Fuad BABIĆ, koordinator za klizišta u Kantonu Sarajevo Ono što se sredinom maja ove godine desilo u Vogošći kada je u naselju Svrake, usljed klizanja tla, u potpunosti porušeno osam objekata, a dvasdesetak njih trajno oštećeno nešto je što niko, i pored do tada preduzimanih, preventivnih, radnji nije mogao predvidjeti, kaže Fuad Babić, koordinator za klizišta u Kantonu Sarajevo kojeg smo zatekli u obilasku ugroženih lokaliteta na području općine Vogošća. Izvršili smo obilazak oko 200 lokaliteta na kojima je u Vogošći došlo do manjeg ili većeg pomjeranja tla. Sudski vještaci privode kraju sagledavanje šteta te ćemo vrlo brzo biti u prilici da sagledmo kolike su stvarne štete nastale u ovoj katasdtrofi. Istna, ova nevolja pokazuje i dugo lice naših građana koji misle da će na ovoj nevolji hajrovati. Međutm, moraju znati da su općina Vogošća i Kanton Sarajevo u vrlo lošoj fnansijskoj situaciji i da ispunjavanja nerealnh želja neće biti. Pomoći će se u onolikoj mjeri u kojoj se zaista može pomoći. Prije svega nastojat će se da niko ko je stvarno ugrožen ne ostane bez krova na glavom. Na podučju Vogošće trentno se vrši sanacija klizišta na tri lokaliteta i to: Prva faza sanacije klizišta u naselju Svrake gdje je došlo do rušenja objekata, u Smizovcu na lokalitetu „Zukića brdo“ te „Bušći“ na Kobljoj glavi. Radi se o vrlo velikim investiicionim zahvatima. Realizacija svakog od tih projekta košta više od milion konvertibilnih maraka.

Je li se ovakva katastrofa mogla izbjeći?
BABIĆ: Nije. No, da je bila uređena adekvatna, komunalna, infrastruktura i da je ona održavana onako kako je, uistinu, trebala biti održavana razmjere tragedije, u kojoj srećom nije bilo mrtvih, bile bi daleko manje. Uništena infrastrktura se mora zanovit ili nanovo izgraditi. U Svrakama nema više radikalnih pomjeranja zemlje. Dolazi do smirivanja i stabilizacije klizišta, faze u kojoj su pomjeranja tla neminovna ali ne toliko radikalna kao što su bila. Za još 15, urgentnih, lokaliteta širom općine Vogošća Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo naručio je izradu glavnih projekata te vjerujemo da će oni bit gotovi do kraja ove godine kada nam predstoji mukotrpna faza vezana za iznalažnje potrebnih sredstava za sanciju.

Za neke od projekata sanacije teško je naći izvođače radova?
BABIĆ: U vrijeme kada se posao ni sa lučem ne može naći mi smo suočeni sa problemom da nudimo posao a niko se na tendere ne javlja. Naime, već dva puta nam propadaju tenderi za sanaciju klizišta na lokalitetima Orahov brijeg u Hotonju i Mehtefčići u ulici Ravne Mjesne zajednice Svrake iz razloga što se ni jedna firma nije javila na tender. Istna, radi se o vrlo zahtjevnim projektima te firme nemaju hrabrosti da se upuste u njihovu realizaciju.

Detalj klizišta u Svrakama Detalj sa izvođenja radova na lokalitetu Zukića brdo Detalj sa izvođenja radova na sanaciji klizišta u Svrakama

Kakav je odnos građana prema ovoj prirodnoj katastrofi?
BABIĆ: Prosto je nevjereovatno sa čime se suočavamo. Kao da se katastrofa desila nekom drugom a ne nama samima. Građani ne samo da nisu poduzimali nego ni sada ne poduzimju nikakve preventivne mjere da se zaštte. Čekaju da neko drugi uradi ono što mogu sami i ne samo što mogu nego je to i njihova zakonska obaveza. Kanali za odvodnju oborinkih voda, ako i postoje, ne održavaju se. Niko ni list sa rešetke nekog šahta da ukloni kako voda nebi razarala put ili drugu komunalnu infrastrukturu, a da ne govorimo o rješavanju elmentarnog pitanja veznog za odvodnju fekalnih voda. Ide se po onoj narodnoj: „Da ja vode izvedem iz svoje avlije pa briga me šta će sa komšijama biti“. Da je svijest građana vezana za uređnje i očuvanje okoliša veća posljedce ovakvih dešavanja bile bi daleko manje. Šta reći za situaciju da vlasnik parcele koja je ugrožena klizanjem tla traži naknadu za to što će naše mašine ući u istu i sanirati je.

Kažu da ste protivnik legalizacije bespravno izgrađenih objekata?
BABIĆ: Leglizacija takvih objekata je smo preizborna fasada loših političara koji tim potezima prave štetu građanima kojima se takvi objekti legalizuju a i samom društvu koje teško može na pravi način dgovoriti katastrofama koje iz takvih poteza proizilaze.

Inače, kakva je saradnja Zavoda za izgradnju Kantona Sarajvo sa općinma?
BABIĆ: Sa svim Službama Civlnih zaštita, Službama koje se bave prostornim uređenjem saradnja je izuzetna. Slušaju se naše preporuke. Istina, ima općina koje misle da sve znaju pa otuda nije čudo što ih zadesi nešto što ni u snu nisu očekivali. I Kantonalni štab Civlne zaštite ulaže maksimalne napore na prvođenju preventivnh mjera vezanh za zaštitu građana i njihve imovine. U grancama svojih mogućnosti ulaže i određena srerdstva potrebna za fnansiranje projekata.

Koliko Vas zakonska regulativa sputava da agilnije djelujete?
BABIĆ: Da postoji Zakon o klizištima daleko bi lakše bilo odgovoriti ovim izazovima. Međutim, još 2009.godine napravili smo prijedlog takvog zakona, proveli svu potrebnu proceduru i dostavli ga Ministarstvu prostrnog uređenja i zaštite okoliša u Kantonu Sarajevo. I pored više urgencija Zakon se nikako ne nalazi na dnevnom redu Skupštine Kantona Sarajevo. Nisu nam jasni razlozi. Istina, moglo se amadmanski djelovati na Zakon o građnju. Međutim, ni takvog poteza nema. Očito da nedostaje sluha za ovu problematik. Do tada nek nam je Bog na pomoći, kaže Fuad Babić.