Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Komentari


Crnogorski bijes
POKOLJ U PEĆI I ĐAKOVICI
Procitaj komentar
Objavljeno: 16. November 2012. 20:11:47
Pisao: Dimitrije TUCOVIĆ
*Izvor: „Radničke novine", br. 239, 9. novembar 1913.

Ni danas knjaz ne predusreće Crnogorca drugim pitanjem nego: „Jesi li se, sokole, nasjekao turskije i arnautskije glava?", niti Crnogorci pokazuju više srca prema tuđoj nejači. I kada je ova varvarska najezda osećala svoju nadmoćnost prema nemoćnom arbanaškom selu iz koga su ljudi izbegli, iz nje je provrela stara krv utoliko bešnje što ih ovde ne vezuju nikakvi obziri ni krvi, ni jezika, ni vere, ni istorije, ili bar što Crnogorci tih obzira nisu svesni

Peć i Đakovica su dva alem-kamena u ratnim tekovinama Crne Gore, ali su Peć i Đakovica u isto vreme dva probna kamena nedoraslosti cetinjske vlade da donese onom narodu ne samo više slobode već i više reda i snošljivosti u upravi. Ovde, u Peći i Đakovici, vidimo na delu režim, sposobnosti i navika koji su raselili Crnu Goru i koji, pošto su ostali kod svoje kuće bez hrane i doterali dotle da se među sobom žderu, sa povampirenom snagom besne u zauzetim oblastima.

Kao u kulturnom pogledu najzaostaliji deo srpskoga naroda, Crnogorci se i danas kreću u rat sa svima pogledima i navikama svih primitivnih plemena: da je onaj koji pobedi gospodar ne samo vlasti već i sve privatne svojine i života svih onih koje na zauzetoj teritoriji zateče. Oni se pet dana biju i pljačkaju, a deset dana upotrebe da plen odnesu do kuće i da se natrag vrate. Oni su se, iz onoga odreda koji je bio poslat u pomoć protiv Bugara, u masama vraćali natrag još prvih dana borbe, i kada su ih naši vojnici pitali: „Kuda ćete?" odgovarali su sasvim otvoreno: „Idemo kući da nam ne propadne ovo malo pljačke!"



Može se misliti kakvi su tek Crnogorci ovde, na domaku svojih krševa, u mestima koje drže u svojim rukama! O njihovim čudima i pokorima stanovnici ovih oblasti bi imali šta reći, kada bi imali kome. U Peći se javno proklinje đeneral Živković što i njih „ne slobodi"! Narod ovih krajeva smatra za veliki gubitak što je turska vlast zamenjena crnogorskom, jer je turska uprava, ma po kulturnosti ne odmicala crnogorskoj, ipak bila obraznija i snošljivija. Kao izgladneli vuci Crnogorci su jurišali na sve što se zgrabiti može: popljačkali su kuće, dućane, torove, ambarove, sve gde se god što imalo da zapljačka. A kada su svoje zemljište opustošili i jadne nove podanike knjaževe ostavili gole kao prst, počeli su prelaziti u pljačku u sela na našoj strani. Prema ovim našim novim susedima, za koje se beogradska buržoaska štampa zalaže da dobiju sve što traže, Srbiji je potrebno u interesu graničnog stanovništva da ima bar toliko isto neprelaznu granicu kao i prema Arbaniji!

Ali niko nije osetio bez ovoga „oslobodioca" kao Arbanasi. Šta je bes ovih primitivnih plemena, koji još uvek gledaju u odsecanju glave jedino pravo i čisto junaštvo, u stanju da počini, pokazuju popaljena sela i potamanjeno stanovništvo u celoj oblasti kojim su ona zavladala. U njima je provrela stara „junačka krv", koju je najbolje ocrtao jedan njihov zemljak, pok. Marko Miljanov.
Kada su početkom druge polovine prošloga veka Kuči odbili da plaćaju danak knjazu Danilu, on pošlje pod bratom Mirkom vojsku koja će ih na to prisiliti i prisajediniti Crnoj Gori i Brdima. Na lažna obećanja Kuči se prevare te pušte knjaževu vojsku u Medun. “Kuči”, veli Miljanov, “koji prvi sretoše braću Kuče (izaslanike) i vojvodu Mirka sa vojskom, biše svi ubijeni i posječeni, a zatim po sela sve puška pobi i nož posiječe. Ne biše pošteđena ni đeca u kolijevkama, bez razlike je li muško ili žensko, jer je svaki ita da mu ga drugi ne ugrabi i za to medalju ili krst dobije, a njega bez poštenja ostavi. Tako i starci i bolesiici, pa da se nijesu mogli dić' od starosti ali bolesti, biše posječeni i glave im poneše na mjesto, đe treba da se broj ne zaboravi. Jednom riječi: ali je bilo 'roma, ili slijepa, ili kljasta, gluva, nijema, odvojenika koji se ne miješaju s čeljadma, no se zovu gubavci, i od tije je neka sablja i nož posjekla toga puta... Tako pop Mijailo Vojvodić iz Crmnice zakla je troje đece: dvoje Ivana Radojeva (starije od dvije i po godine, mlađe od tri mjeseca), a treće Nikole Markova, obojica s Ubala, Koruna Radonjina s Kosora nosila dijete u kolijevku, a Crnogorac, trčeći za njom, reče joj: ,Stan', ženo! Što ti je to na pleći te nosiš?' Koruna reče: Dijete, i to nekršteno; evo ga tebe na Boga i sv. Jovana, ti da ga krstiš.' On joj reče: ,Krstit' ću ga, no čeka!' Koruna pričeka. Crnogorac, kad dođe, zakla joj dijete i ponese glavu gore na Medun i reče vojvodi Mirku: ,Evo sam posjeka' glavu.”

Tako je bilo posječeno 243 glave; svega 17 od vojnika, sposobnih za pušku, a ostalo „od staraca i đece, od kojije mnogi nijesu imali kose: djetinje nijesu još počele kosmatit', a staračke se ogulile, i zubi od starosti pali, da i' je tužno bilo i žive gledat, a ne sad u gomili glava posječenije bogalja, i ako nikad ne bjeu mrski drugima kako Turcima.”



Ovaj pokolj, koji je Marko Miljanov preneo sa čestitom otvorenošću, izvršen je po knjaževom naređenju prema plemenu koje je bilo tesno vezano za Crnu Goru i krvi, i jezikom, i verom, i istorijom. Ni danas, posle 50-60 godina, niti su drukčija naređenja niti su drukčiji ovi koji ih izvršuju. Ni danas knjaz ne predusreće Crnogorca drugim pitanjem nego: „Jesi li se, sokole, nasjekao turskije i arnautskije glava?", niti Crnogorci pokazuju više srca prema tuđoj nejači. I kada je ova varvarska najezda osećala svoju nadmoćnost prema nemoćnom arbanaškom selu iz koga su ljudi izbegli, iz nje je provrela stara krv utoliko bešnje što ih ovde ne vezuju nikakvi obziri ni krvi, ni jezika, ni vere, ni istorije, ili bar što Crnogorci tih obzira nisu svesni. Tako je sada sravnjeno sa zemljom i potamanjeno celo pleme Krasnića, koje je spadalo u oblast operacija crnogorske vojske. Crnogorska varvarstva u Krasnićima mogu dostojno stati pored varvarstva srpske vojske u Ljumi: isti metodi, ista bezobzirnost, ista krvožednost.

Ako spomenete nekome Arnautinu reč „Karadag", on se strese od bola, prstom pokazuje da je Crnogorac go i gladan, a dlanom da seče sve, ne štedeći ni decu. I kao što je ranije pokolj Kuča učinio „da Srbi od Srba bježe i u Turaka utok traže“ kao što tvrdi Miljanov, tako sada arnautska plemena crnogorskoj vlasti pretpostavljaju vlast crnoga Ciganina. Ovi varvarski podvizi nekulturnih crnogorskih plemena i besne srpske soldateske izvršili su za godinu dana veću propagandu za Austriju nego njeni konzuli i frateri za čitav vek.

*Izvor: „Radničke novine", br. 239, 9. novembar 1913.
e-novine.com

VRH


  Dossier: Crnogorski genocid nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja 1912 / 13. i 1919.
» SOTONSKI KRICI AMFILOHIJA RADOVIĆA
B.net | 07.08.2014 15:36
» SRČA ZEJTINA ZA CRNOGORSKI PATRIOTIZAM
Avdo Metjahić | 13.10.2013 00:22
» SLAVKO PEROVIĆU, NE PREKARDAŠUJ!
B.net | 19.08.2013 15:13
» VELIKI DAN ZA PLAV I GUSINJE 29.07.2013.GODINE
Dževat Musić | 01.08.2013 17:36
» STO RAMAZANA BEZ MEZARA
B.net | 19.07.2013 21:43
» GENERATOR GENOCIDA: GORSKI VIJENAC - ISTRAGA POTURICA
Dr. Šemsudin H. Hadrović | 17.03.2013 16:30
» POLITIKANSKA GARDA SILUJE ISTINU O GENOCIDU
Avdo Metjahić | 17.03.2013 16:16
» “DA SE VLASI NE DOSJETE”
Mirsad Kurgaš | 10.03.2013 11:11
» GENOCID I(LI) ZULUM?
Avdo Metjahić | 08.03.2013 11:24
» VAKAT GENOCIDA 1913
Dževat Musić | 05.03.2013 07:52
» POTPISAN UGOVOR ZA IZRADU DOKUMENTARNOG FILMA
Bošnjaci.Net | 04.03.2013 19:52
» NAKON STO GODINA DŽENAZA ZA ŽRTVE U PLAVU I GUSINJU
Anadolu Agency (AA) | 27.12.2012 13:46
» POSLUŠNOST I SLOBODA NE IDU ZAJEDNO
Avdo Metjahić | 04.12.2012 23:43
» STO TEŠKIH SANDŽAČKIH GODINA
Akademik Muhamed Filipović | 26.11.2012 20:11
» NJEGOŠEVI BOSANSKI CRNOGORSKI SRBI
Sead Zubanović | 17.11.2012 20:36
» POKOLJ U PEĆI I ĐAKOVICI
| 16.11.2012 20:31
» PLAVSKO GUSINJSKI DISTRIKT
Rasim Medunjanin | 09.11.2012 23:20
» ZABRANJENI "JUBILEJ"
| 08.11.2012 01:08
» (ZA)OKUPIRANI OSLOBODIOCIMA
Almir Mehonić | 04.11.2012 23:38
» NAKON 11 GENOCIDA, NEMAMO PRAVO NA ZABORAV!
Abidin Musić | 30.10.2012 23:44
» CRNOGORCI SU GENOCID PLANIRALI MNOGO RANIJE
Avdo Metjahić | 24.10.2012 04:05
» GUSINJE I PLAV DALEKO, A SAMI
Rizah Gruda | 11.10.2012 14:35
» SMRT ILI KRST
Mehmed Meša Delić | 08.10.2012 00:45
» ODRŽAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU
Bošnjaci.Net | 13.02.2012 21:11

Ostali prilozi:
» KAPIJE SVJETLOSTI UMJETNIČKI I NAUČNI UNIVERZIM DR PUPOVIĆA (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 18. March 2024 14:46
» ŠTO NE STIGOŠE KAMOM, POSTIŽU GUMICOM!
Esad Krcić | 22. February 2024 01:24
» NE TREBA ODUSTAJATI OD ČINJENJA DOBRIH DIJELA
Mensud Alićušić | 19. February 2024 16:47
» ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)
Božidar Proročić, književnik i publicista | 15. February 2024 15:40
» DEMOKRATE RUŠE DEMOKRATIJU U NJEMAČKOJ
Nihat Bećirović | 09. February 2024 22:48
» ULOGA I ZNAČAJ DR. NAKE NIKŠIĆ U PROMOCIJI MUZIČKE KULTURE SANDŽAKA
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:51
» UMRLI PRIJE SMRTI?
Midhat Hajrović | 04. February 2024 14:47
» POLITIČKI INFLUENSERI U SANDŽAKU
Dino Bašović | 02. February 2024 17:24
» KO „PEVA“ ZLO MISLI
Dino Bašović | 29. January 2024 15:47
» OD BAHA DO SEVDAHA
Mensud Alićušić | 29. January 2024 13:38
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif