Na tribini u Mostaru Publika pažljivo prati izlaganje

U organizaciji Muftijstva mostarskog i u prisustvu bošnjačke političke i akademske elite grada Mostara, kantonalnih ministara, bivših gradonačelnika, ambasadora, profesora, ljekara, advokata, predvođenih mostarskih muftijom Seid ef. Smajkićem, u Narodnom pozorištu Mostar je predavanjem Fatmira Alispahića na temu „Bošnjački identitet na udaru deislamizacije“ obilježen 5. maj 1899., kada je iz bošnjačkog otpora politici pokrštavanja nastao pokret za vjersku, vakufsku i prosvjetnu autonomiju u Bošnjaka, koji je predstavljao prvi oblik bošnjačke političke aktivnosti.

Fatmir Alispahić je u prvom dijelu predavanja podsjetio na historijske činjenice koje su prethodile 5. maju 1899., kada su se Bošnjaci u povodu otmice djevojčice Fate Omanović pobunili protiv sve češćih i otvorenih nasrtaja okupatorskog režima i katoličkih sveštenika na vjeru u Bošnjaka. Govorio je o otvorenim zalaganjima sarajevskog nadbiskupa Josipa Štadlera da se Bošnjaci pokrste, o predviđanjima austrijskih zvaničnika da će vjera u Bošnjaka vremenom odumrijeti, što je otkrivalo netrpeljivost prema islamu i ambicije da se Bošnjaci deislamiziraju.

- Više od 110 godina traje insistiranje našeg okruženja da svoju vjeru prilagodimo mjeri njihove netolerancije. Kolika je i kakva je ta mjera, pokazala je austrougarska uprava u vrijeme kada je uzurpirala naše vakufe, ravnala sa zemljom

Mr. Alispahić i muftija Smajkić Fatmir sa majkom prof.dr. sci. Nisvetom Alispahić

naše hareme, i određivala kako ćemo se i koliko vjerski obrazovati, što je nakon 20 godina trpnje rezultiralo otporom koji je krenuo iz Mostara. Komunistički i dejtonski režim su nametnuli ateizam kao mjeru progresivnog i poželjnog Bošnjaka, što kroz inerciju moći rezultira procesom deislamizacije. Da je to tako ukazuju nam svakodnevno manifestacije islamofobijskog fašizma koji iz dejtonskih oruđa puca po muslimanskom dostojanstvu u Bošnjaka – rekao je Fatmir Alispahić.

Alispahić je potom kritički govorio o nenarodnom karakteru aktuelne bošnjačke politke koja je okrenuta ličnim interesima, a zbog čega je i Mostar, kao rodno mjesto bošnjačke politike, ostao na margini interesovanja.

- Sarajevska elita je prije 110 godina, kao i danas, Mostar ostavila na cjedilu, jer je svoje interese našla u služenju okupatorskoj upravi. Mostarski Bošnjaci su, predvođeni muftijom Džabićem, na sebe preuzeli teret borbe za narodna prava. Danas smo u sličnoj situaciji, jer bošnjačka politička elita pojma nema da je danas rođendan bošnjačke politike i da bi upravo u Mostaru morala svjedočiti kontinuitet u borbi za bošnjačka prava. Ali, ta elita ne smije doći u Mostar, ne smije se sjetiti muftije Džabića i njegovog pokreta, jer bi tada morala priznati da je za Bošnjake Mostar ono što je za Srbe Gazimenstan, dakle, izvorište nacionalnog političkog identiteta, a oko izvorišta nema pregovora. Stoga Mostar mora ponovo biti bošnjački u mjeri u kojoj je to bio i prije genocidne agresije i masovnog doseljavanja u bošnjačke domove – rekao je Fatmir Alispahić.