kon decenija za kormilom, klub bogatih industrijalizovanih zemalja brzo gubi uticaj dok se dio globalne ekonomske moći pomjera prema velikim zemljama u razvoju.
To je lekcija sa sastanka Grupe sedam održanog u Istanbulu tokom vikenda, gdje je odsustvo Kine pokazalo da G7 više ne može da se sama pozabavi svjetskim ekonomskim problemima.
Ministri finansija i direktori centralnih banaka iz G7 zamolili su Kinu u diplomatski sročenom saopštenju da dozvoli rast kineske valute, kao što to čine i proteklih nekoliko godina.
Međutim, Kina nije pokazala znake popuštanja, a G7 je provela veći dio svog vremena diskutujući o tome da li da se sastaje rjeđe uz manju pompu i možda manje javnih saopštenja.
Saopštenja G7 prečesto nijesu nikoga zanimala jer većinom nijesu rezultirala nikakvim akcijama, kazao je Dominik Štros Kan, šef Međunarodnog monetarnog fonda.
Marko Anuncijata, glavni ekonomista Unikredit banke u Londonu je kazao: „Istanbul mnogi smatraju oproštajem G7 prije nego što preda svoju moć“.
Slabost G7 u Istanbulu je daleko od statusa koji je ta organizacija uživala prije finansijske krize u proteklih dvije godine.
Osnovana 1976. kako bi okupila vodeće finansijske zvaničnike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država, G7 je decenijama usmjeravala svjetska finansijska tržišta.
Centralne banke G7 su 2000. godine intervenisale u tržištu strane valute kako bi povećale vrijednost eura koji je bio na rekordno niskom nivou.
Sada, dok se svijet oporavlja od najteže krize poslije Velike depresije, tvorci politika ponovo moraju da se pozabave neuravnoteženostima u globalnoj ekonomiji – međutim Kina je glavni izvor trgovinskih neuravnoteženosti, a ona nije članica G7.
Kao rezultat toga, svjetski lideri su odlučili prošlog mjeseca u Pitsburgu da veća Grupa 20, koja uključuje Kinu, Indiju i druge velike zemlje u razvoju pored zemalja G7, treba da postane glavni forum za upravljanje globalnom ekonomijom.
Kina je iskoristila sastank u Istanbulu kako bi poentirala kod kuće u komentaru koji je objavila zvanična novinska agencija Sinhua.
„Pošto su tržišta u usponu značajno povećala svoju ulogu u globalnoj ekonomiji, naročito nakon ogromne krize, G7 ne može efikasno da se pozabavi međunarodnim ekonomskim temama i njeno zamjenjivanje sa G20 u skladu je sa istorijskim dešavanjima“, objavila je Sinhua.
Prije sastanka u Istanbulu, zvaničnici G7 su kazali da grupa možda neće objaviti zajedničko saopštenuje. Tim Adams, bivši potsekretar u američkom Ministarstva finansija koji je prisustvovao brojnim sastancima G7, kazao je da postoje spekulacije da bi G7 mogla čak odlučiti i da se ugasi.
Takvi najgori scenariji se nijesu obistinili. Kanada je saopštila da će biti domaćin sastanka G7 sljedećeg februara, objavivši da će grupa nastaviti da igra „ključnu ulogu“.
Objavljujući zajedničko saopštenje, G7 je održala svoje pravo na nadležnost u ključnim oblastima globalne ekonomske politike, poput inostrane razmjene.
Međutim, Adams koji je sada upravni direktor Lindsi grupe makroekonomske konsultantske firme u SAD, kazao je da je ugled G7 na tržištu valuta donekle kompromitovan.
„G7 nije dovoljna za optimalnu ulogu i moć u okviru diskusije o valutama“, kazao je on. „Juče smo vidjeli da G7 komentariše politiku razmjene uključujući i Kinu, ali Kina nije bila za stolom tokom tih diskusija. Sa osnaženom G20, takva vrsta komentara izgleda donekle čudno“.
Zvaničnici G7 nijesu donijeli konkretne odluke u Istanbulu o tome kako će tačno grupa nastaviti da djeluje i kakvu će ulogu igrati.
Međutim, zajednička nit u komentarima nekoliko zvaničnika je bila da G7 treba da se reformiše kao više neformalni forum koji se rjeđe sastaje kako bi diskutovao o manje važnim temama, uključujući i stopu razmjene.
„Može se desiti da se sastajemo nezvanično i rjeđe“, kazao je britanski ministar Alister Darling.
Takođe je bilo priče da bi G7 mogala biti upotrijebljena kao priprema za sastanke G20. Dakle, mogla bi postati glavna klika bogatih zemalja unutar G20.
„Postoji duga istorija interakcija među tim pojedincima i zemljama; postoje infrastruktura i odnosi koji su mnogo važniji u vrijeme krize“, kazao je Adams. „Dakle vrijedi očuvati G7 izvjesno vrijeme, kao neku vrstu komiteta istomišljenih entiteta, dok ne shvate kako će funkcionisati G20 na operativnom nivou“.
Jedan veteranski zvaničnik G7, koji želio da ostane anoniman, ostaje skeptičan.
„Kada morate da govorite ljudima da ste relevantni, onda to znači da nijeste“, kazao je on.