Demir Hodžić je prvi student iz Crne Gore koji je magistrirao u Turskoj na polju društvenih nauka

Mnogo je studija urađeno na temu bošnjačkih migracija iz Crne Gore, Sandžaka prema Turskoj, kao i neke studije o njihovom životu u Turskoj, međutim niko do sada nije uradio istraživanje na temu uloge novih medija u očuvanju tradicije, običaja i jezika Bošnjaka u Turskoj.

Potpredsjednik BDZ-a Demir Hodžić je upravo magistrirao na temu ‘Uloga novih medija u kulturnom životu Bošnjačke dijaspore u Turskoj’. Hodžić je prvi student iz Crne Gore koji je magistrirao u Turskoj na polju društvenih nauka. Osim toga Hodžić je prvi magistrirao u svojoj generaciji i u svom razredu na Izmir Ekonomi Univerzitetu u Turskoj, na studiju Mediji i komunikacije, na engleskom jeziku.

Po riječima Hodžića, istraživanje je trajalo godinu dana, i odnosilo se na bošnjačku dijasporu iz Crne Gore, Sandžaka u Turskoj. A prema nezvaničnim podacima, broj Bošnjaka iz Crne Gore, Sandžaka, Srbije i Bosne u Turskoj je oko 6 miliona.

Istraživanje je pokazalo da je pojava novih medija značajno poboljšala razvoj odnosa Bošnjaka u Turskoj sa Bošnjacima u Crnoj Gori i Sandžaku. Pored toga novi mediji su značajno doprijenijeli pozitivnom razvoju međusobnih odnosa Bošnjaka u Turskoj. Međutim, kako kaže Hodžić “mlađe generacije za razliku od svojih roditelja, ne koriste u značajnom broju nove medije za kontakt sa Bošnjacima u Crnoj Gori i Sandžaku“. Također po riječima Hodžića „ako se budemo vodili devizom da svijet ostaje na mladima, bosanskom jeziku u Turskoj prijeti opasnost od nestanka. Jer mladi ispod 18 godina slabo znaju bosanski jezik i sve manje imaju volje da ga uče na kursevima, a nemaju prilike da ga uče u Turskim školama. Mada su sve veće šanse da će se to promijeniti, jer je u toku izrada zakona koji bi omogućio manjinama u Turskoj da uče na svom jeziku, ili da uče svoj jezik, pored turskog“. Kako on kaže “jedan od rezultata istraživanja je da Bošnjaci u Turskoj nemaju svoju televiziju, nemaju svoje novine i sl, ali zato veoma dobro koriste prednost drugih novih medija, poput društvenih mreža, mobilnih telefona“. Interesantno je da je pet generacija Bošnjaka u Turskoj uspjela da sačuva bosanski jezik, dok je danas pored mnogo većih mogućnosti i razvoja tehnologije jezik teško očuvati.

- “Nadam se da ćemo mi Bošnjaći, širom svijeta, naći načine da sačuvamo bosanski jezik i iskoristimo prednosti globalizacije i tehonološkog razvitka, jer je jezik itekako važan za očuvanje nacionalnog ideniteta“, smatra Hodžić. Na kraju Hodžić poručuje: “Mi Bošnjaci u Crnoj Gori, Sandžaku moramo uraditi sve što je u našoj moći da se pomogne bošnjačkoj dijaspori u Turskoj, kao i u drugim djelovima svijeta, u očuvanju svog nacionalnog identiteta, i ne dozvoliti da bošnjačku dijasporu svojakaju i nameću svoj identitet upravo oni koji su ih prisilili da napuste svoju dom”. Potpredsjednik BDZ-a planira svoje istraživanje pretočiti u knjigu, a i nastaviti naučno istraživanje na ovu i slične teme.