz uvažavanje temeljnih prava Palestinaca na život, vjeru, slobodu, imetak i čast, te mir i sigurnost Izraela moguć je trajno-održivi mir na Bliskom istoku, a time i mir u svijetu – zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić.
