Prijedlog Rezolucije za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici Da, po mišljenju Doma, Vlada treba da proglasi 11. juli kao Dan sjećanja na Srebrenicu i narednu sedmicu odavanja počasti Bosni i Hercegovini, kao spomen na masakr u Srebrenici 11. jula 1995., u kojem je ubijeno više od 8,000 bošnjačkih civila u okviru politike etničkog čišćenja, kao najgori akt genocida u Evropi od Drugog svjestkog rata, i u kojem je protjerano iz svojih domova više od 30,000 od strane srpskih snaga.

U organizaciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, ogranak za Kanadu, Instituta za istraživanje genocida Kanada i Bosanskohercegovačkog kluba Windsor u subotu 29. augusta, tačno na 820. godišnjicu Povelje Kulina bana koja je potvrdila samostalnost i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, u Windsoru je održana konferencija na kojoj je član Parlamenta Kanade Brian Masse javno obznanio svoje sponzorstvo nad Rezolucijom o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

Tako je krunisana petogodišnja aktivnost Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike čiji cilj je bio verifikacija agresije na Bosnu i Hercegovinu i zločina genocida nad Bošnjacima od strane Parlamenta Kanade. Aktivnost je počela 2005. godine na desetogodišnjicu genocida u Srebrenici kada se Jean Augustine, tadašnji član Parlamenta Kanade obratlia istom sa izjavom u kojoj je tražila očitovanje Kanade kao demokratske zemlje po pitanju agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.

Manifestaciji u Windsoru su prisustvovali: Brian Masse, član Parlamenta Kanade, dr. Zijad Delić, direktor Islamkog kongresa Kanade, Tajib Pašanbegović, glavni imam Bošnjačke dijaspore za Kanadu, Haris Alibašić, predsjednik UO KBSA, Ferid Sefer, sekretar UO KBSA, Mirsad Smajić, član UO KBSA, Emir Ramić, predsjednik UO KBSA - Ogranak za Kanadu i mnogi predstavnici nevladinih i organizacija za zaštitu ljudskih prava Kanade, te mnogi građani BiH koji žive u Kanadi.

Na kraju konfernecije i predtsvaljanja Rezolucije poslanik doma kanadskog Parlamenta Brian Masse je izjavio: Sa ovom Rezolucijom Kanada priznaje važnost događaja Došlo je najzad vrijeme za Kanadu da proglasi 11. juli - Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ova godišnjica povećava svijest o tragičnom stradanju naroda Bosne i Hercegovine i odaje čast i poštovanje onima koji su ubijeni kao rezultat genocidne politike, etničkog čišćenja i ratnih zločina izvršenih u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.” - rekao je Masse, ističući: “Sa ovom rezolucijom - deklaracijom, Kanada priznaje važnost ovog događaja u pomaganju bošnjačkom narodu da se stavi tačka na ovaj događaj samo kroz istinu i pravdu. Institucionalizacija Dana sjećanja na Srebrenicu svakog 11. jula će da pomogne u informisanju budućih generacija kao i svima nama da radimo u pravcu mirne koegzistencije. Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995, vojska bosanskih Srba, kojom je komandovao Ratko Mladić (optužen za ratne zločine), i druge paravojne jedinice su brzo pogubili više od 8,000 Bošnjaka (Muslimana), muškaraca, mladića, i starih osoba, koji su tražili sigurnost u tom području. Osim toga, oko 30,000 je prisilno prognano u etničkom čisćenju uz pomoć UN-a. Rezolucija Evropskog parlamenta je prozvala masakr u Srebrenici “najvećim ratnim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”. Ovaj zločin je proglašen aktom genocida od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Predstavnički dom i Senat Sjedinjenih Američkih Država su 2005. godine usvojili Rezolucije o genocidu u Srebrenici i za sve zločine koji su se dogodili tokom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine. Evropski parlament je usvojio svoju rezoluciju 15. januara 2009. godine time utemeljujući 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, istako je kanadski parlamentarac Masse, sponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Senad Alićehajić u uvodnim napomenama je izložio historijski put kanadskih Bošnjaka, predvođenih KBSA koji je rezultirao današnjim historijskim događajem za njih. Haris Alibašić je potvrdio riješenost KBSA u aktivnostima oko istine o agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima, te pravde za žrtve. U veoma nadahnutom govoru, često prekidanim aplauzima, dr. Zijad Delić je govorio o značaju ovog velokog trenutka ne samo za kanadske Bošnjake i Kanadu, već za cijeli svijet. Brian Masse je naglasio da Kanada kao demokratska zemlja mora učiniti više napora da se u budućnosti izbjegnu zločini genocida. Rezolucija koju on sponzoriše u parlamentu je na tom tragu.

U rezoluciji se predviđa da Vlada i Parlament Kanade proglase 11. juli - danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici; i da se uvede sedmoca o BiH u Kanadi.

Obraćanje Tajib ef. Pašanbegovića Uručivanje Plakete Emiru Ramiću

Na kraju je članu kanadskog parlamenta Brian Masse uručena Plaketa zahvalnosti za sve što čini za BiH i Bošnjake, za istinu i pravdu u svijetu. Također je Emiru Ramiću uručena Plaketa za dugogodišnju borbu da se istina o agresiji na BiH i zločinu genocida nad Bošnjacima čuje u Parlamenu Kanade, te da se zadovolje pravda prema žrtvama zločina.

Nakon održane konferencije rekli su za javnost:

Wahida Valiante, CIC Nacionalni predsjednik,: Nad nevinim Bošnjacima srpske snage su počinile genocid
“Ono što je urađeno nad nevinim Bošnjacima od strane srpskih snaga spada u definiciju genocida kao što je navedeno u članu 2. Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja je osnovana u Parizu 9. decembra 1948, a stupio na snagu 12 januara 1951” – istakla je gospođa Valiante.



Senad Pašalić dipl.ecc.: Bošnjaci Kanade neće odustati od istine i pravde
Nakon ovog historijskog skupa u Windsoru, u Kanadi, neće više nikada biti isto. Sa ovim činom Bošnjaci Kanade su dokazali da nikada neće odustati od pravde i istine ma gdje oni živjeli. S obzirom na jačinu poruke koja je 29. avgusta 2009. godine odaslana iz Windsora, nema sumnje da će kanadski Parlament ovu Rezoluciju i prihvatiti.

Senad Alićehajić: Važno je da se osudi ideologije genocida
“Ovdje smo danas da prepoznamo činjenicu da su počinjena ova užasna nedjela, ali da su ideologije genocida, etničkog čisćenja, fašizma, rasne i kulturne diskriminacije, nacizma i mržnje omogućili da se izvrše ovi zločini. Dok počinioci ovih zločina moraju biti izvedeni pred lice pravde, podjednako je važno da se osude i ove lažne ideologije. Dan sjećanja na Srebrenicu će upravo pružiti takvu mogućnost” – rekao je Alićehajić.

Mr. Haris Alibašič: Hrabar čin Briana Masse
U ime članova KBSA i UO KBSA, krovne organizacije američkih i kanadskih Bošnjaka, zahvaljujem se se svim kanadskim Bošnjacima, KBSA – Ogranku za Kanadu, Centru za istraživanje ratnih zločina i genocida u BiH - Kanadski odjel i drugim organizacijama, koji su na bilo koji neki način učestvovali i pomogli ovu inicijativu vezanu za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i sedmice počasti BiH u Parlamentu Kanade. Posebnu zahvalnost upućujem članu kanadskog Parlamenta, Brianu Masse, zbog njegovog hrabrog čina u borbi za istinu o agresiji na BiH i pravdi za žrtve genocida i etničkog čišćenja u BiH. Velika je čast biti sa Bošnjacima i drugim gostima u ovakvom veoma važnom i historijskom trenutku, jer ovo pokazuje snagu KBSA ali i snagu bošnjačke dijaspore. Mi nećemo stati na ovome, nego ćemo nastaviti na širenju istine o agresiji na BiH, i još jače ćemo raditi na jačanju BiH i njezinog uključivanja u euroaatlantske integracije, te zaštiti interesa Bošnjaka ma gdje u svijetu se oni nalazili, rekao je mr. Alibašič, predsjednik UO KBSA.

Prof. Emir Ramić: Veliki čin za Kanadu i Kanađane
Ovo je historijski trenutak za Kanadu, Kanađane – posebno kanadske Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu. Rezolucija člana kanadskog parlamenta Brian Masse kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na najveći zločin protiv čovjeka i civilizacije u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, te u Kanadi uvodi sedmica sjećanja na žrtve zločina je veliki korak u pobjedi istine o agresiji na Bosnu iHercegovinu i istine o zločinu genocida nad Bošnjacima, veliki korak u pobjedi pravde za žrtve.

Mr. Ferid Sefer: Imamo obavezu da svijetu kažemo istinu o genocidu
Srebrenica je simbol genocida koji se desio u Bosni i Hercegovini. Mi kao KBSA, koji zastupa interese svih probosanskih snaga, imamo obavezu da svijetu kažemo istinu šta se desilo ne samo u Srebrenici nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini uz genocid, dogodio se i etnocid, urbicid i kulturocid. I zbog toga je milion građana BiH raseljen po svijetu. Genocid je širok pojam, a i mi ga trebamo tako gledati, zbog svi onjih koji su stradali u proteklom ratu, a i zbog generacija koje dolaze. KBSA je uvijek bio, a i ostati će na braniku zaštite svih Bošnjaka, Bosanaca i Hercegovaca, i svih probosanskih snaga. I sigurno je da ćemo ispuniti svoju historijsku zadaću da demokratskim putem predočimo svijetu istinu o BiH. Prijatelji BiH, kao što su gospodin Brian Masse i mnogi drugi koji stoje iza demokratije i istine, će nam u tome pomoći, - izjavio je sekretar KBSA.