Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

EKSKLUZIVNO: Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić upitan da kaže kako se osjeća u povodu otvaranja Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu je rekao:
GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA JE DRAGULJ, KOJI PUNI NAŠU DUŠU, HRANI NAŠ UM I OTVARA NAŠ POGLED U BOLJU I SRETNIJU BUDUĆNOST
Autor: Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić
Objavljeno: 13. January 2014. 19:01:02

GAZI HUSREV BEGOVA BIBLIOTEKA DANAS PRED SVEČANO OTVARANJE



Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić

Paljenjem sarajevskih biblioteka, pamćenje o bošnjačkom narodu i bosanskoj državi je bilo osuđeno na nesetanak, kao što se najavljivalo da će "muslimanski narod u Bosni i Hercegovini nestati". Hvala Bogu, bošnjački narod nije nestao, niti je nestala bosanska država, već je Islamska zajednica u Bošnjaka uspjela da nakon genocida podigne lijepo i veliko zdanje mudrosti i nauke u srcu Sarajeva. To je najbolji dokaz da je bošnjački narod neuništiv, kao i da je neuništiva bosanska država unatoč silnim granatama.
Islamska zajednica u Bošnjaka uspjela da nakon genocida podigne lijepo i veliko zdanje mudrosti i nauke u srcu Sarajeva

- Al-Hamdulillah! Osjećam se sretno i ponosno.
Sretan sam što vidim da se višegodišnji trud oko izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke isplatio. Sretan sam što znam da sad postoji sigurno mjesto, gdje je smještena riznica našeg duhovnog, kulturnog i nacionalnog pamćenja, kao uvjet za naš duhovni i nacionalni identitet i kontinuitet. Jer, ne smije se zaboraviti da je čin paljenja bosanske nacionalne biblioteke u Sarajevu u augustu 1992. godin, što se poklopilo sa petsto godina od paljenja andaluzijske biblioteke u Kordovi 1492. godine, bio čin memocida, odnosno damnatio memoriae "osuda pamćenja" ("condemnation of memory") u smislu zabrane da se o određenoj osobi, u ovom slučaju o jednom narodu i državi, čuva i razvija pamćenje. Paljenjem sarajevskih biblioteka, pamćenje o bošnjačkom narodu i bosanskoj državi je bilo osuđeno na nesetanak, kao što se najavljivalo da će "muslimanski narod u Bosni i Hercegovini nestati". Hvala Bogu, bošnjački narod nije nestao, niti je nestala bosanska država, već je Islamska zajednica u Bošnjaka uspjela da nakon genocida podigne lijepo i veliko zdanje mudrosti i nauke u srcu Sarajeva. To je najbolji dokaz da je bošnjački narod neuništiv, kao i da je neuništiva bosanska država unatoč silnim granatama. Sretan sam što nam je Uzvišeni Allah omogućio da budemo sudionici izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke, koja je nikla iz pepela poput mladog feniksa.

I Gazi Husrevbeg je ponosan na nas

I ponosan sam zato što mi se posrećilo da se u mom mandatu dužnosti reisu-l-ulme počne i uspješno završi izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke. Siguran sam da je i Gazi Husrevbega ponosan na nas, jer ponosno čuvamo njegove hajrate i gradimo nove sa njegovim imenom.


POLAGANJE KAMENA TEMELJCA I POČETAK GRAĐEVINSKIH RADOVA



Gazi Husrevbegova biblioteka je, zaista, najveći investicijski projekat kojeg je Islamska zajednica dosad imala. Time se ostvario moj osobni veliki san, jer biblioteka je žila kucavica vjerske i kulturne zajednice. Uistinu, biblioteka je motor koji pokreće i održava duhovni i intelektualni život društva. Naučni i istraživački uspjeh jednog društva ovisi o kvalitetno opremljenim, dobro uređenim i dobro vođenim bibliotekama. Zato je veliki Gazi Husrevbeg pored džamije i medrese dao da se sagradi biblioteka, rekavši u svojoj vakufnami od 943., odnosno 1537. godine: - A to što preteće od troškova za gradnju (Medrese), neka se za to kupi valjanih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom".

Duh Gazi Husrevbega je živ i našem srcu i u našoj duši

Dakako, duh Gazi Husrevbega je živ i našem srcu i u našoj duši, jer je on želio tako da bude kad je podizao svoje hajrate - džamiju, medresu, biblioteku... ustvari šeher Sarajevo, koje je neuništovo, kao što je neuništiv sam život, kojeg Bog stvara i održava.

Zahvalnost rah. Muhamedu ef. Salkiću i Fehimu Škaljiću

Mnogo je ljudi koji su zaslužni za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, ali osjećam obavezu da ovdje dvojicu imenom spomenem. To su rahmetli Muhamed ef. Salkić i bivši načelnik općine Stari Grad Fehim Škaljić. Njih dvojica su uradili veliki posao za izgradnju ove Gaze Husrevbegove biblioteke i zato im velika hvala.



Hvala Qataru, hvala Emiru Hamedu bin Halifi Al Thaniju, sadašnjem Emiru Qatara, Temimu bin Hamedu Al Thaniju

Nikad neću zaboravit oktobar 2002/1423. godine kad nam je Emir Katara, Hamed bin Halifa Al Thani u Dohi rekao: "To je naš projekat" (hādha mešrū'na). Kako reče, tako i bî. Qatar je donirao ovom gradu, ovoj državi, ovoj Islamskoj zajednici i svim ljudima dobre volje koji traže nauku ovu riznicu mudrosti da bude znak i putokaz za ljepotu ljudske duše i dobrotu ljudskog uma. Zato hvala Qataru, hvala Emiru Hamedu bin Halifi Al Thaniju, hvala njegovom sinu, sadašnjem Emiru Qatara, Temimu bin Hamedu Al Thaniju na ovom velikom daru sa dovom Uzvišenom Allahu da im upiše u njihova dobra djela. Amin!

Čestitka Islamskoj zajednici, gradu Sarajevu, državi Bosni i Hercegovini i našem narodu

U nadi da će Gazi Husrevbegova biblioteka služiti svojoj svrsi, a to je okupljati mlade uz knjigu i mudrost, od srca čestitam Islamskoj zajednici, gradu Sarajevu, državi Bosni i Hercegovini i našem narodu na ovom dragulju, koji puni našu dušu, radosti naše srce, hrani naš um i otvara naš pogled u bolju i sretniju budućnost, ako Bog da.

Allahu Svemogući, osnaži nam volju da tražimo nauku i mudrost. Uvećaj nam znanje uvijek i na svakom mjestu!
Allahu Sveznajući, pouči nas da cijenimo dobro koje nam dobri ljudi učine za naš uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu!
Alahu Milostivi, obdari Tvojom dobrotom da budemo zahvalni na blagodatima kojima nas darivaš i koji nas čine časnim i dobrćudnim ljudima! Amin!



Iz arhive Bošnjaci.Net izdvajamo tri govora reisu-l-uleme dr. Cerića u vezi izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke:
I - 9. maj 1997. - Početak izgradnje prisustvovao je rahmetli Alija Izetbegović. Ujedno se može reći da je udaren kamen temeljac.

II - 30. juni 2003. - Zvanična ceremonija postavljanja kamena temeljca u prisustvu izaslanika iz Katara i Sulejmana Tihića.

III - 26. juni 2005. - Govor prilikom završetka prve faze izgradnje.



BESJEDA REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIĆA
U POVODU POČETKA IZGRADNJE GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE
1. muharrem, 1418.
9. maj, 1997.


Poštovani Predsjedniče,
Draga braćo i sestre,


Uzvišeni Allah (dž.š.) spušta kišu koja oplođava zemlju iz koje rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Allah (dž.š.) spušta riječ koja oplođava ljudsko srce iz kojeg rastu plodovi kojim se ljudi hrane.
Prva riječ koju je Allah (dž.š.) spustio na srce zadnjeg Poslanika Muhameda (a.s.) bila je "Iqre’ bismi rabbikelledhi khaleq ..."; "Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga koji stvara..." Ova je riječ oplodila mnoga ljudska srca iz kojih su se rodili plodovi Bejtu-l-hikmeh u Bagdadu, Daru-l-kutub u Kairu, Daru-l-ilm u Kordovi. Na ovim plodovima hranili su se el-Farabi, Ibni Sina, el-Ghazali, Ibn Rušd, Ibn Khaldun. Na ovim plodovima dohranjivali su se Majmonides, Toma Akvinski, Gete. Njihove ruke pretvarale su rijeku tinte u brdo knjiga zbog kojih su se podizale biblioteke, u kojima su nastajali novi pupoljci ljudske mudrosti i vještine.
Gazi Husrevbeg sin Ferhatbega i Seldžuke donio je u Bosnu 1521. god. kalem te plodne Božije riječi iz koje su nastali plodovi ove Medrese i Biblioteke.
Kada je dovršio izgradnju Medrese 943, odnosno 1537. godine, Gazi Husrevbeg je u svojoj vakufnami dao napisati sljedeće:
Što preteće od troškova za gradnju, neka se za to kupi valjanih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi, ko ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni, koji se bave naukom.
Od tada se i u Bosni i Hercegovini mjeri tinta učenjaka i krv šehida, pišu i prepisuju knjige, podižu medrese i biblioteke. Prema podacima iz 1989. god. u Bosni i Hercegovini bilo je 1.605 biblioteka od kojih bijahu 48 naučnih, 114 stručnih, 263 narodnih i 1.270 školskih bibloteka. Bosna i Hercegovina je imala fundus od 13.565.000 knjiga.
Nažalost, ruka zla i mržnje mnoge medrese i biblioteke je porušila ili spalila. Najviše nas boli paljevina Nacionalne biblioteke - Viječnice i biblioteke Orjentalnog instituta u Sarajevu. Svjesni smo teškoća u kojima se nalazi naša domovina i naš narod nakon agresije, ali i potrebe da se odupremo duhovnom i kulturnom siromaštvu.
Nasreću, Gazi Husrevbegova medresa i biblioteka su preživjele i ovu zadnju agresiju na našu domovinu. Božijom pomići sačuvano je knjižno blago Gazi Husrevbegove biblioteke koje danas broji 70.000 kataloških jedinica od kojih su 10.000 kodeks rukopisa, 30.000 knjiga na bosanskom i drugim jezicima, 20.000 knjiga na arapskom i truskom jeziku, 4.000 dokumenata značajnih za povijest Bosne i Hercegovine, 1.400 dokumenata u formi vakufnama i 86 sidžilla - šerijatsko-sudskih zapisa.
Dakle, Gazi Husrevbegova biblioteka je danas jedino mjestu gdje se čuva cjelovito povjesno pamćenje, te duhovna i kulturna baština Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Nažalost, to mjesto gdje se čuva emanet naše prošlosti i svjetlo naše budućnosti pati od prostorne tjeskobe i neuslovnosti. Zbog toga je Islamska zajednica još 1990. godine pokrenula inicijativu za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke u duhu Gazi Husrevbegove vakufname kao emaneta vjere, Gazi Husrevbegove džamije kao simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine i Gazi Husrevbegove medrese kao temelja visokog školstva u Bosni i Hercegovini.

Poštovani predsjedniče,
Draga braćo i sestre,

Mi se danas odazivamo Božijoj riječi koja se spušta na naša srca i očitujemo svoju spremnost da provedemo zavjet Gazi Husrevbega da se uz ovu Medresu, najstariju obrazovnu ustanovu u ovom dijelu svijeta, podigne biblioteka u kojoj će se oplemenjivati ljudska duša. Izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke u ovom vremenu i na ovom mjestu naše je pravo i naša obaveza. Jer kada se podigne u njoj će svako moći naći lijeka za svoju dušu, u njoj će naša djeca čitati knjige koje bude zahtjevalo vrijeme i mjesto. Zato pozivam sve muslimane Bošnjake da se upišu na listu vakifa i tako potvrde svoju viševjekovnu duhovnu i kulturnu ukorijenjenost na svojoj zemlji.

Braćo i sestre,
Uvjeren sam da izražavam i vašu radost što će, na ovaj današnji mubarek dan 1. muharrema 1418. god. u povodu četristošezdesete obljetnice Gazi Husrevbegove medrese i biblioteke, početak realizacije projekta izgradnje Biblioteke obznaniti predsjednik Alija Izetbegović.




GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA
ZAVRŠETAK PRVE FAZE
(20. rebiu-l-ahir 1426/26. juna, 2005)
GOVOR
REISU-L-ULEME DR. MSTAFE CERIĆA


الحمد لله ربّ العالمين. و الصلاة و السلام علي خاتم الانبياء و المرسلين.
إن الله سبحانه و تعالي يقول في كتابه الكريم: و البلد الطيّب يخرج نباته باذن ربّه و الذي خَبُثَ لا يخرج إلا نكداً كذلك نصرّف الآيات لقوم يشكرون (العراف: 58)




U dobroćudnom gradu plodovi rastu s dozvolom njegova Gospodara, a u zloćudnom plodovi niću s teškom mukom. Eto, tako Allah na razne načine razlaže dokaze ljudima koji su zahvalni (Kur'an, 7:58).

Sarajevo je dobroćudni grad u kojem su oduvijek rasli lijepi plodovi s dozvolom njegova Gospodara.
U početku bijaše Isabeg Isaković. Zatim bijaše Gazi Husrevbeg. A sada je u Sarajevu Njegova Visost Hamed bin Kalifa Āl Thanī, Emir države Qatar.
Isa-beg Isaković je udario temelje. Gazi Husrevbeg je temelje visoko podigao. Njegova Visost Hamed bin Khalifa Āl Thanī je osigurao da temelji grada Sarajeva budu čvrsti za budućnost.
Tačno prije dvije godine i dvadeset i šest dana, tj. 30. jula, 2003. god. postavljen je kamen temeljac za izgradnju Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu. Danas obilježavmo završetak prve faze. Nema riječi koja bi mogla iskazati našu pravu zahvalnost Njegovoj Visosti Hamedu bin Khalifi Āl Thanī, Emiru države Qatar.
Ali, ima usporedba koja može dočarati veličinu čovjeka kojeg će ovaj dobroćudni grad zauvijek pamtiti kao što pamti Isabega i Gazi Husrevbega.




Sarajevo je grad koji je, simbolično, uvijek bio jedan mali svijet koji sada sve više postaje jedan veliki grad u kojem svako može naći svoje mjesto, može prepoznati svoj znak i može živjeti svoju slobodu. Najvažnija uloga grada danas je u tome da bude mjesto stjecanja znanja, tj., da bude grad univerzitet. Jer univezitet je taj nukleus oko kojeg se svija i razvija ljudski život. Zato je veoma važno da univerzitet, kao bît grada, doživi unutarnju preobrazbu u smislu da se od znanosti dođe do mudrosti, te da se od apstraktnog umovanja dođe do konkretnog djelovanja.
Postoje dva grada univerziteta u kojima je znanost, doista, postala mudrost i u kojima je apstrktno umovanje pretvoreno u konkretno čovjekovo djelovanje. U Bagdadu je Khalifa el-Me’mun podigao Bejtu-l-hikme (Kuću mudrosti), a u Granada je Khalifa el-Hakem II u svoje vrijeme imao najveću biblioteku u svijetu. Bagdad je spasio svjetsku mudrost. Granada je sačuvala svjetsko iskustvo. Bez Kuće murosti koju je podigao Khalifa el-Me’mun u Bagdadu i bez biblioteke koju je imao Khalifa el-Hakem II u Granadi ne bismo znali ni za Galileja, ni za Bakona, ni za Dekartea, ni za Njutna, ni za teologa Tomu Akvinskoga. Da nije bilo Bagdada i Granade Europa ne bi znala tako rano za humanizam i renesansu.




Sarajevo danas može biti kao nekad Bagdad – mjesto gdje će se spašavati svjetska mudrost. I Sarajevo može danas biti kao nekada Granada – mjesto gdje će se čuvati svjetsko iskustvo zahvaljujući Njegovoj Visosti Hamedu bin Khalifa Āl Thanīju, Emiru države Qatar, koji je u gradu Sarajevu prepoznao mjesto u kojem se susreću znanost i mudrost Istoka i Zapada i u kojem je moguće da ideal Istoka postale realnost Zapada.
Ovo je Bejtu-l-hikme (Kuća mudrosti) u kojoj će biti spašena svjetska mudrost. Ovo je biblioteka u kojoj će se čuvati svjetsko iskustvo.
Ovo je Njegova Visost Hamed bin Khalifa Āl Thanī čije će se ime u ovome gradu spominjati od sada pa do Sudnjega dana kao što se spominju imena Isabega Isakovića i Gazi Husrevbega.
Ovo je Njegova Visost Hamed bin Khalifa Āl Thanī koji je na ovaj način zadužio svijet, posebno Europu, kao što su ga zadužili Khalifa el-Me’mun i Khalifa el-Hakem II. Nadam se da će Sarajevo, doIsita, biti dostojno imena i djela Njegove Visosti Hameda bin Khalifa Āl Thanīja.
I nadam se da će buduće generacije Bosne i Hercegovine znati cijeniti ovaj veliki dan u kojem je dobroćudni grad Sarajevo ugledao svoj plod s dozvolom Gospodara, koji je Plemenit, koji čuva Sarajevo od zla džahiluka.

GOVOR
REISU-L-ULEME DR MUSTAFE CERIĆA

GAZI HUSREVBEGOVA BIBLIOTEKA
KAMEN TEMELJAC
(30. rebiu-l-ahir 1424/30. juna, 2003)


Vaša ekselencijo Suleman Tihić, član Predsjedništava Bosne i Hercegovine,
Vaša ekselencijo Sejf Muqaddam el-Buajnejn, zamjenik ministra vanjskih poslova države Qatar,
Braćo i sestre,
Dame i gospodo,
Eminencije i ekselencije,
Dragi prijatelji,
U svojoj knjizi iz 2002 pod naslovom: Ornament svijeta: Kako su muslimani, jevreji i kršćani kreirali kulturu tolerancije u srednjovjekovnoj Španiji, Marija Rosa Menocal na 278. strani između ostalog kaže (zbog važnosti svjedočenja pročitat ću njezin orginalni tekst na engleskom a potom ga prevesti na bosanski):

<On August 25, 1992, the Serbian army began shelling the National Library in Sarajevo. On purpose. Over a million books and more than a hundred thousand manuscripts were deliberately destroyed. Three months earlier, the same army had attacked the Oriental Institute in that city, with its magnificent collection of Islamic and Jewish manuscripts, and over five thousand of these were burned. Why? Since when are libraries strategic military targets? But wars are, of course, fought on many fronts, and the attack on those Sarajevan palaces of memory took place for reasons not unlike those that led to the burning of so many books in sixteenth-century Spain, and to the destruction or mutilation of any number of the memory palaces of al-Andalus. Books, like buildings, like works of art, like songs and sometimes even like languages of prayers, often tell stories about the complexities of tolerance and the cultural identity, complexities that the ideological purists deny, both as an immediate reality and as a future possibility. Books – and the kindred fruits of the human imagination - often reveal that beneath the facades of even the most strident official tyranny, social and cultural intercourse will surely try to carry on. The artifacts, the books and buildings that manage to survive, are themselves the acts of tolerance and resistance, or at least their best concrete measure.




25. avgusta 1992. god. Srpska armija je počela bombardovanje Nacionalne biblioteke u Sarajevu. Namjerno. Više od milion knjiga i više od stotinu hiljada rukopisa namjerno je uništeno. Tri mjeseca ranije, ista armija je napala Orjentalni institut u gradu sa njegovom izuzetnom kolekcijom islamskih i jevrejskih rukopisa od čega je više od pet hiljada primjeraka spaljeno. Zašto? Otkad su biblioteke vojno-strateški ciljevi? Ali ratovi se vode na mnogim frontovima. Napad na sarajevske palače pamćenja dogodio se zbog istih onih razloga zbog kojih su spaljene tolike knjige u šesnaestom stoljeću Španije kako bi se uništio ili unakazio bilo koji trag andaluzijskim palačama pamćenja. Knjige, kao i zgrade, kao umjetnost, kao pjesme, a ponekada čak i kao jezik molitve, pričaju priču o kompleksnosti tolerancije i kulturnog identiteta, kompleksnosti koju ideološki čistunci niječu i kao neposrednu realnost i kao buduću mogućnost. Knjige – i drugi srodni plodovi ljudske mašte – obično otkrivaju da ispod fasade čak i najgore zvanične tiranije, stoji društveni i kulturni suživot koji će se sigurno nastaviti razvijati. Umjetnost, knjige i zgrade koje uspiju preživjeti su same po sebi čin tolerancije i otpora, ili su u najmanju ruku najbolja konkretna mjera tolerancije i otpora.


Dakle, bosanske i andaluzijske palače pamćenja, koje li slučajnosti, povezuje tužna petstogodišnjica: 1492. kada su spaljivane biblioteke u Kordovi i 1992. kada su spaljivane biblioteke u Sarajevu.
Nasreću, sarajevska palača pamćenja Gazi Husrevbegova biblioteka, sa hiljadama dragocjenih rukopisa, umjetničkih radova i vrijednih knjiga, uspjela je preživjeti tiraniju da bi svjedočila o toleranciji kao neposrednoj realnosti i kao budućoj mogućnosti grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ali ne samo o toleranciji, već i o otporu rušenju i palenju sarajevske duše i bosanskog duha.
Čini nam se kao da je Gazi Husrevbeg jučer udario temelje svojoj džamiji, medresi i biblioteci ovdje na ovom svetom mjestu znanja, mudrosti i pamćenja. Četristo šezdeset i šest ljeta je prohujalo ovuda od one davne 1537. godine, a čini nam se kao da se sve to skupilo u svega 466. sekundi, jer nam je to vrijeme toliko milo da nam nije dosadilo i toliko nas je oko dobra svilo da nam je život plemenitošću ispunilo.
I kada su neki pomislili da poslije Gazi Husrevbega nema nikoga ko bi u Sarajevu iznova udario temelje nauke, mudrosti i pamćenja o toleranciji Sarajeva i otporu rušiteljima, Allah Uzvišeni nas je obradovao dobrotom Njegove Plemenitosti Hameda bin Kalife Al Thanija, Emira države Qatara, koji je pružio ruku svoje darežljivosti i pokazao nam put naše bolje budućnosti. Zato, Sarajevo ima razlog da bude veselo u ovoj 2003. god. kao što je bilo 1537. god., jer njezin novi dobrotvor Njegova Plemenitost Hmed bin Khalifa Al Thani poklanja mu danas vrijeme očekivane budućnosti kao što mu je Gazi Husrevbeg darovao vrijeme dočekane prošlosti.
Ali, ne samo grad Sarajevo. Svi danas imaju razlog da se raduju: Islamska zajednica koja će, ako Bog da, sa izgradnjom Gazi Husrevbegove biblioteke krenuti u nove izazove koje donosi ovo vrijeme i zahtjev ovo mjesto.
Cijela Bosna i Hercegovina ima pravo radovati se danas, jer će Gazi Husrevbegova biblioteka biti mjesto gdje će svaki njezin stanovnik moći naći svoj dragocjeni komad pamćenja, jer će ova biblioteka biti izvor i nadahnuće suživota u različitosti.
Muslimanski svijet treba da se raduje, jer Gazi Husrevbegova biblioteka je oko koje vidi na Zapadu ono što se na Istoku ne vidi, ali, isto tako, ona je oko koje na Istoku vidi ono što Zapad ne vidi. Naša je dužnost, prema tome, da jedno oko poklonimo Istoku a drugo Zapadu kako bi se i Istok i Zapad mogli vidjeti na ogledalu i prepoznati svoje prednosti u dobru jednih prema drugim.
I Evropa naša može se s nama zajedno radovati danas, jer Bosna je još uvjek njezina teška rana koju teba liječiti. Gazi Husrevbegova biblioteka je dobra duhovna klinika u kojoj ima lijeka za toleranciju i komšijsko dobročinstvo.
Dakako, i svi vi koji ste danas došli da nas podržite u našoj namjeri da podignemo simbol znanja i mudrosti u našem gradu i državi imate razloga za radost.
Dopustite mi, sada, da se zahvalim svim državnim institucijama koje su nam svestrano pomogale u pripremi za ovaj današnji dan, posebno vladi Kantona Sarajevo. Našu zahvalnost naročito dugujemo načelniku Općine stari grad gosp. Škaljiću i svim službenicima Općine.
Osobnu zahvalnost dugujem Bakiru Izetbegoviću zato što se prihvatio da u ime IZ-e vodi projekat izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke i što je u svom dosadašnjem radu pokazao veliku ljubav i predanost u tom poslu.
A sada vas pozivam da pođemu na mjesto polaganja kamena temeljca za izgrdanju Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu kojeg će u ime Njegove Plemenitosti Hmeda bin Khalife Al Thanija, Emira Qatara, postaviti Njegova Ekselencija Sejf Mukaddam el-Buajnejn, zamjenik ministra vanjskih poslova države Qatar.


Photo by Ahmed Mehmedović




Ostali prilozi:
» BOG SVEVIŠNJI IMA SVOJU VOJSKU NA NEBESIMA I NA ZEMLJI
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 04. April 2020 18:25
» KORONA KAO BUMERANG
Aziz Hurem | 04. April 2020 15:34
» UZ SVOJU DRŽAVU U VRIJEME KORONE
Nermin Bećirović | 03. April 2020 13:26
» EKONOMSKA KRIZA KAO PRODUKT CORONE
Zijad Bećirević | 01. April 2020 23:31
» NAGORNO-KARABAH U FOKUSU IZBORA I ISTORIJSKIH ČINJENICA
Božidar Proročić | 31. March 2020 21:34
» BEZ STRAHA I VIRUSA ZA BUDUĆNOST
Mr. Milan Jovičić | 31. March 2020 19:58
» U SABURU JE SNAGA
Šefka Begović-Ličina | 30. March 2020 19:34
» REISOV APEL ZA BUDNOST I AKCIJU
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 30. March 2020 15:02
» STRAH KAO FASCINACIJA
Dr. Tarik Kurbegović | 30. March 2020 12:51
» HDZ-OVA POLITIKA OPASNA JE KOLIKO I KORONAVIRUS
Džebrail Bajramović | 28. March 2020 22:11
» OD NÜRNBERGA DO DODIKA
Mr. sci. Džavid Begović | 28. March 2020 16:11
» KORONA ĆE PROĆI!
Mesud A. Ramić | 26. March 2020 19:49
» NEVIDLJIVI TERORISTA
Muhamed Mahmutović | 26. March 2020 17:01
» UDAR CORONE NA GRAĐANE I EKOMIJU SAD
Zijad Bećirević | 25. March 2020 19:38
» INSTITUCIONALNO RAZVIJANJE KULTURE PAMĆENJA
Emir Ramić | 24. March 2020 11:16
» ŠTA LI IM JE ZAJEDNIČKI IMENITELJ?
Mr. Milan Jovičić | 23. March 2020 02:40
» KORONA VIRUS UVODI RED U PORODICI I DRUŠTVU
Ibrahim Husejnović | 22. March 2020 20:04
» PROGRAMSKO OPREDJELJENJE „BH DEMOKRATA“
Džebrail Bajramović | 19. March 2020 23:28
» NA ISHODIŠTU ZAPADNO-EVROPSKOG ISLAMA
Mr. sci. Džavid Begović | 18. March 2020 12:49
Ostali prilozi istog autora:
» MOJ OMAŽ MUHAMEDU EF. SALKIĆU
15. January 2014 16:02
» SABORSKA VASIJJETSKA BESJEDA
22. December 2013 01:24
» STARI DUH MLADE NACIJE
14. September 2013 21:48