Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


SANDŽAČKI KRUG KREDOM
Procitaj komentar

Autor: Jelisava Kalezić
Objavljeno: 28. July 2015. 16:07:36

Sandžačka ratna vlada nakon zasjedanja u Pljevljima, 20.nov. 1943.


Jelisava KALEZIĆ: Ovih dana u Bijelom Polju, u Sandžačkom krugu kredom, razmišljam o očevim riječima kojima mi je, sredinom šezdesetih, opisao predratni Sandžak: “Ne možeš pojmiti kolika je bila nekadašnja sandžačka sirotinja“. Poslije pola vijeka od toga razgovora, upoređujem. I stalno se vraćam na pitanje kada je započet Sandžački krug kredom?
Naslov je, čitalac će prepoznati, inspirisan naslovom Brehtove drame Kavkaski krug kredom. A magijska značenja kruga, tj. kružnice, su brojna. Od opisivanja krugom radi zaštite do okruživanja da se neko ili nešto zarobi. Sandžački krug kredom je povučen da se zarobi prostor, vrijeme, ljudi.

Sandžak je bio administrativna jedinica u Osmanskom Carstvu, podprovincija. Više sandžaka činilo je provinciju (vilajet). Administrativne granice su se mijenjale, shodno političkim i istorijskim prilikama u Carstvu. U istorijskom sjećanju iz 20.v., Sandžak je oblast na tromeđi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Tokom II Svj. rata postojala je (1943 - 1945) posebna građanska, vojna i administrativna uprava pod nazivom ZAVNOS (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka). U okviru toga područja bili su gradovi Nova Varoš, Priboj, Prijepolje, Bijelo Polje, Pljevlja, Sjenica, Tutin, Novi Pazar. U prethodnim istorijskim periodima, tokom osmanske uprave, u sastavu Novopazarskog, odnosno Sjeničkog sandžaka, bile su i kaze (uporedivo današnjim opštinama) Foča, Čajniče, Berane, Trgovište (Rožaje), Kolašin, Gusinje. Marta 1945.g. je donešena odluka o podjeli teritorije pod upravom ZAVNOSA, između Crne Gore i Srbije.

Od ranog djetinjstva znam za ZAVNOS. Otac je bio jedan od vijećnika, uz to povjerenik za prosvjetu. Decenijama poslije II Svj. rata, prostor Sandžaka je ostao povezan na razne načine. Republička granica tada je bila potpuno nevidljiva.

O posebnosti toga prostora imam sjećanje iz ranog djetinjstva. Iz vremena kada smo ćirom dolazili iz Beograda do Priboja, a onda, kakvim autobusom ili kamionom do Bijelog Polja. Smaragdna boja Lima okružena bjelinom behara, zelenilom ili rujem obala, zavisno od godišnjeg doba.

Imala sam deset godina kada smo se preselili u Bijelo Polje. Kod oca su, pretežno ljeti, dolazili prijatelji i saborci iz Treće sandžačke, iz Nove Varoši, Priboja, Prijepolja. U petom osnovne sam, iz geografije, saznala da su ti gradovi u Srbiji, a Bijelo Polje u Crnoj Gori. Polimlje je svuda bilo isto.

Sredinom pedesetih su počele Sandžačke igre, amaterska sportska manifestacija koja je okupljala srednjoškolsku i studentsku omladinu iz više gradova Sandžaka. Šezdesetih je krenuo buran industrijski i urbani razvoj svih sandžačkih opština i gradova. Od početka šezdesetih prepoznaje se i specifična urbana i kulturnu emancipaciju i prostora i ljudi u Sandžaku.

Onda su stigle devedesete i počelo je povlačenje Sandžačkom kruga kredom. Počela je destrukcija, prvo ekonomska, onda kulturna, duhovna, socijalna. Svakovrsna. Krug je zatvoren oko Sandžaka.



Nedavno sam bila u Beranama i Bijelom Polju. U Sandžačkom krugu kredom zarobljena je sadašnjost ovih gradova, pomiješana sa sjećanjima iz šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih.

Ljeti bi se studenti iz Bijelog Polja okupili, iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, studiralo se širom SFRJ, i često organizovali izlete. Na Plavsko jezero, Biogradsko, u Berane. U novootvorenom hotelu Berane u Ivangradu je ljeti svirao dobar orkestar. Podrazumijevao se odlazak na Sandžačke igre.

U Bijelom Polju u porodičnoj kući tragovi i dokazi devet decenija teških, dobrih i optimističnih strujanja sandžačke istorije. Očeva porodica se doselila 1922.g. iz Gornjeg Zaostra u Rasovo kod Bijelog Polja. Fotografije, knjige, pisma. Rijetke fotografije iz perioda prije II Svjetskog rata sačuvali su i dali prijatelji i rođaci. Kuće Dobrašinovića u Rasovu, tri u istom danu, zapalili su Italijani 1942.g. Sačuvani su ostaci očevog ratnog dnevnika, malo fotografija iz ratnih dana. Ostala dokumentacija je dio poslijeratne sandžačke zbilje. Iz godine u godinu bivalo je, vidno, bolje.

Tu su razna svjedočanstva poslijeratne istorije Sandžaka. Dopisnica ocu od dr Ivana Ribara (1881 – 1968.), iz 1966. Pismo od Ćamila Sijarića (1913 – 1989.), iste godine, djelovi sačuvane prepiske. Zajednička sjećanja na savladane teškoće i pouzdanost u ostvarenje društva socijalne pravde. Kad su stigle devedesete i počelo povlačenje Sandžačkog kruga kredom, bili su, disovski rečeno, „sa očima izvan svakog zla“.

Ovih dana u Bijelom Polju, u Sandžačkom krugu kredom, razmišljam o očevim riječima kojima mi je, sredinom šezdesetih, opisao predratni Sandžak: “Ne možeš pojmiti kolika je bila nekadašnja sandžačka sirotinja“. Poslije pola vijeka od toga razgovora, upoređujem. I stalno se vraćam na pitanje kada je započet Sandžački krug kredom?

Dvije vrijedne mlade žene, drage mi poznanice, i djevojčica, kći jedne od njih, pomažu mi svesrdno, kćerinski, da se kuća spremi. Obje su angažovane u Udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama, Oaza iz Bijelog Polja. Jedna je personalni asistent, druga aktivistkinja. Obje obučene za rad sa djecom sa posebnim potrebama. Trebalo je vidjeti izložbu radova djece, koju je Oaza organizovala u maju 2014.g. Da je bilo sluha i razumijevanja Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete i Ministarstva zdravlja, ova bi izložba obišla Evropu. I niko, iz bogatog evropskog svijeta, ne bi povjerovao, gledajući vrhunsku likovnost i originalnost izloženih dječijih radova, u kakvim uslovima i sa koliko malim budžetom Oaza radi. U Skandinaviji bi ovakav rezultat rada sa djecom sa posebnim potrebama bio veoma cijenjen i obilato podržan finansijski. U Sandžačkom krugu kredom, zarobljeni su i ti izvanredni rezultati rada sa djecom sa posebnim potrebama. I predan rad i humanost onih koji rade u Oazi. I njihove životne priče i sudbine. Mnogi građani, izlazak iz toga kruga pokušali su odlaskom u Njemačku. Kolona iz Sandžaka, porodice sa djecom, na putu za Njemačku. Crnogorski zvaničnici prvo negiraju, a onda umanjuju brojeve. Zabrinutost, iskrenu, ljudsku, pokazuje samo abasadorka SR Njemačke, gospođa Gudrun Štajnaker.

Kolona građana Crne Gore, iz Sandžaka, i dalje odlazi. Mediji i vlasti o tome sve rjeđe govore. Odlazi se iz Sandžačkog kruga kredom i ćuti o životu u njemu.





Redakcija Bošnjaci.Net iskreno se zahvaljuje auorici za ustupljeni tekst.

VRH



Ostali prilozi:
» ŠTA LI SU NAM TO NAPISALI DRAGAN I MILORAD, PORUKOM SA ZIDA PLAČA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 28. March 2024 14:47
» DA LI JE BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA „NEMOGUĆA ZEMLJA“?
Mehmed Meša Delić | 26. March 2024 16:43
» BOSNO MOJA, DIVNA I NEKADA BILA MILA, PRKOSNA I SRAMOTNA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 26. March 2024 16:38
» PRIJEDORSKA RAMAZANSKA SJEĆANJA
Samir Hadzalić | 25. March 2024 15:26
» PLAĆENE UBOJICE BOŠNJAŠTVA
Sead Zubanović | 24. March 2024 13:46
» UMJETNIKOV COGITO
Faruk Dizdarević | 22. March 2024 14:00
» IZLOŽBA „OTETA ZEMLJA“
Akademik Džeko Hodžić | 21. March 2024 14:05
» NESPAŠAVANJE HERCEGOVINE, LIČI NA VELEIZDAJU "TROJKE"
Nada Starijaš Al Issa | 21. March 2024 13:56
» NIČIJI DANIS TANOVIĆ
Šemso Agović | 21. March 2024 13:40
» RASKRINKRIVANJE CIONISTIČKIH LAŽI
Dr. Sead Alić | 20. March 2024 13:33
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif