Grad Grac i Katolički teološki fakultet će u mjesecu martu ugostiti nesvakidašnju izložbu pod nazivom: Austroislam: Fragmenti osamstogodišnje zajedničke historije. U centru izložbe su veze između islama i Austrije, bilo da se radi o građevinskim objektima, nadgrobnim spomenicima, odjevnim predmetima ili muzičkim instumentima.

Na svečanom otvorenju izložbe dekan Katoličkog fakulteta Unverziteta u Gracu dr. Reinhold Esterbauer je posebno istakao važnost zajedničke prošlosti između Bošnjaka i Austrije, a samim tim i islama i Austije, a posebno Bošnjaka i Graca, gdje je jedna ulica dobila naziv po bošnjačkom vojnom odredu u austro-ugarskoj vojsci „Zweier Bosniaken Gasse“. Izložba pokazuje i dosta drugih zajedničkih elemenata iz islamsko-austrijske prošlosti, kao što su uticaji orijenta u arhitekturu Austrije, te poznate Austrijance koji su svojevoljno prihvatili islam. Prvi dodir Austrije sa islamom bio je prije 800 godina, a posebna veza između islama i Austije dolazi preko Bosne i Hercegovine prije preko 100 godina odakle potiče i pravno priznavanje islama kao religije u Austriji. Nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije 1907. godine, monarhija donosi zakon o priznavanju islama kao zvanične religije 1912. godine. Bosanski muslimani su imali vojnu obavezu u Austro-Ugarskoj monarhiji, međutim po zakonu morahije imali su prava na slobodno ispoljavanja svoje religije. Petkom su imali slobodan dan, mogli su neometano klanjati, imati imama, te se shodno njihovoj religiji i oblačiti. Na glavnom bečkom greblju se i danas nalaze nišani Ismeta Asima Bega, glavnog vojnog imama monarhijske vojske. U Lebringu u pokrajini Štajerskoj nedaleko od grada Graca se nalazi bošnjacko mezarje, gdje su pokopani Bošnjaci koji su se borili u Austro-Ugarskoj vojsci.
Jedan od suorganiztora izložbe u Gracu pored Katoličkog fakulteta je i Islamski kulturni centar Grac, koji realizira gradnju prvu džamije na ovim prostorima. Izgradnja džamije ima punu podršku vlasti grada i države. Izložba i realizovana na inicijativu aktivistkinje Islamskog kulturnog centra Grac Maise Pargan, te je njoj na otvaranju odata i posebna zahvalnost. (Amra i Emir Serdarević)