Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Školska lektira kao legalna indoktrinacija
MARKO VEŠOVIĆ: ANDRIĆ IDE U NAJSUROVIJE PISCE
Autor: Šemso Agović
Objavljeno: 20. August 2013. 15:08:35
Šemso AGOVIĆ: Književnost je jedan od medija najpodložnijih manipulacijama. Fikcije, koje autor stvara na papiru, milionima konzumenata postaju stvarnost, strašna stvarnost. „Taj roman mi je surovo razgolitio, jer Andrić ide u najsurovije pisce koje sam čitao, strahotu svijeta o kojoj ranije, razumije se, nisam znao mnogo,… Te dvije sedmice oko sebe sam gledao svisoka, kao stvor koji zna nešto o čemu niko živ u Papama i ne snijeva. Nisam, doduše, mogao tačno reći šta je to što znam, a da su me pitali, možda bih odvratio: Sve! Sve znam!«
Na internet portalu e-novine.com je osvanuo tekst Marka Vešovića u kojem je ovaj vrsni stručnjak književnosti južnoslovenskih naroda iskreno otvorio dušu pred čitaocima, pripovijedajući o strašnoj traumi koju je kao desetogodišnji dječak doživio čitajući roman Na Drini ćuprija. Ta horor knjiga ga je „pune dvije sedmice potresala, raspametila, otrovala kao ni jedna docnije,... Andrićevu knjigu sam čitao kao vjerodostojan izvještaj tog vremena“.

(Digresija: Vešović u jedan koš trpa nesvršene i svršene glagole – potresala, raspametila, otrovala. Ovakva upotreba glagola „raspametila“ bi imala kobne posljedice ako bi se stvar uzela doslovno, jer nije evidentno da se osoba kasnije „opametila“. Ali, nemojte mu zamjeriti. Danas malo ko gleda na pravopis i gramatiku, a lektor je zanimanje u izumiranju).

Književnost je jedan od medija najpodložnijih manipulacijama. Fikcije, koje autor stvara na papiru, milionima konzumenata postaju stvarnost, strašna stvarnost. „Taj roman mi je surovo razgolitio, jer Andrić ide u najsurovije pisce koje sam čitao, strahotu svijeta o kojoj ranije, razumije se, nisam znao mnogo,… Te dvije sedmice oko sebe sam gledao svisoka, kao stvor koji zna nešto o čemu niko živ u Papama i ne snijeva. Nisam, doduše, mogao tačno reći šta je to što znam, a da su me pitali, možda bih odvratio: Sve! Sve znam!«

Eto, kako je stvar jednostavna: autor (Andrić) je postigao cilj. Surovom fikcijom na papiru uspijeva trajno oblikovati svijest dječaka. Uspijeva ga doživotno zatrovati, traumatizirati…
Da li je to piščeva namjera? Ide li on sa predumišljajem u trovanje i potresanje čitaoca? Ili upada u zamku zločina iz nehata, neznanja? (Legislativa uopšte ne abolira zločin iz neznanja, a trovanje, pa i duševno, jeste zločin).


Vešović svjedoči da je pet puta pročitao roman Na Drini ćuprija


Na sreću, Vešović se na Andrićeve poticaje odazvao na neutralan način: zlo je tu, ruku pod ruku sa dobrim, razumijem ga, osuđujem, ali ga ne činim. (Iskreno rečeno, Vešović je prijatno »iznenadio« demokratsku javnost odlukom da ostane u teroriziranom Sarajevu, kad se većina njegovih zemljaka, »braće u vjeri« i kolega sa zlim namjerama popela na okolna brda. Osobno nije podlegao otrovima iz „Ćuprije“; na neki čudesan način je ostao imun na njih. U opkoljenom Sarajevu se na svoj način sukobio sa četništvom, vodeći borbu ne puškom, već perom. Tako su nastala neka njegova kapitalna djela (Poljska konjica, Smrt je majstor iz Srbije i dr.).


Naravno, naivno bi bilo za Andrića reći - Bože, oprosti mu, pak ne zna šta radi. Upravo obrnuto; on jako dobro zna šta radi. U pitanju je veliki stručnjak pisane riječi, kojemu analitičke književne metode nisu strane. Umije on zabezeknuti čitaoca surovim opisom surovog čina smrtne kazne za počinjeni zločin (Radisav je noću rušio ono što bi neimari preko dana sazidali), ali i neobjašnjivim i neljudskim zločinom nad momkom koji nikom ništa nažao nije učinio (prvo smaknuće na novoizgrađenoj ćupriji). Jedini njegov grijeh je bilo bezazleno pjevanje u šumi.

Ovaj drugi čin mnogo snažnije potresa, raspamećuje i truje. Naš veliki književnik Muhsin Rizvić o tome temeljito piše u knjizi BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRIĆEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995.

Andrić na obali krvave Drine


Vešović dokazuje da Andrić nije „bošnjakomrzac“ (odakle li mu ova kovanica?) na primjeru lika Ali-hodže Mutevelića, koji je mudar, vizionarski, a stvorio ga je Andrić. To znači da svi oni koji Andrića vide kao jednog od utemeljivača beskrajne međunacionalne i međuvjerske mržnje na Balkanu jednostavno ne vide dobro.
I Rizvić i Vešović pišu o istoj stvari – uticaj Andrića na čitaoca, ali im je diskurs dijametralno suprotan. Vešović svjedoči da je pet puta pročitao Na Drini ćuprija, svjedoči o traumi koju mu je ta knjiga nametnula, svjedoči da se radi o piščevoj „fikciji na papiru“ a ne stvarnim događajima, ali u jednom dahu svjedoči i da je Andrić za njega kralj književnosti, kao Šekspir, Dante, Gete, Tolstoj i Dostojevski. »Tome i takvom Marku koji voli i dobro zna tu književnost Ivo Andrić će njen kralj ostati do smrti, a šta će biti potom, nisam mnogo radoznao«, kaže Vešović u predmetnom tekstu.

Za Vešovića je Andrić istovremeno jedan od najsurovijih pisaca i kralj književnosti. Ako ovo ujedinimo dobijemo surovog kralja književnosti. Aman, ljudi – šta će nam neko takav? Je li moguće da se Vešović ovako vara o Andriću!

Na sreću, Vešović se na Andrićeve poticaje odazvao na neutralan način: zlo je tu, ruku pod ruku sa dobrim, razumijem ga, osuđujem, ali ga ne činim. (Iskreno rečeno, Vešović je prijatno »iznenadio« demokratsku javnost odlukom da ostane u teroriziranom Sarajevu, kad se većina njegovih zemljaka, »braće u vjeri« i kolega sa zlim namjerama popela na okolna brda. Osobno nije podlegao otrovima iz „Ćuprije“; na neki čudesan način je ostao imun na njih. U opkoljenom Sarajevu se na svoj način sukobio sa četništvom, vodeći borbu ne puškom, već perom. Tako su nastala neka njegova kapitalna djela (Poljska konjica, Smrt je majstor iz Srbije i dr.).

Vešović dokazuje da Andrić nije „bošnjakomrzac“ (odakle li mu ova kovanica?) na primjeru lika Ali-hodže Mutevelića, koji je mudar, vizionarski, a stvorio ga je Andrić. To znači da svi oni koji Andrića vide kao jednog od utemeljivača beskrajne međunacionalne i međuvjerske mržnje na Balkanu jednostavno ne vide dobro.

Šta pozitivni lik Alihodže Mutevelića treba da objasni?

Meni ovakvo dokazivanje priziva video snimak na kojem zločinac Mladić dijeli bombone i miluje bošnjačkog dječaka.

Legitimni krojači (bolje) budućnosti na Balkanu, uklonite Na Drini ćupriju iz školskih lektira! Grijeh je trovati bilo koga, a kamoli djecu.



Ostali prilozi:
» TAKO TO RADE AGENTI KOS-A POPUT MUSLIMOVIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 18. November 2017 23:18
» ZAŠTO NAS „RAK“ VODI U INFORMATIVNI MRAK
Sead Zubanović | 16. November 2017 19:16
» HISTERIJA POLITIKANATA
Mr. Milan Jovičić | 15. November 2017 17:03
» BAKIR GOVORI ISTINU! VUČIĆ LAŽE!
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 15. November 2017 15:57
» SPIN VELIKO-SRPSKE BRATIJE
Elmedina Muftić | 15. November 2017 14:52
» SANDŽAK, OD OKUPIRANE TERITORIJE, DO PREKOGRANIČNE EUROREGIJE
Dr. Rizvan Halilović | 15. November 2017 02:32
» SRAM TE BILO, DODIK!
Ajša Čišija | 15. November 2017 02:14
» BOŠNJAČKI GLOBALNI PRIORITETI (I DIO)
Džebrail Bajramović | 13. November 2017 21:12
» GDJE IZLAPIŠE JUBILEJI KOSOVSKE BITKE?
Mehmed Meša Delić | 13. November 2017 01:08
» I NAKON GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA PASJI ODNOS SRBA
Elmedina Muftić | 12. November 2017 17:05
» PUT ZA NIGDJE
Admir F. Beganović | 12. November 2017 15:15
» VELIKOSRPSKE ZABLUDE ILI ZAMJENA TEZA
Mr. Milan Jovičić | 10. November 2017 17:12
» MOJ UMMETE - GDJE SMO SADA MI?
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 10. November 2017 13:16
» HERCEGOVAČKI PUTEVI NEPRAVDE
Avdo Huseinović | 09. November 2017 16:28
» BOSNA, BOŠNJACI, BOSANSKI JEZIK I BOSANČICA
Prof. dr. Jusuf Mulić | 08. November 2017 20:28
» KO JE BIO MULLA AGAN KOJIĆ
Dr. sc. med. Safet Lješnjanin | 07. November 2017 01:18
» ALIJA NIJE KRIV
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 06. November 2017 20:18
» SAMOBITNOST I SAMOPOŠTIVANJE SU TEMELJI BOŠNJAČKOG OPSTANKA
Dženis Šaćirović | 06. November 2017 01:59
» TERORIZAM U UNIFORMI
Akademik dr. Ferid Muhić | 05. November 2017 03:45
Ostali prilozi istog autora:
» POMJERENI RAZUM RIZVA BABAČIĆA
17. September 2017 02:54
» NJEGOŠEVI NEPRIJATELJI
08. June 2017 15:53
» DŽEVAD I NJEGOŠ
04. May 2017 17:15
» POHVALA LUDOSTI, ETHEM I NJEGOŠ
05. February 2017 21:18
» SJAJ I TAMA GORSKOG VIJENCA
23. January 2017 17:11
» ZUVDIJA I NJEGOŠ
19. January 2017 19:18
» ZLOUPOTREBA GORSKOG VIJENCA
11. January 2017 15:44
» JERGOVIĆ, SEVDALINKE I NJEGOŠ
24. November 2016 15:08
» PISMO S PAGA
03. October 2016 22:27
» OMAŽ ISMETU REBRONJI
05. May 2016 14:34
» MILJENKO I NJEGOŠ
30. September 2015 17:04