Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
OPSADA SARAJEVA U VREMENU AGRESIJE SRJ - SRBIJE I CRNE GORE 1992. - 1995.
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

ZAOKRET U GEOSTRATEGIJSKOM PROMIŠLJANJU ZAPADA
Autor: Nedžad Ahatović
Objavljeno: 25. February 2015. 13:02:23
Nedžad Ahatović, prof. odbrane i sigurnosti: Ako se po jutru dan poznaje, onda je sudeći po dinamici dešavanja i vojnoj odlučnosti i Egipta i Jordana i Turske, Obamina administracija odradila strašan posao, te je sa svojim starim saveznicima obnovila i učvrstila veze koje su iskorištene za potpuno novi strategijski pristup u borbi sa ISIL-om. Ovoga puta američke oružane snage će biti samo dio vojne koalicije muslimanskih zemalja koje će se aktivno uključiti u rješavanje prijetnje koju predstavlja ISIL, a SAD se onda mogu u potpunosti skoncentirsati na problem Ukrajine. U tom kontekstu Putinovo insistiranje na političkoj i vojnoj pomoći pobunjeničkim falangama u Ukrajini će sasvim sigurno izgubiti momentum, Putin mora ili zauzeti Ukrajinu za 48 do 72 sata i riskirati otovoreni sukob sa NATO-om ili potpuno napustiti ideju ruskom entitetu u Istočnoj Ukrajini i vratiti Krim.
Predsjednik SAD-a Barack Obama je na prošlosedmičnom Samitu o ekstremizmu i nasilju koji je održan u Washingtonu poslao veoma jake poruke u vezi globalne sigurnosti u svijetu. Predsjednik Obama u svom obraćanju naznačio je neke od novih strategijskih pristupa u borbi protiv globalnog terorizma. On je kazao da su ekstremisti neprijatelji i da su prijetnja cijelom svijetu i da borba koja se vodi protiv njih nije klasični rat i destukcija, već broba za osvajanje srca i umova.

“Mi ne vodimo rat protiv Islama, mi vodimo rat protiv onih koji zloupotrebljavaju i iskrivljuju Islam”, rekao je predsjednik Obama. U tom kontekstu on je dodao da je potreban angažman svih segmenata društva kako bi mlade ljude u muslimanskim zajednicama otrgnuli od ekstremističkih shvatanja i pinudili im odgovore na pitanja egzistencije i općenito socijalne stabilnosti.

“Grupe poput Al Quaide, ISIL-a i drugih iskorištavaju ljutnju i nezadovoljstvo mladih ljudi sa stanjem u njihovim društvima, jer korupcija i nepravda, te odsustvo jednakih šansi, sa aspekta mladih ljudi ne nudi nikakvu alternativu u poboljšanju njihovih života. Zato svijet mora ponuditi mladim ljudima nešto bolje”, rekao je predsjednik Obama. On je svoje izlaganje završio sa tezom da muslimanski svijet i njegovi i vjerski i politički lideri moraju poduzeti adekvatne mjere na suzbijanju ekstremizma. To je bila ujedno i ključna poruka Samita i po mom mišljenju osnovni segment novog koncepta i strategijskog pritupa SAD-a kada je u pitanju islamski fundamentalizam. Potpredsjednik SAD-a Joe Byden, je na Samitu iznio još jednu zanimljivu tezu koja korespondira sa novim strategijskim pritupom, a to je da u sigurnosnom smislu treba tražiti odgovre na pitanja rješavanja esktremizma i izvan vojnih okvira.

Nešto prije Samita u Washingtonu, Predsjednik Ruske Federacije Vladmir Vladimirovič Putin je boravio u bilateralnoj posijeti u Egitpu. Na sastanku sa predsjednikom Egipta Abdelfatihom Al Sisijem, predsjednik Putin je tražio pogodno tlo za ulazak ruskih strateških interesa na Bliski Istok. S obzirom na činjenicu da je Al Sisiju uskraćena pomoć i podrška sa Zapada nakon što je na vlast došao vojnim udarom i krvavim razbijanjem demonstracija protiv njega, Putin se nadao da bi upravo Egipat mogao biti pogodan saveznik za kreiranje jakog antizapadnog saveza u muslimanskom svijetu. No, iako je Putin, svom kolegi Al Sisiju inače generalu egipatske vojske na poklon donio ručno izrađeni AK-47 Kalašnjikov, netom pošto je Putinov predsjednički Tupoljev napustio Egipatski zračni prostor, egipatsko ratno zrakoplovstvo je poletjelo prema Libiji, kako bi izvršilo zračne udare na položaje ekstremističkih grupa koje podržavaju ISIL. Sa druge strane najjači američki saveznik nakon Izraela na Bliskom Istoku Kraljevina Jordan, je nakon brutalnog pogubljavanja jordanskog pilota, objavila rat ISIL-u i sprovela na desetine zračnih udara na položaje ISIL-a u Siriji i Iraku. Da situacija bude još pogubnija za Rusiju, Turska je u noći između 22. i 23. Februara 2015. godine sa svojom moćnom vojnom mašinom ušla u Sirijski teritorij sa namjerom da tamo ostane, a pod izgovorom da se vojna operacija vodi radi stvaranja sigurnog okruženja za turske vojnike koji čuvaju grob prvog turskog sultana Sulejmana Šaha koji je sahranjen u Siriji. Tuska je zaprijetila ISIL-u da neće tolerirati ni najmanji pokušaj ugrožavanja svojih snaga u Siriji, a svaki napad na njihove trupe, pa čak i prijetnja će biti ozbiljno kažnjeni.



Ako se po jutru dan poznaje, onda je sudeći po dinamici dešavanja i vojnoj odlučnosti i Egipta i Jordana i Turske, Obamina administracija odradila strašan posao, te je sa svojim starim saveznicima obnovila i učvrstila veze koje su iskorištene za potpuno novi strategijski pristup u borbi sa ISIL-om. Ovoga puta američke oružane snage će biti samo dio vojne koalicije muslimanskih zemalja koje će se aktivno uključiti u rješavanje prijetnje koju predstavlja ISIL, a SAD se onda mogu u potpunosti skoncentirsati na problem Ukrajine. U tom kontekstu Putinovo insistiranje na političkoj i vojnoj pomoći pobunjeničkim falangama u Ukrajini će sasvim sigurno izgubiti momentum, Putin mora ili zauzeti Ukrajinu za 48 do 72 sata i riskirati otovoreni sukob sa NATO-om ili potpuno napustiti ideju ruskom entitetu u Istočnoj Ukrajini i vratiti Krim. Putin mora biti svjestan da ISIL nije više prioritet i glavna prijetnja svjestskom miru i da će se njime baviti američki saveznici na Bliskom Istoku i to bez Izraela. Američki Kongres je već pripremio paket vojne pomoći za Ukrajinu u vrijednosti od 350 miliona dolara, a u Evropu su ekspresno prebazirani skvadroni jurišnih borbenih aviona A-10 Thubderbolt II specijaliziranih za djelovanje po oklopnim ciljevima na kopnu.

Pritisak u ekonomskom, političkom i vojnom smislu jača prema Rusiji i sada je pitanje šta je sljedeći Putinov potez. Ako krenemo od ukupne analize ruske vojne moći onda moramo istaći da je u finansijskom smislu Rusija neznatno uvečala svoja izdvajanja za oružane snage sa 4,4% 2012. na 4,8% GDP-a koliko će doseći u 2015. godini. Iako, sa druge strane, Putinov plan prenaoružavanja ruske vojne sile od 2011.-2020. godine podrazumijeva utrošak od 705 milijardi američkih dolara za nabavku najnovijih tipova naoružanja i vojne opreme. U okviru ovog programa 70% ruskih vojnih potencijala će u narednih pet godina biti zamijenjeno novim tehnološki usavršenijim oružanim sistemima. No, teza J.F. Dunnigana iznesena u njegovoj knjizi “Kako voditi rat” najbolje govori o aktivnostima naoružavanja pojedinih država, a ona se može svesti na rečenicu – Jedno je pitanje uvrstiti moderno naoružanje u upotrebu, a sasvim drugo pitanje je to naoružanje održavati i učiniti ga borbeno validnim na duži period. Drugim riječima, ako je Putin spreman da uloži stotine milijardi dolara u svoje vojne kapacitete, onda će odgovor Washingtona do 2020. godine biti enorman i neuporedivo nesrazmjeran rast vojnih troškova SAD-a.

Sjedinjene Američke Države su od 2001. godine ubjedljivo najveći potrošač u oblasti odbrambenih kapaciteta u svijetu uopšte. Dolaskom Obamine administracije 2008. godine, ovi troškovi su postepeno, sa 69% od ukupnih svjetskih vojnih izdvajanja, svedeni na 39% u 2013. godini, što je smanjenje od ukupno 30%. I sa ovim budžetskim rezovima SAD i dalje za svoju sigurnost troše više od svih deset zemalja zajedno koje se po vojnoj potrošnji nalaze odmah iza njih. Naprimjer, amerikanci su 2012. godine, sve svoje ratne troškove i u Iraku i u Afganistanu srezali za po 55 milijardi dolara, ali su oni i dalje preko 100 milijardi dolara godišnje. Zemlje članice NATO-a su svoje vojne troškove počeli smanjivati od 2010. godine, a u 2012. godini oni su u pogledu svih 26 zemalja dosegli smanjenje od 7,5%. Ključne zemlje članice NATO-a, Francuska i Velika Britanija su svoje vojne budžete u ovom periodu smanjili eksponencijalno za 3,8% odnoso 5,2%, dok je Njemačka u istom periodu uvećala svoje vojne troškove za 2,6%. Ovdje također, treba istaći činjenicu da je Njemačka namjenska industrija u tehnološkom smislu vodeća u svijetu, posebno u pogledu naoružanja i vojne opreme kopnene vojske.

Tokom hladnog rata, 1988. godine vojna izdvajanja u svijetu dosegla su 1500 milijardi dolara, 2012. godine, ta cifra je ponovo dostignuta sa tendencijom daljeg rasta, što zbog novog hladnog rata kojeg je izazvao Putin obnovlja i utrku u naoružanju pretvarajući je u triatlon u naoružanju, kojeg Rusija može teško pratiti.

Triatlon u naoružanju se kao i svaki triatlon vodi u tri discipline, 1.) nivo naučno-tehnološkog razvoja industrijsko-vojnog kompleksa, 2.) ukupan industrijiski i privredni rast i ekonomski razvoj i 3.) nivo političke efikasnosti i ukupne spremnosti u zaštiti vitalnih nacionalnih interesa. Ako se svi ovi faktori triatlona u naoružanju uzmu u obzir, Rusija i dalje ne može da parira SAD-u u svim segmentima podjednako, a u nekim gotovo nikako. Nivo spremnosti oružanih snaga za vršenje ofanzivnih i defanzivnih zadaća na strategijskom nivou sa stanovišta Ruske Federacije trebao bi biti dokučen 2020. godine. Međutim, za efikasno vođenje modernog oružanog sukoba mora se shvatiti njegova ukupna komplesknost koju u 21 stoljeću kondicionira ukupna brzina vođenja oružane borbe i nivo efektivnosti u vršenju borbenih zadataka, što opet zavisi od protoka vitalnih vojnih informacija u sistemu rukovođenja i komandovanja. Naprimjer, oružane snage SAD-a su logistički toliko elastične da mogu prebazirati kompletan korpus cca 50.000 vojnika i prateću opremu na bilo koju tačku na planeti za minimum 100 sati. Savlađivanje kompleksnosti ove operacije, koja je nočna mora za logističku podršku, je ključna za obezbjeđivanje mobilnosti vojne sile. Ako ste u mogućnosti da na taj način angažujete svoje ukupne vojne kapacitete onda ste i politički spremni da branite svoje vitalne nacionalne interese bilo gdje u svijetu. Razumije se, oružane snage SAD nisu nepobjedive, ali u konvencionalnom smislu su vrhunski obučene, opremljene, iskusne i spremne da izvedu takav napad sa mora, kopna ili zraka od kojeg se njihov protivnik ne može odbraniti, što je recimo pogubnije od upotrebe nukelarnog oružja. Ovkav tip vojne i političke dominacije na strategijskom nivou, Rusija ne može dokučiti još za najmanje 30-50 godina, jer njen nivo industrijskog rasta i ekonomskog razvoja ne dozvoljava vođenje modernog rata kojeg usljed masovne upotrebe intaligentnog streljiva prati velika stopa gubitaka.

Ako se svi ti faktori uzmu u obzir, svako odugovlačenje političkog rješenja u Ukrajini će pratiti nove ekonomske sankcije, a svako ozbiljnije vojno rješenje koje bi eventualno nametnula Rusija će biti blokirano vojnim djelovanjem NATO-a. U pat poziciji u kojoj se Putin nalazi, dugoročno gledano Rusija sasvim sigurno gubi, zbog istog razloga zbog kojeg je predhodni hladni rat izgubio i SSSR – gubljenja koraka u vojnoj potrošnji i razvoju. Ukoliko Putin misli da nastavi da gradi i jača svoj vojni potencijal, te da plodove tog razvoja u političkom smislu osjeti tek u budućnosti, onda je Ukrajina za Rusijiu izgubljena, što znači da Rusija nema više strategijske dubine na koju se uvijek oslanjala kroz historiju pokušaja osvajanja ove velike zemlje. No ukoliko se Putin odluči da ostane u Ukrajini i da u političkom i vojnom smislu zaokruži jedan dio njene suverene teritorije, onda je zaoštravanje odnosa sa Zapadom u političkom i ekonomskom smislu, te nova utrka u naoružanju neizbježna sa mogućnošću trenutne eskalacije neprijateljstava na globalnom nivou. Niti jedna kriza niti proizvodnja novih kriznih žarišta neće spasiti Rusiju da bude uvućena u utrku u naoružanju koju teško može pratiti. Zapad još uvijek nije prebacio u veći stepen prenosa kada je u pitanju povećanje vojne potrošnje, kada se to desi, nastat će poplava novih vojnih tehnologija i kavlitetnih naučnih rješenja koje zapad može da proizvodi velikom dinamikom u neograničenim količinama. Ruska voojna tehnologija i doktrina upotrebe oružanih snaga tada neće biti dostatna da izvrši osnovnu ulogu zaštite granica Ruske Federacije, jer će sukobe voditi robotizovana oružana sredstva na digitalnoj bojišnici koju će kontrolirati računarski operateri iz nekog klimatiziranog kontejnera parkiranog usred američke prerije.



Ostali prilozi:
» METI ISPRED SVOGA PRAGA
Prof. Habib Mandžić | 23. April 2017 15:08
» ZA KOG' SRBIN IDE U VOJNIKE
Sead Zubanović | 22. April 2017 19:30
» ULOGA ZAPADA I SAD U BLISKOISTOČNOM RATU
Dr. Primož Šterbenc | 20. April 2017 13:39
» NA DRINI TURPIJA
Admir F. Beganović | 18. April 2017 20:20
» ZOV AHMIĆA
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 16. April 2017 13:35
» ŠTA ČEKAŠ, PUCAJ, UBIJ IH
Admir Muhić | 16. April 2017 12:14
» HVO - GENOCIDNI PIR U AHMIĆIMA
Elmedina Muftić | 13. April 2017 19:50
» PRIBOJ NA RUBU EGZISTENCIJE, BOŠNJACI U BORBI ZA OPSTANAK
Larisa Karaosmanović | 13. April 2017 14:45
» REGULATORNA ILI OKUPACIONA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE
Sead Zubanović | 13. April 2017 13:07
» SIRI-JA… SIRI-JAA… SIRI-JAAA…
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 11. April 2017 02:23
» KOME OBAVJEŠTAJCI "RAZVLAČE PAMET"
Semir Efendić | 10. April 2017 20:25
» ČOKOLADNI ALEKSANDAR VUČIĆ???
Mr. Milan Jovičić | 07. April 2017 14:26
» KO JE OVDJE DIKTATOR
Mirsad Sinanović | 04. April 2017 20:57
» STARTNI AUTOGOLOVI ALEKSANDRA VUČIĆA
Mr. Milan Jovičić | 04. April 2017 14:02
Ostali prilozi istog autora:
» SRBIJI JE POTREBNA REVIZIJA MORALA
23. February 2017 19:37
» SANKCIJE DODIKU ZA ANTIBOSNATIZAM
23. January 2017 16:18
» PUTINOV EŠALON SPAVAČA U BIH
13. December 2016 17:56
» BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRŠĆU
22. November 2016 19:12
» GOSPODIN SMRT
23. March 2016 19:16