Haag
ZLOČINCU DAMIRU IVANKOVIĆU SAMO 14 GODINA ROBIJE ZA ZLOČIN NA KORIĆANSKIM STIJENAMA
|
|
Autor: BIRN
Objavljeno: 02. July 2009. 08:07:35
Za učešće u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama, Damir Ivanković pred Sudom BiH osuđen na 14 godina zatvora.
Damir Ivanković, bivši pripadnik interventnog voda policije iz Prijedora, osuđen je na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine.
Ivanković je, odlukom Suda, pušten na slobodu do konačnog upućivanja na odsluženje kazne, te mu je određen niz mjera zabrane.
“Ova kazna ne doprinosi samo utvrđivanju istine nego i pomirenju na ovim prostorima, u šta Sudsko vijeće vjeruje. Nekima se može činiti ova kazna blagom ili strogom, ali Vijeće vjeruje da je adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja”, obrazložila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća.
Ivanković je 22. juna 2009. postigao s Tužilaštvom BiH sporazum o priznanju krivnje za učešće u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama počinjenim 21. augusta 1992. godine.
Vijeće ga je oglasilo krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti općine Prijedor i struktura Srpske Republike BiH, a sve u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s tog područja. Ivanković je osuđen za zločin protiv čovječnosti prema individualnoj krivičnoj odgovornosti.
Pri izricanju presude, sutkinja Minka Kreho je pročitala imena nekih od ubijenih na Korićanskim stijenama, istaknuvši da su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe i dijelovi tijela nekoliko ubijenih muškaraca.
“Vijeće je utvrdilo da je Tužilaštvo BiH predočilo dovoljno dokaza za krivnju Ivankovića. Na području Prijedora izvršen je širok i sistematičan napad i meta tog napada bilo je civilno stanovništvo. Sve osobe koje su ubijene na Korićanskim stijenama bile su civili, što su potvrdili mnogi svjedoci i sam optuženi tokom svjedočenja”, kazala je Kreho.
Istom optužnicom Tužilaštva BiH, uz Ivankovića, terete se Zoran Babić, Gordan Đurić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Ljubiša Četić, Dušan Janković i Željko Stojnić, bivši pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije.
Nakon što je postigao sporazum s Tužilaštvom, Ivanković je svjedočio protiv ostalih optuženih i tom prilikom detaljno govorio o učešću pripadnika interventnog voda i SJB-a Prijedor u zločinu na Korićanskim stijenama, kao i svom sudjelovanju u ubistvima.
Poslije Ivankovićevog svjedočenja, i trećeoptuženi Đurić je također priznao krivicu za učešće u ubistvu civila na Korićanskim stijenama. Sporazumom s Tužilaštvom o priznanju krivnje Đurić se obavezao da će 7. jula svjedočiti protiv ostalih optuženih, nakon čega će Vijeće donijeti presudu.
Vijeće je konstatovalo da “iskreno priznanje krivnje i značajna suradnja” Ivankovića s Tužilaštvom BiH i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) predstavljaju, između ostalih, olakšavajuće okolnosti za optuženog. Otežavajuće okolnosti pri određivanju kazne Vijeće nije našlo.
Odlukom Vijeća, a na prijedlog Ivankovića i uz saglasnost Tužilaštva, optuženi je pušten na slobodu, ali mu je izrečeno niz mjera zabrane i obaveza.
Ivankoviću je zabranjeno napuštanje boravišta i mijenjanje adrese prebivališta bez odobrenja Suda BiH, obavezan je svakodnevno javljati se u SJB Prijedor, a zabranjeno mu je i kontaktiranje s mogućim saučesnicima i saoptuženim u zločinu, kao i svjedocima i žrtvama.
Također mu se zabranjuje da kontaktira s bilo kime osim sa svojim braniocem, te da prisustvuje javnim i privatnim okupljanjima. Na osnovu odluke Suda, Ivankoviću su privremeno oduzeti pasoš i druge putne isprave, te mu je zabranjeno korištenje drugih dokumenata za prelazak državnih granica.
Ivanković se u pritvoru nalazio od 14. januara 2009. godine.
Damir Ivanković, bivši pripadnik interventnog voda policije iz Prijedora, osuđen je na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine.
Ivanković je, odlukom Suda, pušten na slobodu do konačnog upućivanja na odsluženje kazne, te mu je određen niz mjera zabrane.
“Ova kazna ne doprinosi samo utvrđivanju istine nego i pomirenju na ovim prostorima, u šta Sudsko vijeće vjeruje. Nekima se može činiti ova kazna blagom ili strogom, ali Vijeće vjeruje da je adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja”, obrazložila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća.
Ivanković je 22. juna 2009. postigao s Tužilaštvom BiH sporazum o priznanju krivnje za učešće u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama počinjenim 21. augusta 1992. godine.
Vijeće ga je oglasilo krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti općine Prijedor i struktura Srpske Republike BiH, a sve u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s tog područja. Ivanković je osuđen za zločin protiv čovječnosti prema individualnoj krivičnoj odgovornosti.
Pri izricanju presude, sutkinja Minka Kreho je pročitala imena nekih od ubijenih na Korićanskim stijenama, istaknuvši da su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe i dijelovi tijela nekoliko ubijenih muškaraca.
“Vijeće je utvrdilo da je Tužilaštvo BiH predočilo dovoljno dokaza za krivnju Ivankovića. Na području Prijedora izvršen je širok i sistematičan napad i meta tog napada bilo je civilno stanovništvo. Sve osobe koje su ubijene na Korićanskim stijenama bile su civili, što su potvrdili mnogi svjedoci i sam optuženi tokom svjedočenja”, kazala je Kreho.
Istom optužnicom Tužilaštva BiH, uz Ivankovića, terete se Zoran Babić, Gordan Đurić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Ljubiša Četić, Dušan Janković i Željko Stojnić, bivši pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije.
Nakon što je postigao sporazum s Tužilaštvom, Ivanković je svjedočio protiv ostalih optuženih i tom prilikom detaljno govorio o učešću pripadnika interventnog voda i SJB-a Prijedor u zločinu na Korićanskim stijenama, kao i svom sudjelovanju u ubistvima.
Poslije Ivankovićevog svjedočenja, i trećeoptuženi Đurić je također priznao krivicu za učešće u ubistvu civila na Korićanskim stijenama. Sporazumom s Tužilaštvom o priznanju krivnje Đurić se obavezao da će 7. jula svjedočiti protiv ostalih optuženih, nakon čega će Vijeće donijeti presudu.
Vijeće je konstatovalo da “iskreno priznanje krivnje i značajna suradnja” Ivankovića s Tužilaštvom BiH i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) predstavljaju, između ostalih, olakšavajuće okolnosti za optuženog. Otežavajuće okolnosti pri određivanju kazne Vijeće nije našlo.
Odlukom Vijeća, a na prijedlog Ivankovića i uz saglasnost Tužilaštva, optuženi je pušten na slobodu, ali mu je izrečeno niz mjera zabrane i obaveza.
Ivankoviću je zabranjeno napuštanje boravišta i mijenjanje adrese prebivališta bez odobrenja Suda BiH, obavezan je svakodnevno javljati se u SJB Prijedor, a zabranjeno mu je i kontaktiranje s mogućim saučesnicima i saoptuženim u zločinu, kao i svjedocima i žrtvama.
Također mu se zabranjuje da kontaktira s bilo kime osim sa svojim braniocem, te da prisustvuje javnim i privatnim okupljanjima. Na osnovu odluke Suda, Ivankoviću su privremeno oduzeti pasoš i druge putne isprave, te mu je zabranjeno korištenje drugih dokumenata za prelazak državnih granica.
Ivanković se u pritvoru nalazio od 14. januara 2009. godine.
