Kada su 12. jula u Srebrenici boravili pripadnici četničkog pokreta «Obraz» iz Srbije, raspirujući nacionalnu i vjersku mržnju, policija nije reagovala. Naprotiv. Zbog uzvika „Ovo je Bosna“, tamošnji policajci su saslušali tri djevojke u Srebrenici - Sedinu Hasanović, Dženetu Nalić i Melisu Smajić, koje su, igrom slučaja, sjedile u kafiću pored kojeg su prolazili članovi «Obraza»

Tri djevojke iz Srebrenice prijavljene su Odjeljenju za prekršaje Osnovnog suda u ovom gradu zbog toga što su 12. jula na dan kada je, uz obilježavanje stradanja Srba u Srebrenici i Bratuncu, grupa građana sa četničkim obilježjima uzvikivala "Ovo je Srbija", odgovorile porukom "Ovo je Bosna". Zbog ovog odgovora djevojke bi mogle biti osuđene u Osnovnom sudu u Srebrenici.

Kada su 12. jula u Srebrenici boravili pripadnici četničkog pokreta «Obraz» iz Srbije, raspirujući nacionalnu i vjersku mržnju, policija nije reagovala. Naprotiv. Zbog uzvika „Ovo je Bosna“, tamošnji policajci su saslušali tri djevojke u Srebrenici - Sedinu Hasanović, Dženetu Nalić i Melisu Smajić, koje su, igrom slučaja, sjedile u kafiću pored kojeg su prolazili članovi «Obraza»:

„Vrijeđali su nas. Nije samo nas nego cijelu naciju muslimana.“
„Pošto smo već čuli da su govorili da će istrijebiti Srebrenicu od islama i da je ovo Srbija, ja i moje dvije prijateljice nismo mogle to da dopustimo i kada su oni govorili ovo je Srbija, mi smo govorili ovo je Bosna.“
„Uopšte me nije strah jer ja se borim za svoje pravo.“

Uzvik «Ovo je Bosna» zasmetao je konobarici u kafiću u kojem su djevojke sjedile, Sanji Kočević:

„One su dobacivale grupi tamo od nekih 50 momaka. Ja sam im prišla i opomenula ih dva, tri puta, nisu htjele poslušati.“

Četničko orgijanje mobitelom je zabilježio potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica Zulfo Salihović protiv kojeg nije podnesena krivična prijava iako je i on uzvikivao isto što i djevojke.

Zbog nastale situacije, ali i daljeg suživota u tom gradu, Salihović za naš radio najavljuje da će naredne sedmice podnijeti krivičnu prijavu protiv MUP-a Republike Srpske:

„Imali su sve zakonske preduslove i pretpostavke da na licu mjesta čak i uhapse određene osobe koje su raspirivale nacionalnu i vjersku mržnju.“

Prijava još nije razmatrana
S obzirom da je sezona godišnjih odmora, u Opštinskom sudu u Srebrenici saznajemo da još uvijek nije razmatrana prijava protiv djevojaka.

Kako se radi o prekršajnom postupku, predsjednik Suda Hajrudin Halilović objašnjava koju eventualnu zakonsku kaznu Sedina, Dženeta i Melisa mogu dobiti:

„Ako se radi o prekršaju, tu nema kazne zatvora, već su predviđene samo novčane kazne.“

Sve tri djevojke su povratnice u Srebrenicu, a jedna od njih je maloljetna. Kažu kako ne razmišljaju da napuste grad jer nema nacionalne mržnje između Bošnjaka i Srba. Ističu da je posljednji inicident «uvezen», jer su svi mladići iz četničkog pokreta «Obraz» iz Srbije:

„Ja sam bila prvo dijete povratnik ovdje prije osam godina. Bila sam jedina i nikada nisam imala takvih problema. I sada da mi se ovo desi poslije nekih osam godina da ovakav problem imam.“

Provokacije sve učestalije
„Ja se družim sa svima, družim sa Srbima i sve i ja se uopšte ne bojim ovdje živjeti. Oni su ovdje ekstra prema nama. Ali nam je zasmetalo što su oni iz Srbije došli da nas ovdje provociraju.“

Provokacije članova organizacija iz Srbije koje se deklarišu kao četničke u posljednje vrijeme u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine sve su učestalije.

Izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije Milan Antonijević kaže da tamošnji predstavnici vlasti ne preduzimaju mjere da bi se takvim organizacijama onemogućilo da djeluju. S druge strane, navodi, ne može reći da država ne čini napore da se njihovo djelovanje zabrani:

„Postoje neki pokazatelji da država ipak želi da konačne stane na put ovakvim organizacijama. To nije, naravno, dovoljno. Mi ne vidimo neke konkretnije rezultate, ali najave postoje i građani Srbije kada putuju sigurno se neće lepo osećati ako dolaze iz neke organizacije koja je uzvikivala ovakve parole, širila neke ideje koje pripadaju sredini prošlog veka, a ne ovom veku.“

Koliko je država Bosna i Hercegovina zabrinuta potpirivanjem nacionalne mržnje koju propagiraju pojedine organizacije najbolje ilustruje primjer da niko od predstavnika vlasti nije pokazao interes za srebrenički slučaj, a kamoli zabrinuo da postoji mogućnost da sličnih bude u narednom periodu. (Dženana Karabegović)