Nakon konferencije u Montebello-u, predsjednica Udruženja žena žrtva rata Bakira Hasečić otputovala je u Ottawa-i gdje se sastala sa parlamentarcima Kanade. Ona se zahvalila na gostoprimstvu, ali i podsjetila je prisutne parlamentarce da se nažalost ni oni ne trude da poštuju osnovna ljudska prava, posebno kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. Kritičkim tonom ih je upitala zašto ne isporuče Lazara Mutlaka iz Goražda koji je našao utočište u Kanadi, a koji je za vrijeme genocidne agresije u BiH silovao, ubijao…? Hasečićka ih je također upoznala o nečasnim radnjama general majora Lewisa MacKenzie koji je povezan sa silovanjima Bošnjakinja u BiH, i pitala ih kako bi bilo kada bi i druge države dale imunitet ratnim zločnicima kao što je Kanada uradila generalu MacKenzie-u?! Na kraju je saopćila da je u Srbiji uhapšen zločinac Ratko Mladić, kada je nastao gromoglasan aplauz, dok su je prisutni uz čestitke i povike grlili i ljubili.

Željko MILIĆEVIĆ: Bakira je, iako sam bio uz nju, na konferenciji bila sama, kao što su bile same i one druge žene koje su došle svjedočiti o strahotama koje su preživjele. Međutim, Bakira nije podlegla toj samoći isto kao što nije podlegla niti nastojanjima da ju se ušuti u njenom radu.

Organizaciju Nobel Women’s Initiative, nobelwomensinitiative.org , koja ima sjedište u Ottawi, glavnom gradu Kanade, pokrenule su žene koje su u naše doba primile Nobelovu nagradu za mir. Svaka od njih je imala svoje razloge za društveni rad, međutim sve one su našle zajednički jezik što se tiče ljudskih prava i pogotovo prava žena u okviru tih ljudskih prava.

Ta organizacija Nobelovih žena je od 23. do 25. maja ove godine održala konferenciju na temu „Žene kale novu sigurnost - zaustaviti silovanje u konfliktima“, u zaseoku Montebello, na sjevernoj obali rijeke Ottawe, negdje na pola puta između Ottawe i Montreala. Prisutne su bile tri od sedam ustanavljajućih Nobelovki. Pored njih je bio broj žena koje se bave zaštitom i promicanjem prava žena općenito, a uz njih i broj žena koje se bave borbom za prava žrtve. Na konferenciji je sudjelovalo nekih 130 žena iz 30 zemalja..

Konferencija je, kroz sva tri radna dana, bila dobro organizirana. Nakon plenarnog zasjedanja nastavilo se je grupnim radom vezano uz broj tema, koje su se dnevno mijenjale. Većina učesnica je imala priliku obratiti se skupu. Svaku večer su bili prikazivani dokumentarni filmovi vezani uz temu konferencije. Bilo je normalnom čovjeku teško pratiti tok konferencije, slušati svjedočenja preživjelih žena o zločinima koji su bili počinjeni i u večer gledati dokumentarne filmove o zločinima i o politici iza tih zločina.

Konferencija u Montebello-u: U sredini Bakira Hasečić, prva lijevo do nje je Nobelovka Jody Williams u majici Udruženja žena žrtva rata, te sa njene lijeve strane Hilde Klemetsdal; desno od Bakire su aktivistkinje za prava žene iz SAD

Potpisnik ovih redova je sudjelovao u većini konferencije; od nedjelje poslije podne do srijede poslije podne, kao prevodioc u službi Bakire Hasečić koja je preživjela genocid i seksualno, tjelesno i mentalno zlostavljanje. Ona je došla, na poziv, svjedočiti o svojim iskustvima, i o svom radu kroz Udruženje žena - žrtva rata. Iako za Bakiru znam dugo vremena, i o njoj znam iz njenih osobnih izjava, nikad ju prije nisam sreo. Ovo je bio prvi, nadam se ne zadnji, put da sam s Bakirom sudjelovao u društvenom radu.

Sama tematika, zlostavljanje žene, je teška i trebala bi biti neprirodna i neprihvatljiva čovječanstvu. Svjedočenja, i brojčana statistika koja je bila predstavljena na konferenciji govore u prilog činjenici da se čovječanstvo udaljava od načela po kojim je stvoreno. Žena je ljudsko biće, majka, sestra, kćerka, nana/baka, unuka, susjeda, komšinica, prijateljica. Mi, kao čovječanstvo, tu ženu podvrgavamo nasilju zato jer možemo, i zato jer možemo izbjeći odgovornost za počinjavanje nasilja.

Na konferenciji u Montebello-u: Bakira i Željko

Između ostalih, imao sam priliku razgovarati i s jednom ženom koja se je demobilizirala iz američkih oružanih snaga s određenim činom visokog oficira i koja danas vodi kampanju da se zaustavi silovanje kako žena, tako i muškaraca, u vojsci Sjedinjenih Država. Brojke i detalji koje je prikazala su bili nevjerovatni.

Jasno mi je, kao i većini nas, da je ženu vrlo jednostavno silovati, uvrijediti, pokušati poniziti. Žalosno je da se žene same moraju boriti protiv tih zala čovječanstva.

Bakira je, iako sam bio uz nju, na konferenciji bila sama, kao što su bile same i one druge žene koje su došle svjedočiti o strahotama koje su preživjele. Međutim, Bakira nije podlegla toj samoći isto kao što nije podlegla niti nastojanjima da ju se ušuti u njenom radu.

Bakira Hasečić je bila silovana i podvrgnuta, zajedno sa svojom familijom, neopisivoj srpsko-crnogorskoj torturi i teroru. Bakira Hasečić je bila silovana i podvrgnuta, zajedno sa svojom familijom, neopisivoj torturi i teroru zato jer je muslimanske vjere.

Tijekom konferencije Bakiri su se došle predstaviti mnoge sudionice. Vodeći kanadski dnevnik, The Globe and Mail, je objavio reportažu o konferenciji na dvije stranice i u centar reportaže stavio Bakiru theglobeandmail.com

U podne, u srijedu 25. maja, Bakira je, u završnoj plenarnoj sjednici konferencije zatražila da konferencija podrži zahtjev da se Ratka Mladića bez daljnjeg oklijevanja uhapsi i predvede pred lice pravde. Gromoglasni aplauz je bio odgovor na njen zahtjev.

Nakon konferencije, Bakira je, uz prijevod novinarke Suzane Vukić koja me je zamijenila u prevođenju, u četvrtak, 26. maja, oslovila parlamentarce Kanade gdje je podnijela zahtjev da se Lewis MacKenzie-u skine imunitet s tim da bi se on suočio s optužbama za silovanje Bošnjakinja. Aplauz je bio odgovor na njen zahtjev.

Bakira ima mnogo, ali ova koju sam sreo u zaseoku Montebello je jedna, jedina - ili, možda, nije?

S lijeva: Novinarka Suzan Vukić, Bakira Hasečić i Željko Milićević

---

Obraćanje Bakire Hasečić, predsjednice Udruženja žena-žrtva rata na trećem danu konferencije u Montebello-u kada je od učesnica tražila da se utiče na institucije i zvaničnike međunarodne zajednice da se konačno uhapsi i procesuira srpski ratni zločinac Ratko Mladić.

NAJTRAŽENIJI RATNI ZLOČINAC
RATKO MLADIĆ
Optužen za genocid, suučešće u genocidu, zločine protiv čovječanosti, protjerivanje na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljivanje, ubojstvo, proganjanje i druge nehumane čine; kršenje pravila rata i ratnih uzanci uključujući ubojstvo, nezakonito počinjavanje terorizma nad civilima, uzimanje zatočenika i druge nehumane čine
(iz Dopunjene optužnice protiv Ratka Mladića, MKSJ, 12. novembra 2002.)
Ratko Mladić, bivši general vojske bosanskih Srba u period 1992-1995 je zadnja osoba, optužena od MKSJ za genocid i ratne zločine koja je još uvijek na slobodi, osamnaest godina nakon što je lično predvodio srpske snage u zauzimanju UN zaštićene zone Srebrenica, u Bosni i Hercegovini. U tom jednom činu inače rasprostranjenog genocida počinjenog protiv Bošnjaka, nekih 8800 muškaraca civila razne dobi je bilo odvojeno od njihovih žena, sestara, majci, kćeri i na najmostruozniji način su likvidirani samo zato jer su bili Muslimani. Posjedujemo izjave svjedoka da je veliki broj ženskih osoba u njihovim familijama bile nakon toga silovane.
Žene u Bosni i Hercegovini, a pogotovo Bošnjakinje, su bile zloupotrebljene kao oruđe rata koji je većinom bio vođen protiv Bošnjaka, protiv civila, diljem Bosne i Hercegovine od februara 1992. godine do novembra 1995. godine.
U tom razdoblju nekih 200000 civila (ekshumacija ostataka žrtava iz masovnih, grupnih i pojedinačnih grobnica još uvijek traje), prvenstveno Bošnjaka je bilo ubijeno, a blizu 50000 žena, prvenstveno Bošnjakinja, silovano.
Ja pozivam svoje sestre, učesnice na konferenciji Inicijativa Nobelovih žena, pod naslovom “Žene kale novu sigurnost – zaustaviti seksualno zlostavljanje u ratnim sukobima”, da podrže mene i organizaciju na čijem sam čelu, kao i desetine hiljada Bošnjakinja i drugih žena koje su bile podvrgnute silovanju i ostalim načinima seksualnog zlostavljanja, i zatraže od svjetske zajednice, od Ujedinjenih nacija, od Evropske unije, od Interpola, od Eupola i svih državnih policija i vlada zemalja u kojima se Ratko Mladić možda krije od pravde, da ga se uhapsi i predvede pred dužni process bez oklijevanja ili isprika.

U ime svih nevinih žrtava,
Bakira Hasečić,
Predsjednica, Udruženje žena-žrtva rata
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Datirano 25. maja 2011. godine u Montebello, Quebec, Kanada