Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

STO TEŠKIH SANDŽAČKIH GODINA
Autor: Akademik Muhamed Filipović
Objavljeno: 26. November 2012. 20:11:32
Akademik Muhamed FILIPOVIĆ: Na prostorima koji su bili predmet srpskih osvajanja nastale su, u kasnijem historijskom procesu, dvije nesrpske države, od kojih je jedna Makedonija, a druga Kosovo. Preostao je jedino teritorij Sandžaka kao onaj koji je još pod okriljem srpske države, a s kojim ta država ima velike probleme zbog tradicionalno negativnog odnosa srpske politike prema tamošnjim Bošnjacima.
Interesantno je da u Sarajevu nijedna znanstvena institucija nije organizirala bilo kakav naučni skup koji bi bio posvećen utjecaju balkanskih ratova na kasniji opći historijski, državnopravni i politički razvoj na našem historijskom prostoru. A upravo su ti ratovi otvorili neksus zbivanja koja su dovela do radikalnih promjena političke i društvene mape tog prostora, do stvaranja novih državnih cjelina i novih odnosa između naroda koji su ga naseljavali.

Znam da je takav skup planiran u Banjoj Luci i da će biti održan pod auspicijom najviših organa vlasti u tom entitetu i pod naučnim pokroviteljstvom tamošnje Akademije nauka.

Stara matrica

Sasvim mi je razumljivo zbog čega se takav skup organizira u Banjoj Luci. Balkanski ratovi su bili način širenja teritorija tadašnje Srbije i bili su, u biti, osvajački, jer su ratne operacije vršene na teritorijima na kojima su stoljećima živjeli drugi narodi kao što su Albanci, Makedonci i Bošnjaci.

Razlog za posebnu pažnju Banje Luke za te događaje sastoji se u stvaranju i obnovi važenja razloga zbog kojih su nastali balkanski ratovi, a to je pravo širenja srpskih teritorija i pravo stvaranja novih srpskih državnopravnih entiteta i njihovog uključenja u sastav srpske države. Na takvoj matrici nastala je, uostalom, i Republika Srpska. Upravo je to pravi razlog za ovaj interes.

Osim likvidacije osmanskih posjeda na Balkanu, a ta imperija se ionako povlačila sa svih izvanturskih nacionalnih teritorija, ti ratovi nisu donijeli ništa dobrog nikome. Njihovi efekti su bili kratkotrajni, a kao i svaki osvajački rat koji su, u ovom slučaju, vodile četiri države, završen je sukobom jedno vrijeme združenih saveznika zbog podjele plijena.


Interesantno je da učesnici skupa nisu uopće insistirali na najdrastičnijim oblicima represije i terora, kao što su brojna nasilna ubistva civila u godinama 1912., 1913., 1918. i 1924. i kasnije (četnička istrebljivanja Bošnjaka iz doline rijeke Lima), kao ni na obimne mjere prozelitizma. Do njih je masovno dolazilo u Plavu, Gusinju i okolnim krajevima Crne Gore, kada su muslimani, pod prijetnjom smrti, prevođeni na pravoslavnu vjeru.
Na prostorima koji su bili predmet srpskih osvajanja nastale su, u kasnijem historijskom procesu, dvije nesrpske države, od kojih je jedna Makedonija, a druga Kosovo. Preostao je jedino teritorij Sandžaka kao onaj koji je još pod okriljem srpske države, a s kojim ta država ima velike probleme zbog tradicionalno negativnog odnosa srpske politike prema tamošnjim Bošnjacima.

Okupaciona era

Povodom rečene godišnjice održan je 20. i 21. novembra skup u Novom Pazaru: "Sandžak između 1912-2012. godine - Emancipacija ili okupacija". Skup je bio veoma dostojanstven, bez ikakvih političkih invektiva, optužbi naroda i država ili bilo kakvog politikantstva. Naglašen je težnjom da se svi stavovi i zaključci izvode i donose na temelju provjerljivih činjenica i argumenata izvedenih iz njih.

Skup je donio niz neoborivih dokaza, utemeljenih na mnoštvu činjenica i dokumenata iz zvaničnih srpskih izvora o postupcima srpskih vlasti i cjelokupnoj politici koju su one provodile u Sandžaku. A mogu se, sasvim mirno, kvalificirati kao mjere okupacionog karaktera, tj. mjere usmjerene na osnovna vjerska, običajna, duhovna, kulturna, jezička i obrazovna, a posebno na politička i ekonomska prava Bošnjaka Sandžaka.

Ono što opravdava da se ovaj stogodišnji period okvalificira, u određenoj mjeri, kao period okupacije je i činjenica da se te mjere permanentno ponavljaju i da nisu bile privremene i ograničene na sam neposredni akt okupacije. Takve mjere SU doprinijele velikom broju emigranata i, uopće, svim procesima koji su dovodili do naglog siromašenja i denacionalizacije Bošnjaka. Oni su, dekretima srpskih vlasti, bili imenovani za Srbe muslimanske ili muhamedanske vjere.

Interesantno je da učesnici skupa nisu uopće insistirali na najdrastičnijim oblicima represije i terora, kao što su brojna nasilna ubistva civila u godinama 1912., 1913., 1918. i 1924. i kasnije (četnička istrebljivanja Bošnjaka iz doline rijeke Lima), kao ni na obimne mjere prozelitizma. Do njih je masovno dolazilo u Plavu, Gusinju i okolnim krajevima Crne Gore, kada su muslimani, pod prijetnjom smrti, prevođeni na pravoslavnu vjeru.

Pažnja skupa bila je najviše koncentrirana na procese emancipacije Bošnjaka u Sandžaku do koje je dolazilo pod veoma teškim općim prilikama. Ona se izražavala u činjenicama uspješnog održavanja vjerskog, duhovnog i kulturnog identiteta naroda i njegove odanosti demokratskim pokretima, politikama i procesima.

Uopće, ovaj skup je, po utisku koji sam o njemu stekao, slušajući sve referate i učestvujući i sam u njemu, bio veoma kvalitetan i dostojanstven. To govori o pozitivnom efektu nastanka modernih visokoškolskih institucija u Novom Pazaru.

Također, skup je pokazao da je u Sandžaku nastala jedna brojna generacija ozbiljnih i dobro školovanih naučnih radnika, i to posebno mladih. To pokazuje koliko je bila ispravna orijentacija na stvaranje vlastitih naučnih, kulturnih, duhovnih i obrazovnih institucija kao temelja svakog mogućeg napretka u ovom kraju. (Avaz)


  Dossier: Crnogorski genocid nad Bošnjacima i Albancima plavsko-gusinjskog kraja 1912 / 13. i 1919.
» SOTONSKI KRICI AMFILOHIJA RADOVIĆA
B.net | 07.08.2014 15:36
» SRČA ZEJTINA ZA CRNOGORSKI PATRIOTIZAM
Avdo Metjahić | 13.10.2013 00:22
» SLAVKO PEROVIĆU, NE PREKARDAŠUJ!
B.net | 19.08.2013 15:13
» VELIKI DAN ZA PLAV I GUSINJE 29.07.2013.GODINE
Dževat Musić | 01.08.2013 17:36
» STO RAMAZANA BEZ MEZARA
B.net | 19.07.2013 21:43
» GENERATOR GENOCIDA: GORSKI VIJENAC - ISTRAGA POTURICA
Dr. Šemsudin H. Hadrović | 17.03.2013 16:30
» POLITIKANSKA GARDA SILUJE ISTINU O GENOCIDU
Avdo Metjahić | 17.03.2013 16:16
» “DA SE VLASI NE DOSJETE”
Mirsad Kurgaš | 10.03.2013 11:11
» GENOCID I(LI) ZULUM?
Avdo Metjahić | 08.03.2013 11:24
» VAKAT GENOCIDA 1913
Dževat Musić | 05.03.2013 07:52
» POTPISAN UGOVOR ZA IZRADU DOKUMENTARNOG FILMA
Bošnjaci.Net | 04.03.2013 19:52
» POSLUŠNOST I SLOBODA NE IDU ZAJEDNO
Avdo Metjahić | 04.12.2012 23:43
» STO TEŠKIH SANDŽAČKIH GODINA
Akademik Muhamed Filipović | 26.11.2012 20:11
» NJEGOŠEVI BOSANSKI CRNOGORSKI SRBI
Sead Zubanović | 17.11.2012 20:36
» POKOLJ U PEĆI I ĐAKOVICI
| 16.11.2012 20:31
» PLAVSKO GUSINJSKI DISTRIKT
Rasim Medunjanin | 09.11.2012 23:20
» ZABRANJENI "JUBILEJ"
| 08.11.2012 01:08
» (ZA)OKUPIRANI OSLOBODIOCIMA
Almir Mehonić | 04.11.2012 23:38
» NAKON 11 GENOCIDA, NEMAMO PRAVO NA ZABORAV!
Abidin Musić | 30.10.2012 23:44
» CRNOGORCI SU GENOCID PLANIRALI MNOGO RANIJE
Avdo Metjahić | 24.10.2012 04:05
» GUSINJE I PLAV DALEKO, A SAMI
Rizah Gruda | 11.10.2012 14:35
» SMRT ILI KRST
Mehmed Meša Delić | 08.10.2012 00:45
» ODRŽAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU
Bošnjaci.Net | 13.02.2012 21:11

Ostali prilozi:
» POD KIŠOBRANOM EVROPSKE UNIJE
Zijad Bećirević | 24. May 2017 15:39
» BOŠNJAČKE INSTITUCIJE
Džebrail Bajramović | 23. May 2017 21:04
» UDBAŠKI KRKANLUK NA PRVI DAN RAMAZANA
Nedžad Ćeman | 23. May 2017 03:27
» DEPORTACIJE, NAKON ČETVRT VIJEKA
Mirsad Kurgaš | 21. May 2017 19:11
» BROD BOŠNJAČKE OMLADINE PRIBOJA
Larisa Karaosmanović | 17. May 2017 17:47
» GRAĐANSKA SIGURNOST – PARTNERSTVO VLASTI I GRAĐANA KOJIMA SLUŽE
Maureen Elizabeth Cormack | 17. May 2017 16:11
» HLJEB
Velija Murić | 17. May 2017 14:19
» LAPOT
Sead Zubanović | 15. May 2017 18:29
» IZJEDNAČAVANJE KRIVICE U PROCESU POMIRENJA BH NARODA
Zijad Bećirević | 15. May 2017 18:09
» PARADA LICEMJERA I MITOMANA
Elmedina Muftić | 12. May 2017 02:38
» KAKVU SU NAM SUDBINU PROREKLI I SANU I HAZU?
Mr. Milan Jovičić | 12. May 2017 02:01
» OSLOBOĐENJE BOSNE OD DUHOVNOG KOLONIJALIZMA
Akademik dr. Ferid Muhić | 10. May 2017 18:26
» RAZDOBLJE IZMEĐU DVA KORAKA
Fatmir S. Bači | 09. May 2017 04:29
» CRNI LABUDOVI - SNAGA BOSANSKOG OTPORA
Elmedina Muftić | 09. May 2017 03:10
» BOŠNJACI I VLAST (II DIO)
Džebrail Bajramović | 08. May 2017 21:29
» KACUBERSKI "FRONT"
Velija Murić | 08. May 2017 15:54
» PETNJIČKA PARADA PONIŽENJA I SRAMA
Avdo Metjahić | 07. May 2017 13:38
» BOŠNJACI I LJILJANI
Prof. dr. Enver Imamović | 05. May 2017 17:47
» DŽEVAD I NJEGOŠ
Šemso Agović | 04. May 2017 17:15
Ostali prilozi istog autora:
» TIHIĆ JE ZANIJEMIO PRED ISTINOM
15. February 2009 08:36