O bošnjačkom velikanu Ćamilu Sijariću su govorili dr. Jahja Fehratović, dr. Šefket Krcić, mr. Kemal Džemić i prof. Zehnija Bulić

Fatiha za Ćamila

„Govoriti o velikom Ćamilu Sijariću, kao čovjeku, novinaru, piscu, esejisti, pjesniku, putniku, itd., je zaista velika odgovornost i čast. Pomisao o ovom velikanu uvijek nas vodi ka tom romanu 'Bihorci', koji je objavljen 1955. godine i taj roman je bio najbolji roman te godine u onoj velikoj južnoslovenskoj literaturi. Eto kako velikog čovjeka smo imali.“ – kazao je Džemić.

U prostorijama Bošnjačke kulturne zajednice, u haremu Altun alem džamije, 13. septembra 2013. godine, prigodnom tribinom o liku i djelu Ćamila Sijarića, obilježena je stogodišnjica od rođenja ovog sandžačkog velikana.

U sali su se nakon akšam namaza okupili poštovaoci Sijarićevih djela, a na tribini su sa različitih aspekata o ovom velikanu govorili dr. Jahja Fehratović, dr. Šefket Krcić, mr. Kemal Džemić i prof. Zehnija Bulić.

Biografiju ovog velikana iščitala je i odlomke iz Sijarićevih djela između govornika citirala Birsena Šemsović, profesorica Bosanskog jezika i književnosti.

Fehratović je kazao da Sijarić pripada vrhu najznačajnijih južnoslavenskih pisaca i u vrh najznamenitijih ljudi iz sandžačkog životnog prostora i cjelokupnog prostora gdje žive Bošnjaci. On je govorio o manje poznatom književnom opusu, tj. poeziji Ćamila Sijarića, u koju je on posebnim književnim stvaralaštvom unio govor sandžačkog čovjeka.

„Poznato je da je Sijarić za života objavio zbirku poezije 'Lirika' i da je pripremio drugu knjigu poezije 'Koliba na nebu', ali ga je preduhitrila smrt, te nije doživio njeno izlaženje u Banja Luci pod uredničkom odgovornošću Ifrana Horozovića.“ – kazao je Fehratović.

Fehratović je iznio neke od najznačajnijih kritika na Sijarićeva djela poezije, od kojih je istakao kritiku Marka Vešovića, objavljenu u njegovoj zbirci pjesama.

Džemić je kazao da je današnji datum važan nacionalni datum i zahvalio se organizatoru, Bošnjačkoj kulturnoj zajednici, na očuvanju ovih datuma od zaborava.

„Govoriti o velikom Ćamilu Sijariću, kao čovjeku, novinaru, piscu, esejisti, pjesniku, putniku, itd., je zaista velika odgovornost i čast. Pomisao o ovom velikanu uvijek nas vodi ka tom romanu 'Bihorci', koji je objavljen 1955. godine i taj roman je bio najbolji roman te godine u onoj velikoj južnoslovenskoj literaturi. Eto kako velikog čovjeka smo imali.“ – kazao je Džemić.

Prof. Zehnija Bulić je govorio o mnogobrojnim legendama i anegdotama koje se vežu za njegov život. On je na početku kazao da se osjeća ispunjeno zbog obilježavanja stogodišnjice jednog velikana sandžačke, bošnjačke, evropske i svjetske književnosti.

„Ono što je Mak Dizdar u Bošnjačkoj književnosti, Meša Selimović u svojim romanima, Skender Kulenović u sonetima, to je svakako Ćamil Sijarić u pričama i pripovjetkama.“ – istakao je Bulić na početku, i dodao da je „Ćamil bio vrlo obrazovan čovjek, jer bez obrazovanja nema ni pisanja. Tek sa 40 godina objavio je svoju prvu zbirku pripovjedaka.“

Potom se obratio prof. Krcić, koji je ispričao lična iskustva koja je imao sa Ćamilom Sijarićem i kazao da „ovim skupom želimo da upoznamo i podsjetimo kulturnu javnost o dometima i idejama kako Sijarića tako i plejade pisaca kojoj Sijarić pripada, a koja izrasta tijekom dvadesetog stoljeća.“ – kazao je dr. Krcić, koji je potom govorio o estetsko etičkoj dimenziji Sijarićevog književnog opusa.

Na kraju, dr. Fehratović je pozvao sve prisutne da za dušu rah. Ćamila Sijarića prouče Fatihu.